Arhiv tekstova

Tijekom srpnja na području Sombora palo je tek nešto više od 20 litara kiše po četvornom metru. Ovi podaci odnose se na područje mjerenja Meteorološke stanice u Somboru, ali s obzirom da su padaline bile neujednačene i lokalnog karaktera neki tereni dobili su više kiše, ali i to je nedovoljno da ublaži posljedice višemjesečne suše. Kiše je manjkalo i prije toga pa je stanje na njivama katastrofalno i očekivani prinosi bit će desetkovani kod svih ratarskih kultura, a šteta se mjeri milijunskim iznosima. Komisija za procjenu štete Grada Sombora obišla je više od 75.000 hektara. Na osnovu sadašnjih tržišnih cijena procijenjeno je da je šteta iznad sedam milijardi dinara, odnosno nešto iznad 60 milijuna eura. 

 

ROD MANJI ZA 70 POSTO

 

»Najveće posljedice suša je ostavila na kukuruz i soju, ali i suncokret. Repu ja ne sijem, ali vidim na njivama i da njoj ne prija ovo vrijeme. Ostali su samo centralni listovi, a vanjske je biljka odbacila da bi preživjela. Po mojoj procjeni prinosi će biti manji za oko 70 posto. Da sada padne prava kiša pomogla bi donekle samo soji i repi, dok je za suncokret i kukuruz kasno«, kaže poljoprivrednik s Bezdanskog puta Žiga Čuvardić. Prema njegovim riječima, ako kukuruz rodi tri tone klipa po jutru bit će dobro. »Naravno, bit će razlike u ovisnosti od toga koliko je uloženo u proizvodnju. Koliko će suša umanjiti prinos ovisi i o hibridima koji su sijani. Rani hibridi su više stradali, a kasniji iz grupe zrenja 600 i 700 su u nešto boljem stanju«, kaže Čuvardić. Iako se već na prvi pogled može vidjeti da je suša ostavila traga na kukuruzu, ratari kažu da je situacija još gora u dubinama parcela. Naš sugovornik to objašnjava  time što se noću rubni dijelovi koliko-toliko ohlade, ali u sredini čak niti noć usjevima ne donosi rashlađenje. »Ovo je jedinstvena godina po tome što su suša i visoke temperature došle tako rano. Bilo je suša i 2003. i 2007. godine, ali to je bila suša u srpnju i kolovozu, a sada ove godine imamo sušu još od lipnja«, kaže direktor Poljoprivredne stručne službe Sombor Vladimir Sabadoš. »Lokalnih kiša od dvije do pet litara, kojih je bilo, isto je kao i da kiša nije pala. Osvježe te padaline biljku za dan-dva, ali efekata nema. Suncokret se ‘drži’ najbolje, bit će prinosi ispod prosjeka, ali u odnosu na rod ostalih kultura prinos će biti najbolji. Suncokret voli sunčano vrijeme i ne mnogo kiše, ali 37 stupnjeva bez padalina duže vrijeme ni suncokretu ne prija. Zrna ima, ali koliko će jezgra biti puna tek trebamo vidjeti. Soja je ostala niža, mahuna ima tek 15-20 i kiša bi sada dobro došla za formiranje zrna. Moje procjene su da će rod soje biti oko tonu po jutru. Najkritičniji je kukuruz i to naročito na njivama gdje je predusjev bila šećerna repa, a gdje su sijani strani hibridi. Mnogi poljoprivrednici razmišljaju da takve parcele siliraju, ali taj kukuruz nije ni za silažu, već za tarupiranje«, kaže referent ratarstva Kooperacije u Zemljoradničkoj zadruzi »Zadrugarka« Pavle Matarić. On kaže da su klipovi kukuruza, tamo gdje ih ima, za trećinu manji, oplođeno je 50 do 70 posto, a formirana zrna su plitka. Matarić kaže da će za razliku od prošle godine, kada je po jutru rodilo šest do sedam tona, sada ratari biti zadovoljni i s tri tone po jutru. Ne samo da će brati manji urod s njiva već će neki imati i problem kako namiriti repromaterijal koji su uzeli u naturalnoj razmjeni. Oni poljoprivrednici koji su se zadužili za proizvodnju soje morat će za uzeti repromaterijal dati 700 kilograma soje, ako se tome dodaju troškovi žetve s prinosom od tone oni će tek pokriti troškove. U »Zadrugarki« procjenjuju da će ove godine biti nedostižan i prošlogodišnji urod šećerne repe od 80 tona po hektaru, jer se ove godine u najboljem slučaju očekuje 50 tona. 

 

UGROŽENA STOČARSKA PROIZVODNJA

 

Zbog posljedica suše Zadružni savez Vojvodine predlaže nekoliko mjera koje bi trebale pomoći proizvođačima. »Naš prijedlog je da se osigura repromaterijal za jesensku sjetvu pšenice, da se subvencionirani krediti prolongiraju za godinu dana i da se za taj period ne zaračunava kamata. Sljedeći prijedlog je da se krediti uzeti od republičkih i pokrajinskih fondova za izgradnju silosa, nabavu mehanizacije, također prolongiraju na godinu dana. Po našem mišljenju, bespredmetno je ove godine naplaćivati naknadu za odvodnjavanje. Jedna od najbitnijih mjera je aktivnije sudjelovanje Direkcije za robne rezerve, koja bi trebala reagirati iz svojih rezervi da bi se spriječio kaos na tržištu. Ako ta reakcije izostane, cijene ratarskih kultura porast će, što će se odraziti na stočarstvo, koje će definitivno zamrijeti. Već i sada imamo podatak da se čak i tovljači koji su po turnusu imali 1.000 ili 2.000 komada prestaju baviti time«, kaže Radivoje Mijić, direktor ZZ »Zadrugarka« u Somboru i predsjednik Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine. On kaže da Zadružni savez Vojvodine nije za ideju da se zakupci oslobode plaćanja zakupa državne zemlje. Za to ima i objašnjenje. »Jako malo naših kooperanata je dospjelo do državne zemlje, a zemlju nisu uspjele izlicitirati ni zadruge. Ne bih da komentirao izlicitirane cijene zakupa i plaćanje zakupljene državne zemlje«, kaže Mijić.

Na posljedice koje će suša, manji prinosi i samim tim sve više cijene ratarskih kultura ostaviti na stočarstvo upozorava i Centralna asocijacija proizvođača mlijeka Vojvodine. U toj udruzi proizvođača upozoravaju da će bez pomoći ponovno biti nestašice mlijeka. »Naš prijedlog je da se hitno iz Republičkih robnih rezervi omogući kupovina osnovnih komponenti za proizvodnju mlijeka – soje, kukuruza, stočnog brašna prema broju grla i količini proizvedenog mlijeka ili da se uvede paritet za kilogram mlijeka, dva kilograma koncentrata za visoko mliječne krave. Također smatramo da je neophodna uredba o minimalnoj proizvođačkoj cijeni mlijeka i uredba koja će omogućiti da se farmerima odobri grejs period od 12 mjeseci na sve kratkoročne i dugoročne kredite. Tražimo i da država sve obveze koje ima prema farmerima isplati do 15. kolovoza, a da se premija za mlijeko s pet dinara poveća na 10 dinara po litri. Lokane samouprave u suradnji s državnim tijelima trebaju donijeti uredbu o neplaćanju zakupa državne zemlje za sjetvenu 2012./2013. godinu. Ove mjere donekle bi ublažile posljedice rasta cijena stočne hrane i možda bi uz tu pomoć preživjeli narednu godinu. Podsjetit ću vas na 2003./2004. godinu kada je cijena mlijeka bila 10 dinara, a kilogram kukuruza je koštao 12 dinara. Tada je stočni fond smanjen za 400.000 grla, a mnoga gazdinstva su propala«, kaže Sanja Bugarski, predsjednica Centralne asocijacije proizvođača mlijeka Vojvodine i vlasnica farme krava u Kuli. Na informaciju da su neke mljekare povećale otkupnu cijenu za 1,5 dinara po litri Sanja Bugarski odgovara da je to povećanje od tek 3,5 odsto. »To je beznačajno povećanje i u situaciji kada je hrana skuplja 50 posto ne znači ništa. Međutim, nije ovo samo problem proizvođača i mljekara već je prije svega problem države koja treba prva reagirati u ovakvoj situaciji. Ali sve ovo je već viđeno. Srbija je s 1,5 milijuna krava uspela pasti na nešto manje od 500.000 i već nekoliko puta ostati bez mlijeka. Stočnom fondu koji je uništen potrebno je tri godine mukotrpnog rada da bi se obnovio. Kada uništimo naš stočni fond onda se neko sjeti da uveze junice, a tuđi škart mi farmeri ili poreski obveznici plaćamo 2.300 eura«, kaže Bugarski.