Arhiv tekstova

Kako izgleda rad na restauriranju umjetničke slike i kako se polako otkrivaju izvorni nanosi potamnjelog djela, posjetitelji Gradskog muzeja po prvi puta mogu gledati uživo svakog prijepodneva sljedećih nekoliko tjedana. Viši restaurator Gradskog muzeja Zsuzsanna Papp Korhecz u izložbenoj dvorani restaurira oltarnu sliku budimskog slikara Sebastiana Stetnera. Dio je to programa priređenog u okviru izložbe »Budimski slikar Sebastian Stetner« otvorene prošloga mjeseca, na kojoj je izloženo osam već restauriranih slika ovog mađarskog baroknog umjetnika.

Stetner (1699. – 1758.) je slikar i pozlatar bavarskog podrijetla koji se 1727. godine doselio u Budim. Premda je on umjetnik spominjan u mađarskoj literaturi do nedavno se niti jedno djelo nije moglo povezati s njim budući da su njegove oltarne pale bez signature. Zahvaljujući podacima Kućne povijesti subotičkih franjevaca kod kojih je sačuvan ugovor sa slikarom, zaboravljeni majstor je prepoznat kao autor oltarne slike crkve sv. Mihovila, a potom zahvaljujći istraživačkom entuzijazmu, stilskoj analizi i povijesti slikarske tehnike, sve više se otkrivao opus umjetnika. Danas se Sebastianu Stetneru može pripisati 12 djela, među kojima je i slika donijeta iz Baje iz kapele sv. Roka čija je restauracija započela u subotičkom Gradskom muzeju.

Zsuzsanna Papp Korhecz objašnjava da je slika najprije bila u kaločkoj katedrali kao sporedna oltarna pala, ali je u 19. stoljeću zamijenjena novom slikom, a ova je darovana kapeli u Baji. U suradnji s kolegama iz Baje slika je prošloga tjedna upućena u subotički Gradski muzej, gdje će publika moći vidjeti njenu obnovu, a kao i slike iz fundusa Matice srpske, Zsuzsanna će i ovu sliku restaurirati bez naknade jer, kako kaže, ljubav prema poslu uvijek prevlada pred oštećenim umjetničkim djelom. »Uvijek je cilj restauracije zaustaviti daljnje propadanje, kao kod ove slike koja je potamnjela, popucana, probušena, u donjem dijelu se ljušti jedan sloj, i koliko je to moguće dovesti je izvornom stanju«, kaže Zsuzsanna Pap Korhecz.

Otvarajući program direktor Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika i povjesničar Géza Vas istaknuo je kako su se povjesničari i arhitekti manje bavili proučavanjem baroka u Subotici, koji se vezuje za razdoblje od proterivanja Turaka 1686. sve do 1842. godine, kada u grad dolazi János Skutleti, arhitekt iz Satmara, i počinje graditi objekte u klasicističkom stilu. Najzanimljiviji prvi oblik baroknog razdoblja upravo je franjevačka crkva, na čijem je mjestu prije izgradnje bila mala utvrda iz srednjeg vijeka.

Gradski muzej priprema monografiju o slikaru Sebastianu Stetneru, u kojoj će biti naveden njegov do sada poznati opus koji se većinom može vezati za franjevačke i župne crkve manjih gradova ondašnje Kraljevine Mađarske, poput Segedina, Subotice, Pešte, Nagykanizse, Osztrogona, Kalocse. Izložba postavljena u Gradskom muzeju, koja se može pogledati do 27. rujna, pokazuje trenutačno stanje istraživanja, a više Stetnerovih djela poznato je samo iz arhivskih izvora i fotografija. Tijekom izložbe priređen je i kalendar Stetnerovih djela, te bojanka za djecu s kratkim napisima o ikonografiji.