Arhiv tekstova

10. kolovoza 1979.

Film »Trofej« redatelja Károlya Vicseka i scenarista Ferenca Deáka dobio je pulsku Zlatnu arenu. Među glumcima su se istaknuli László Pataky i Zoltán Szaghmeister, a scenograf je bio István Hupkó. 

 

10. kolovoza 1998.

Nakon bezmalo desetljetnog postojanja, zatvoren je subotički »Café Papillion«, u Ulici Dimitrija Tucovića 11, jedini interijer u zemlji kojega su svojedobno, netom po nastanku, nadležne službe proglasile kulturnim dobrom. »Café Papillion« otvoren je 1. siječnja 1989.

 

11. kolovoza 1945.

Prema izvješću nadležnih službi Narodnooslobodilačkog odbora Subotice, preko 20 tisuća Subotičana podnijelo je prijavu o ratnoj šteti koja im je nanesena tijekom II. svjetskog rata (1941.-1944.). Temeljem toga, ukupna šteta procijenjena je na oko dvije milijarde dinara.

 

11. kolovoza 1962.

U ediciji »Osvit« izdavačkog odjela časopisa za književnost, umjetnost i društvena pitanja »Rukovet«, objavljena je knjiga eseja i prikaza Petra Šarčevića, pod naslovom »Od danas do sutra«. 

 

11. kolovoza 1994.

U »KUD Bunjevačko kolo« započeo je dvodnevni simpozij o stvaralaštvu Balinta Vujkova, književnika, urednika i nakladnika više listova i časopisa, najznačajnijeg sakupljača i obrađivača hrvatske usmene predaje u Vojvodini, Kosovu, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. O njegovu djelu i postignućima govorili su: Lazar Merković, Josip Buljovčić, Milovan Miković, Vojislav Sekelj, Zlatko Romić, Valéria Dévavári-Beszédes i drugi. 

 

12. kolovoza 1983.

Grupa studenata i učenika pod vodstvom dr. Branka Ćupurdije s beogradskog Filozofskog fakulteta započela je istraživačke radove u Bajmoku, Tavankutu i Žedniku o salašarskoj arhitekturi.

 

12. kolovoza 1988.

Subotička poduzeća »Peščara«, »Agros« i »Integral« potpisala su ugovor o zajedničkoj izgradnji poslovnog prostora, temeljem kojeg će se urediti i staviti pod krov i oko 3 tisuće četvornih metara na kojem će biti tezge na »Buvljaku«.

 

12. kolovoza 2005. 

Film Zoltána Siflisa »Talija na salašima« uvršten je u program međunarodnog Mediteranskog festivala, koji je okupio stvaraoce iz osam zemalja. Film je nastao kao rezultat Siflisevog višedecenijskog snimateljskog i redateljskog rada, u nastojanju da prikaže plemenitu nacionalnu i jezičnu, napose općekulturnu misiju glumaca i redatelja, koji ustrajno, tijekom ljeta, obilaze mađarski seoski živalj u Vojvodini, prikazujući mu kazališne predstave.

 

13. kolovoza 1848.

Grof  István Károlyi, časnik Nacionalne grade koji je proveo kroz Suboticu oko 4 tisuće gardista Peštanske županije do logora u Vrbasu i Bečeju, uputio je pismo zahvale stanovništvu grada zbog srdačnog dočeka, nesebične, pa i požrtvovne opskrbe njegova ljudstva.

 

13. kolovoza 1945.

Donesena je odluka temeljem koje su poništene sve svjedodžbe stečene tijekom okupacije (1941.-1944.) u srednjim i učiteljskim školama, kao i  na raznim srednjoškolskim tečajevima. Priznate su samo one svjedodžbe koje je potvrdila stanovita stručna komisija Prosvjetnog odbora okruga.

 

13. kolovoza 1994.

U 81. godini preminuo je Ivo Stantić, umirovljeni sudac Okružnog suda, ugledni javni i kulturni djelatnik subotičkih Hrvata, uoči II. svjetskog rata tajnik mjesnog ogranka Hrvatske seljačke stranke, a kasnije prvi predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva »Bunjevačko kolo«, osnovanog 18. siječnja 1980. godine. 

 

14. kolovoza 1770.

U jednom zapisniku sa sjednice Gradskog vijeća, navodi se kako je ona održana u varoši Szent Mária. Ovaj se naziv rabi od 1743. godine u latinskim, njemačkim, mađarskim, hrvatskim, srpskim i inim spisima. Unatoč tomu, stanovništvo grada najčešće se koristi nazivom – Subotica. Ovo se odnosi i na razdoblje nakon stjecanja statusa Slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis, 1779. godine. Prema djelu »Szabadka igazgatástörténetéből 1428 – 1918«, od 7. svibnja 1391. kada se po prvi put spominje u pisanom dokumentu, do 1907. godine, ime grada Subotice  zabilježeno je u čak 287 inačica! 

 

14. kolovoza 1938. 

U Subotici je potpisan Protokol sporazuma između Ujedinjenog saveza šivačko-odjevnih radnika i Armina Rótha, vlasnika tvornice šešira, o izboru radničkih povjerenika i njihovih zamjenika.

 

14. kolovoza 1991.  

Bački biskup Ivan Pénzes i gradonačelnik Subotice József Kasza, u dijelu biskupskog dvora i u zgradi Paulinuma, otvorili su bogatu, nikad do tada na jednom mjestu viđenu izložbenu postavku, pod naslovom »Iz crkvenih riznica«. Autori ove postavke bili su: Bela Duranci, Andrija Kopilović i Milovan Miković.

 

15. kolovoza 1885.

Urađeni su znatni radovi na obnovi kapele svetog Roka, koja je podignuta 1739. godine na mjestu gdje je početkom XVIII. stoljeća pobijeno tridesetak žitelja Subotičkog vojnog šanca. Od tada do danas, ona je više puta bila popravljana i preuređivana.

 

15. kolovoza 1926. 

U parku ispred franjevačke crkve sv. Mihovila otkriven je spomenik sv. Florijanu, zaštitniku vatrogastva. Prema jednoj (šturoj) zabilješci »činu otkrivanja spomenika bila je nazočna nepregledna masa svijeta«.

 

15. kolovoza 1936.

Svetom misom pod vedrim nebom na igralištu NK Bačka, kojoj je prema navodima novinskih izvjestitelja prisustvovalo oko 60 tisuća ljudi, svečanom povorkom, zborom pred katedralom, prigodnim obraćanjima istaknutih javnih i kulturnih djelatnika iz Subotice i Zagreba, otkrivanjem portreta Ivana Antunovića u prostorijama »Pučke kasine«, te svečanom akademijom u Gradskom kazalištu obilježena je 250 obljetnica dolaska Bunjevaca, odnosno Hrvata u ovo podneblje.

 

16. kolovoza 2003.

Mađarsko nacionalno vijeće utvrdilo je službeni mađarski naziv za 360 naseljenih mjesta u općinama Vojvodine u kojima je mađarski službeni jezik.