Arhiv tekstova

Srbija je prošloga tjedna dobila novu Vladu, na čijem se čelu nalazi predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić. Uz ovu stranku, okosnicu Vlade čine Srpska napredna stranka, Ujedninjeni regioni Srbije, a po jedno mjesto u najvažnijem izvršnom tijelu države dobili su Socijaldemokratska partija Srbije, Partija ujedinjenih penzionera Srbije, Nova Srbija i Stranka demokratske akcije Sandžaka. 

O tomu kakav se odnos nove Vlade može očekivati prema nacionalnim manjinama i pitanjima vezanim za manjinsku samoupravu razgovarali smo s dužnosnicima u hrvatskoj zajednici. 

 

Ministarstvo ni u primislima

 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić izražava sumnju da bi nova vlast mogla ostvariti napredak u ostvarivanju manjinskih prava, o čemu svjedoči i to da nije formirano ministarstvo za ljudska i manjinska prava. 

»Sumnjam da povratak na vlast političke koalicije iz 1990-ih, koja je okosnica nove republičke Vlade, a onda je bila znamenita upravo po najtežem kršenju ljudskih i manjinskih prava, može značiti napredak u ostvarivanju manjinskih prava, pa tako i nas Hrvata. To je vidljivo bilo već u njihovom koalicijskom sporazumu od 10. srpnja, u kojemu ljudska prava jedva da se spominju, osim floskule o zdravlju kao ljudskom pravu, te u okviru medijske politike – zaštita prava na privatnost, ljudskog dostojanstva, čast i ugled u medijskom djelovanju, dostojanstva djece i zabrana diskriminacije, a manjinska prava nijednom riječi, pa im posljedično nije bilo ni u primislima formiranje ministarstva za ljudska i manjinska prava. Naime, izvorno je zahtjev manjinskih vijeća za ponovnim formiranjem ovoga ministarstva bio usmjeren na Demokratsku stranku kao okosnicu koalicijske vlade, te je bilo iluzorno očekivati da će druga opcija to učiniti, napose imajući u vidu ‘background’ tih partija. Zato i nisam siguran koliko je od vladajućih aktera realno očekivati smanjenje jaza između onoga što manjinski propisi proklamiraju i prakse koja je prečesto daleko od proklamiranoga. To najbolje ilustrira obrazovanje, na koje ima najviše primjedbi od svih manjinskih vijeća zbog izrazito antimanjinske politike Ministarstva prosvjete, gdje ne samo da neće biti promjena na najvišoj razini, već se zbog kadrovske kombinatorike na lokalu očekuje favoriziranje drugih opcija nesklonih Hrvatima«, smatra dr. Slaven Bačić.

 

Bez drastičnijih promjena

 

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i stručnjak za manjinska pitanja Tomislav Žigmanov  vjeruje kako će nova Vlada nastaviti stanje kakvo je i do sada bilo, to jest da neće doći do drastičnijih promjena u, inače, kako dodaje, relativno nepovoljnom društvenom položaju Hrvata u Vojvodini. 

»To je stoga što gotovo ni jedan relevantan politički akter iz nove Vlade nije u svojoj predizbornoj platformi govorio o manjinskome pitanju, držeći ga, dakako pogrešno, valjda dobro riješenim. S druge strane, valja znati da u naslijeđe dobivaju iznimno etnocentrično uređenu državu, koja za glasove manjina ni do sada nije imala puno sluha. Naravno, volio bih kada bi griješio, no, od Vlade Srbije na čijem je čelu predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić teško se, čini mi se, mogu očekivati određeni pozitivni pomaci po hrvatsku zajednicu, budući da je SPS i do sada bio bastion probunjevačkih, to jest antihrvatskih manjinskih politika«, kaže Žigmanov.

Govoreći o ovoj temi, Žigmanov ipak primjećuje kako se politički prvaci iz Srpske narodne stranke trude distancirati od govora i prakse političke stranke iz koje je proizašla i na diskurzivnom planu postiže, iako ne uvijek, određene pomake. 

»No, pitanje otklona na planu političke prakse ostaje nepoznato, budući da je SNS stranka koja do sada nije obnašala vlast. Zacijelo da njezini predstavnici imaju snažan motiv da i na djelu dokažu svoja nova uvjerenja privrženosti demokratskim vrednotama, no, hoće li s tim tako i biti treba sačekati kada počnu vladati. Prvi javni nastupi predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u tom smislu pokazuju zabrinjavajuće deficite, prije svega kada je riječ o odnosu prema pogubnim srbijanskim politikama koje su vođene u skorijoj prošlosti, a koje Hrvati u Vojvodini, zbog toga što su bili objekti etnički motiviranog nasilja, još uvijek drže u živom sjećanju«, ističe naš sugovornik. 

Žigmanov dobrim drži to što će vlast na pokrajinskoj razini ostati »manje-više ista«, što će, po njegovom mišljenju, pogodovati razvoju pozitivnih procesa unutar hrvatske zajednice. On napominje kako će na temelju novonastalih konstelacija na republičkoj razini, i nadalje biti potreban zauzeti interes i djelatno držanje Republike Hrvatske oko položaja Hrvata u Srbiji, »jer jedan dio problema Hrvati neće moći, kao uostalom ni do sada, sami riješiti u svoju korist«.