Arhiv tekstova

Folklor kao narodna umjetnost koja svjedoči o životnosti i maštovitosti jednoga naroda, u Tavankutu se njeguje već desetljećima, a bunjevački narodni plesovi zastupljeni su i u repertoarima brojnih kulturno-umjetničkih društava izvan ovoga podneblja. Stoga su, u cilju boljeg upoznavanja s folklornim naslijeđem Hrvata-Bunjevaca, članovi HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta odlučili organizirati četverodnevni seminar folklora, koji je ovih dana okupio ljubitelje folklorne tradicije iz Hrvatske i Mađarske, kao i iz Subotice, Sombora, Tavankuta i Male Bosne. 

Voditelj seminara Ivica Dulić kaže kako se ovim seminarom bunjevačkih plesova, koji se po prvi puta održava u mjestu njihova nastanka, želi sudionicima predstaviti što izvorniji način plesa, ali i sve ostalo što čini tradiciju i općenito način života Hrvata na ovim prostorima. »Razmišljajući o tomu kako se u Hrvatskoj, te u nekim mjestima u Srbiji održavaju seminari na kojima su zastupljeni i bunjevački plesovi, a na prostoru gdje žive Bunjevci, a to su Tavankut i okolica, te Sombor, uopće ih nema, odlučili smo organizirati upravo jedan takav. Smatram da je polaznicima zanimljivo doći na teren gdje žive Hrvati-Bunjevci i ne samo upoznati se s narodnim plesom, nego i vidjeti način njihova života. Budući da se seminar održava po prvi puta, zadovoljni smo brojem sudionika i namjera nam je nastaviti organizirati ovakvu vrstu edukacije«, kaže Ivica Dulić.

 

Nošnja i u Zagrebu

 

Među trinaest sudionika seminara bili su i polaznici iz Zagreba i Krapinskih Toplica u Republici Hrvatskoj. Bunjevački plesovi nisu im nepoznanica, ali priliku bolje upoznati tehniku i stil plesa, nikako nisu htjeli propustiti, navodi Marko Robinić, voditelj HKUD-a »Željezničar« iz Zagreba.

»Budući da je ovo prvi seminar o bunjevačkim plesovima u Tavankutu, takvo nešto se ne propušta. Plešem već 30 godina i do sada sam u sklopu naše koreografije plesao samo četiri bunjevačka plesa. Na ovome seminaru imam priliku naučiti i sve ostale, i pravilni, izvorni način plesa, što ću kasnije moći primijeniti u svom radu, napraviti neku novu koreografiju, promijeniti stil plesa i slično tomu. Najviše mi se, za sada, dopalo Gajdaško i Babačko kolo. Što se tiče narodne nošnje, doista je prekrasna. U našemu KUD-u u Zagrebu imamo nešto originalne bunjevačke nošnje, ali je stara preko 100 godina i nije više za uporabu. Stoga želimo, iako se teško dolazi do kvalitetnog materijala, pokušati izraditi novu nošnju za bunjevačke plesove.«

 

Nova znanja, ali i poznanstva 

 

Narodni ples ima značajnu društvenu i odgojnu ulogu – ljudi se bolje upoznaju, šire se horizonti, razvija se multikulturnost. Bunjevački plesovi odavno su dio nastupa i folkloraša KUD-a »Tanac« iz Pečuha. Članica ovoga Društva Vesna Velin ističe kako će putem seminara steći nova poznanstva i znanja koja će kasnije moći primijeniti u praksi.

»KUD ‘Tanac’ bavi se folklorom Hrvata iz Mađarske, dakle i bunjevačkim plesovima Hrvata iz Mađarske, a cilj nam je isto tako bolje upoznati i bunjevačke plesove iz Vojvodine. Voditelj KUD-a i ja smo odlučili sudjelovati na seminaru i mogu reći da smo vrlo zadovoljni. Plešemo, pjevamo, družimo se, tako da nam je jako lijepo.«

Narodni plesovi, skupa s nošnjom, frizurama, nakitom, čine integralni dio folklora, te su stoga tijekom seminara, koji je trajao do četvrtka, osim plesanja i pjevanja, polaznici imali priliku kroz radionice upoznati i povijest i rad HKPD-a »Matija Gubec«, o čemu je govorio predsjednik Društva Ladislav Suknović, potom bunjevačku nošnju (radionicu vodila Kata Suknović) i izradu perlica od slame (slamarsku radionicu vodila Kristina Kovačić), te doznati nešto više i o tamburaškoj glazbi, kao sastavnom dijelu folklorne plesne izvedbe bunjevačkih Hrvata (predavanje na ovu temu održao je prof. Vojislav Temunović).