Arhiv tekstova

Željko Pakledinac, kao tajnik HNV-a, skrbi o zakonitosti rada Vijeća, priprema prijedloge odluka koje donosi Vijeće ili druga tijela Vijeća, sudjeluje u njihovu radu i vrši druge poslove utvrđene Statutom HNV-a. Pokraj svih ovih poslova, skupa s mjesnom organizacijom DSHV-a, suosnivač je i mjesne udruge kulture HKPU »Zora«, koja već dvije godine uspješno djeluje u Općini Bač. Kao dobar organizator i spreman na sve oblike suradnje, uz još nekoliko pojedinaca, zaslužan je za uspješno proveden popis pripadnika hrvatske zajednice u mjestima općine, povezivanje pet hrvatskih udruga kulture u ovoj općini, te uvođenje izučavanja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u školama u Plavni i Vajskoj. Svojom aktivnošću postao je poznat ne samo u Vojvodini, nego i preko granice u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji u Republici Hrvatskoj.  S Željkom Pakledincem razgovarali smo o aktualnostima u hrvatskoj zajednici i problemima na koje nailazi u radu.

HR: Budući da obnašate dužnost tajnika HNV-a u sadašnjem sazivu, a u prošlom ste mandatu bili član Upravnog odbora za oblast kulture, kažite nam nešto o ulozi HNV-a te o problematici i prioritetima kojima se ova institucija bavi. Glede toga zanima nas kako uspijevate, poprilično udaljeni od Subotice, aktivno i uspješno izvršavati svoju zadaću?

Donošenjem Zakona o nacionalnim savjetima, odnosno vijećima nacionalnih manjina u rujnu 2009. godine nacionalna su vijeća dobila značajne ovlasti u oblasti obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika i pisma. Ovaj je Zakon omogućio da nacionalna vijeća dobiju važniju ulogu te veći značaj i utjecaj u navedenim oblastima i da izravno sudjeluju u procesu odlučivanja o pitanjima iz tih oblasti, a istodobno se otvorila mogućnost da osnivaju ustanove, gospodarska društva i druge organizacije u ovim oblastima. Kada govorimo o HNV-u, glede ovih oblasti, mogu reći da ovo Vijeće pridaje veliki značaj u ostvarivanju nadležnosti iz navedenih oblasti. Tako je, sukladno ovome Zakonu, HNV, zajedno s AP Vojvodinom, osnivač Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prve profesionalne institucije u našoj zajednici, osnovane radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulturne posebnosti, kao i nacionalnoga identiteta zajednice. Također, HNV je osnivač i NIU »Hrvatska riječ«, ustanove za obavljanje novinsko-izdavačke djelatnosti. HNV najveći značaj pridaje oblasti obrazovanja, što je, po mom mišljenju, opravdano s obzirom da je obrazovanje uz kulturu oblast u kojoj se nacionalne zajednice mogu najviše iskazati.

HR: S kakvim se konkretnim problemima HNV susreće u, kako kažete, oblasti obrazovanja u kojoj se nacionalne zajednice mogu najviše iskazati?

Kada govorimo o obrazovanju tu i dalje postoje najveći problemi, od tiskanja udžbenika na hrvatskome jeziku, manjka stručnog nastavnog kadra, pogotovo u manjim sredinama, nepostojanja katedre za hrvatski jezik na našim sveučilištima, do upisa djece u hrvatske odjele. Zasigurno je najveći problem nedostatak udžbenika, jer se već deset godina u Republici Srbiji ne tiskaju udžbenici na hrvatskome jeziku te se snalazimo na razne načine, kao u pokriću troškova za udžbenike koji se uvoze iz Hrvatske, što je bio slučaj prethodne godine. Problemi se očituju i u pokrivanju troškova prijevoza učenika koji na nastavu dolaze iz susjednih mjesta, do dodjele stipendija i smještaja u učeničke i studentske domove. Kada govorimo o ulozi HNV-a u oblasti obrazovanja, istaknuo bih značajnu financijsku pomoć u plaćanju putnih troškova za jednog nastavnika u drugom polugodištu pretprošle školske godine u Plavni, kada se započelo s izučavanjem hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u tamošnjoj školi, a koje je započelo prošle školske godine i u Vajskoj. HNV je pomogao i u pokrivanju troškova ljetovanja za tridesetero djece iz ovih dviju škola prošloga ljeta.

HR: Kazali ste da se  u školama u Plavni i Vajskoj izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Kakve su šanse da se ova praksa uvede i u školu u Baču?

Unatrag nekoliko mjeseci škola u Plavni bila je domaćin sastanka predstavnika HNV-a i ravnateljica svih osnovnih škola i srednje škole u Općini Bač, na kojem je bilo riječi o ovoj temi. Zajednički zaključak svih nazočnih bio je da se nastave aktivnosti glede uvođenja izučavanja ne samo hrvatskog jezika, nego i ostalih jezika nacionalnih zajednica koji žive na ovom prostoru (mađarski, bošnjački) -  u Selenči se već dulje vremena odvija nastava na slovačkom jeziku, a u Vajskoj na rumunjskom.  Što se tiče hrvatskog jezika, u osnovnoj školi u Baču provedena je anketa i za očekivati je da će nadležna tijela odobriti i u toj školi izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture.

HR: U Općini Bač postoji pet hrvatskih udruga kulture. Njihov je rad više-manje poznat u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Kako ocjenjujete djelovanje i značaj tih udruga u okviru općine i cijele hrvatske zajednice u Pokrajini?

Što se tiče oblasti kulture u Općini Bač djeluju pet udruga s hrvatskim predznakom, od kojih dvije - HKPU »Zora« i UG »Tragovi Šokaca« - djeluju tek od 2010. Ove su udruge osnovane u cilju očuvanja tradicije, običaja te narodnih pjesama Hrvata ovoga dijela bačkog Podunavlja. Za ove je udruge karakteristično da u svom sastavu imaju folklorne, tamburaške i literarne odjele, dok neke imaju pjevačke skupine te se bave organiziranjem predavanja i stručnih skupova, ali je svima zajednički cilj osigurati opstojnost Hrvata na ovom prostoru. Koncem 2010. godine spomenute su udruge potpisale Povelju o trajnoj suradnji i zajedničkom djelovanju. U prvoj godini, kada je predsjedavajuća bila predsjednica HKUPD-a »Matoš« iz Plavne, ova je suradnja bila veoma učinkovita - organizirani su sastanci, odlasci na manifestacije, međutim, ovaj način rada oslabio je ove godine, kada je predsjedavanje preuzeo predsjednik HKUPD-a »Dukat« Vajska- Bođani, koji je do sada sazvao tek jedan sastanak. Osobno sam uvjeren da će se suradnja intenzivirati nakon godišnjih odmora.

HR: Možete li nam pojasniti na čemu se temelji ta vaša nada i imate li prijedlog za još bolji  rad i suradnju ovih udruga?

Suradnja između naših udruga na lokalu je ipak dobra, posjećuju se manifestacije koje pojedine udruge organiziraju, ali sebi sam postavio jedan od ciljeva dok sam u HNV-u, a to je da do kraja mandata, točnije polovice 2014. godine, u Baču osnujemo Hrvatski kulturni centar, kao nešto što bi ujedinilo sve udruge na lokalu, kako u pogledu manifestacija tako i glede zajedničkih nastupa na natječajima.

HR: U produkciji HKUPD-a »Dukat« na Radio Bačkoj se emitira emisija Zvuci bačke ravnice jedanput tjedno. Kako ocjenjujete funkcioniranje ovoga programa i zadovoljava li ova emisija potrebe Hrvata ovoga područja?

Kada govorimo o informiranju na hrvatskom jeziku u Općini Bač, mogu reći da je ono zastupljeno putem emitiranja emisije »Zvuci bačke ravnice«, koja se emitira jednom tjedno na valovima Radio Bačke u trajanju od dva sata. Zahvaljujući dogovoru najviših predstavnika HNV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU »Hrvatska riječ« s jedne i bivšeg predsjednika Općine Bač mr. Tomislava Bogunovića, te predstavnika Radio Bačke s druge strane, ovo je emitiranje prošireno prošle godine s jednog na dva sata. Od prošle godine fnancijskim planom HNV-a predviđena su sredstva u iznosu od 100.000 dinara kao potpora ovoj značajnoj emisiji, a to je nastavljeno i ove godine. Nacionalno vijeće je uz to izdvojilo i sredstva za nabavu dijela opreme, kao i za pokrivanje troškova prijevoza voditelja ove emisije. Ovdje bih istaknuo iznimno dobru suradnju glede ovoga pitanja s članicom IO HNV-a za informiranje Ankicom Jukić Mandić i predsjednikom Odbora za informiranje Sinišom Jurićem, koji, pokraj posjeta redakciji, značajno pomažu svojim savjetima rad ove emisije. U skoroj budućnosti emisiju bi trebalo koncepcijski bolje urediti i osnažiti, a sve s ciljem bolje slušanosti i uključivanja više kompetetnih ljudi iz zajednice u njezin rad.

HR: U ovom se kraju tek ponešto čulo o osnutku Hrvatskog školskog centra u Subotici. Što nam možete reći o tom projektu?

HNV je pristupio ostvarivanju ideje o osnutku Hrvatskog školskog centra u Subotici i sukladno tome ovlastio predsjednika HNV-a dr. sc. Slavena Bačića da preuzme mjere za realizaciju ovoga projekta, koji bi značajno doprinio ostvarivanju dugogodišnje težnje da na jednom mjestu imamo školu, a istodobno i dom gdje bi učenici imali smještaj - poput rješenja u susjednoj Mađarskoj.

HR: Stručnim pisanjem projekata i aplikacijama na natječaje raznih fondova, moguće je povećati potencijale hrvatske zajednice. Ova je problematika također pomalo nejasna ovdje na periferiji, možete li nam to malo pojasniti?

Vrijeme u kome živimo i vrijeme koje nastupa sve više iziskuje da se do novčanih sredstava dolazi putem apliciranja na projekte koje financira EU preko predpristupnih fondova. Upravo iz tih razloga polovicom srpnja ove godine HNV i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata su organizirali stručni seminar o ovoj tematici, gdje su predavači bili iz regije i ljudi koji imaju uspjeha u ovome poslu. Ono što bih posebno istaknuo je činjenica da su polaznici ovoga seminara bili mladi obrazovani ljudi iz naše zajednice, koji će potom usvojena znanja prenositi na naše udruge kulture, a sredstva koja nudi EU su značajna.

HR: Mislimo da nije preuranjeno pitati kako ocjenjujete suradnju s bivšom vlašću te što očekujete od uspostave nove vlasti u Općini Bač?

Nakon sastanka koji je u Općini Bač održan koncem 2010. godine s tadašnjim predsjednikom mr. Tomislavom Bogunovićem, na kome su nazočili po prvi puta najviši predstavnici naše zajednice, mnoge stvari glede naše nacionalne manjine počele su ići na bolje, posebice u oblasti obrazovanja i informiranja. Ovo treba pomoći postizanju glavnoga cilja, a to je otvorenje Hrvatskog kulturnog centra u Baču kao središta Hrvata ove općine. Što se, pak, tiče suradnje s novom vlašću, očekujem da nakon godišnjih odmora budemo pozvani na sastanak s temom daljnjega djelovanja, jer ne smijemo zaboraviti da u ovoj općini živi preko 16 različitih nacionalnosti koje trebaju ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava.