Arhiv tekstova

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Srijemska Mitrovica postaje kulturno središte Hrvata istočnog Srijema. Hrvati koji su činili skoro polovicu stanovništva grada (pored Nijemaca, Mađara i Srba) počinju osnivati sve veći broj kulturnih institucija s nacionalnim predznakom. Najstarije društvo osnovano 1886. godine je Hrvatsko pjevačko društvo »Nada«, a kasnije se osnivaju još dva pjevačka društva: Hrvatsko ratarsko i prosvjetno društvo »Tomislav« (1910.) i Hrvatsko pjevačko društvo »Hrvatska omladina« (1920.) godine. U Mitrovici je postojala i Hrvatska čitaonica (1880.), Hrvatska građanska i obrtna čitaonica (1886)., Hrvatski sokol (1905.). Sva ova društva odvajala su sredstva za izgradnju Hrvatskog doma koji je izgrađen u centru grada 1928. godine. Dolaskom komunističkih vlasti 1945. godine društva su ugašena a Hrvatski dom sagrađen od priloga ovih društava i trudom hrvatskih građana je nasilno oduzet dok je cjelokupna kulturna imovina uništena. Danas u Srijemskom Mitrovici djeluje nasljednik ovih kulturnih društva Hrvatski kulturni centar »Srijem – Hrvatski dom«, koji s predsjednikom Krunoslavom Đakovićem njeguje, čuva i promiče kulturnu baštinu srijemskih Hrvata. 

Koje godine započinje s radom HKC »Srijem-Hrvatski dom«?

Hrvatski kulturni centar »Srijem – Hrvatski dom« osnovan je 1997. godine kako bi nastavio bogatu tradiciju mnogobrojnih hrvatskih kulturnih društava iz Srijemske Mitrovice koja su ugašena dolaskom komunističkih vlasti. Službenu registraciju kod države Hrvatski kulturni centar »Srijem – Hrvatski dom«, dočekao je tek 2001. godine. Tada je već, osim folklornog odjela, s kojim je započeo rad, imao i umjetnički odjel »Atelje Sveta Anastazija«. Prvi predsjednik obnovljenog društva bio je Zdenko Đaković, koji je kasnije bio i vijećnik prvog Hrvatskog nacionalnog vijeća.

U čemu se ogleda rad HKC »Srijem – Hrvatsko dom« od nastanka do danas?

Kroz mnoge godine svog djelovanja od obnove HKC »Srijem – Hrvatski dom« imao je najviše nastupa a folklornim odjelom (odrasli i djeca). Nastupalo se u Zagrebu, Đakovu, Vinkovcima, Rešetarima, Nijemcima, Otoku, Subotici, Bošnjacima, Tolisi, Tavankutu i drugim mjestima na različitim manifestacijama gdje se promovira kultura hrvatskog naroda. U ta teška vremena, dok još nismo mogli dobiti službeno registraciju od države (a time niti ikakva materijalna sredstva), mnogi su svojim trudom, radom, i materijalnim sredstvima omogućili da se ona iskra kulture koja je postojala kod srijemsko-mitrovačkih Hrvata, razbukti i proširi, te da se mnogi, stariji i mlađi, priključe radu HKC »Srijem – Hrvatski dom«. Ovdje moram posebno istaći preč. Josipa Matanovića, tadašnjeg župnika, mons. Eduarda Španovića, sadašnjeg župnika i Antu Kalinića, tadašnjeg voditelja folklornog odjela. Kao i svako drugo društvo, i HKC »Srijem – Hrvatski dom« je imao svojih uspona i padova. Tako se dogodila jedna smjena generacija koja je bila primjetna u svim odjelima posebice u folklornom, kada su mnogi mladi aktivni članovi otišli na studije, te je djelatnost svih odjela utihnula. Nakon završenih studija veći dio članova se vratio a također stasali su mnogobrojni novi članovi koji su do tada bili djeca te se rad u cijelosti obnovio »pojačao« otvaranjem novih sekcija. Svakako najznačajnije uspjeh koji je HKC »Srijem – Hrvatski dom« ostvario je uvođenje hrvatskog jezka u škole, ovaj projekt je ostvaren u suradnji s Hrvatskom srijemskom inicijativom (danas DSHV) i gradskim vlastima. Od ove godine, HKC »Srijem – Hrvatski dom« uveo je u svoj godišnji kalendar godišnji koncert pod nazivom »Divan je kićeni Srijem«, za koji se nadamo da će prerasti u tradiciju. 

Koliko odjela danas funkcionira u društvu?

Folklorni odjel s voditeljem Vlatkom Hrgovićem i koreografom Bojanom Kadrom je obnovio rad odraslog i dječjeg folklora te je nastupio na više mjesta u Srbiji i Hrvatskoj. Tamburaški odjel koji vodi Josip Dujić je podrška folklornom odjelu, ali i samostalno nastupa na različitim slavljima, zabavama i koncertima. Atelje Sveta Anastazija, koji vodi Ana Melačić je imao do sada brojne izložbe svojih slika od slame, akvarela, kipića i drugih umjetnina po Vojvodini i Hrvatskoj (Zadar, Srijemska Mitrovica, Županja, Ruski Krstur, Tavankut). Odjel za hrvatski jezik i književnost pod vodstvom Daria Španovića okuplja djecu po srijemsko-mitrovačkim osnovnim školama na nastavi hratskog jezika s elementima nacionalne kulture. Djeca koja pohađaju srednju školu okupljaju se u Hrvatskom domu te se poučavaju hrvatskom jeziku, tradiciji i povijesti. Također organizirano je nekoliko studijskih putovanja za djecu kao i nekoliko godišnjih priredbi koje su djeca pripremila. Sportski odjel, koji vodi  Zlatko Načev, okuplja mladež oko »najvažnije sporedne stvari na svijetu« – nogometa. S ponosom možemo reći da je ove godine kao odjel HKC-a »Srijem – Hrvatski dom« konačno obnovljeno i Hrvatsko pjevačko društvo »Nada«, najstarije hrvatsko društvo u Srijemskoj Mitrovici. 

Posjeduje li HKC »Srijem – Hrvatski dom« sopstvene prostorije?

HKC »Srijem  – Hrvatski dom« je od obnove svoga rada do 2007. godine djelovao u prostorijama Katoličke crkve u Srijemskoj Mitrovici. Hrvatska društva čiji smo mi nasljednici, sagradila su početkom XX. stoljeća veliku zgradu Hrvatskog doma koja je 1948. oduzeta i pretvorena najprije u »Dom omladine«, a kasnije izdavana za različite diskoteke i kafiće. Ovu zgradu je 2007. godine Grad Srijemska Mitrovica dao HKC-u »Srijem – Hrvatski dom« na uporabu bez naknade, jer tada još nije postojao zakon o povratu imovine, a i gradske vlasti su shvatile da ova zgrada pripada hrvatskom narodu. I danas, Hrvatskim domom upravlja HKC »Srijem – Hrvatski dom«, a koristi ga i gradsko folkorno društvo »Branko Radičević«. U Hrvatskom domu organiziramo svoje priredbe, zabave i druženja, i često ga dajemo i gradskim institucijama na korištenje, gajeći na taj način već dobre odnose Grada i društva. Nakon stupanja na snagu Zakona o povratu imovine i obeštećenju, podnijeli smo svu potrebnu dokumentaciju za povrat Hrvatskog doma, te čekamo na odgovor Agencije za restituciju.