Arhiv tekstova

Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji naive u tehnici slame završen je prošle subote, prigodom čega je već tradicionalno upriličen i svečani program, koji su priredili članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta.

U sklopu programa posjetitelji su također imali priliku vidjeti izložbu radova s Radionice starih zanata, koja je u sklopu Kolonije u petak održana u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. Svoje umijeće u ručnoj izradi predmeta, koje su nekada bile dio svakodnevice ovdašnjeg življa, pokazali su Ivan Piuković iz Subotice, koji je demonstrirao izradu zvečki, kao dijela bunjevačke nošnje, potom Ekološki forum žena iz Starog Žednika i Terezija  Baraković iz Subotice predstavili su se tradicionalnim vezom - šlingom, članice slamarske sekcije HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta pokazale su rad u tehnici slame, a obućar Vlado Kuntić iz Sombora prikazao je način izrade muških čizama i papuča od kože.

 

Zvečke za inozemstvo

 

Poneki od ovih predmeta, kao dio kulturnog naslijeđa, nalaze svoje mjesto na tržištu suvenira, međutim neki još uvijek imaju i uporabnu namjenu, poglavito u kulturno-umjetničkim društvima. Tako primjerice Ivan Piuković, jedini proizvodač zvečki, koje pričvršćene na muškim čizmama daju bunjevačkim narodnim plesovima prepoznatljivi zvuk, u najvećoj mjeri, kako kaže, prodaje udrugama koje se bave folklornom tradicijom u Republici Hrvatskoj:

»Zvečke sam počeo izrađivati prije 20-ak godina. Nije ih teško napraviti, ali je vrlo bitan zvuk, kao i materijal, koji je u osnovi mesing, odnosno legura cinka i bakra. Zvečke poglavito radim za Hrvatsku, gdje su bunjevački plesovi vrlo popularni, a oni se nikako ne mogu zamisliti bez zvečki. Pored toga, radio sam zvečke i za Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, a neke su se našle i u Kanadi i Australiji. Godišnje napravim oko 20 pari zvečki, a jedan par staje 25 eura, što mnogi kažu da je prilično jeftino, ali tako nastojim udovoljiti i sebi i kupcima. Dakle, u biti se od ovoga zanata ne može živjeti, ali dobro dođe kao dodatna zarada.«

 

Kruna od slame

 

Slamarke su uspješan svršetak svog rada na Koloniji obilježile druženjem u prostorijama Galerije, gdje  su im se pridružili i predstavnici svih deset tavankutskih udruga, koje su skupa s HKPD-om »Matija Gubec« sudjelovale u realizaciji projekta »Bogatstvo različitosti« i svojim aktivnostima pridonose turističkoj ponudi ovoga sela.

Prilikom zatvaranja Kolonije, kao i prethodnih godina, predstavljeni su ovogodišnji bandaš i bandašica, Tomislav Tumbas i Anita Kolar, kojima je uručena kruna od slame, koju kao simbol tavankutske Dužijance, svake godine redovito izrađuje voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. 

XVII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD-a »Matija Gubec« Ladislav Suknović, izrazivši zadovoljstvo odzivom sudionica i posjetitelja ovogodišnje Kolonije.

»Vrlo mi je drago što je veliki broj naših slamarki sudjelovao na Koloniji, te što se taj broj iz godine u godinu povećava. To je značajno za HKPD ‘Matija Gubec’, jer u narednom razdoblju u planu imamo realizaciju velikih projekata, kojima želimo još više promovirati umjetnost u tehnici slame. Uz to, prezentiranju naših slamarki i odavanju priznanja njihovu radu svakako pridonosi i film ‘Od zrna do slike’«, rekao je Suknović.

 

Filmska premijera

 

Film redatelja Branka Ištvančića »Od zrna do slike«, premijerno je ovom prilikom prikazan u Tavankutu, gdje je i snimljen veliki dio ovoga dokumentarca o umjetnosti u tehnici slame. Podrijetlom Tavankućanin, Branko Ištvančić kaže kako mu je inspiracija za film, koji je posvetio svojim roditeljima, bilo njegovo rodno mjesto, koje je nadaleko poznato upravo po slikama od slame.  

»Bilo mi je vrlo važno da ne prikažem naše ljude i naš kraj kroz folklor, već kroz nešto što je ne samo zanimljivo, nego je i fenomen. Slike od slame i naše slamarke su fenomen i ne predstavljaju folklor, već kulturnu baštinu kojom su, po mom mišljenju, zadužile cijeli svijet. Neki najveći stručnjaci su rekli kako je umjetnost u tehnici slame nešto što nigdje na zemaljskoj kugli ne postoji, osim u Tavankutu. Najveće svjetske institucije za slamu, kojima sam proslijedio svoj film, reagirale su sjajno i odlučile 2014. godine održati Svjetski festival slame u Tavankutu, gdje bi se okupilo desetak najvećih svjetskih stručnjaka za umjetnost u tehnici slame«, ističe Branko Ištvančić.

Film »Od zrna do slike« sniman je pet godina, i to na različitim lokacijama u Tavankutu, potom u Subotici, Maloj Bosni, Starom Žedniku, te u Italiji, budući da je 1964. godine jedna od tijara izrađena od slame, darovana Papi.  

Branko Ištvančić naveo je kako je tijekom snimanja imao veliku potporu mještana Tavankuta, članova HKPD-a »Matija Gubec«, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i samih slamarki, koje su napose i glavne protagonistice njegova dokumentarca. Osim njih, u filmu se pojavljuju i vrsni poznavatelji slamarstva i kulturne baštine ovoga kraja - Bela Duranci, Naco Zelić, Ivo Škrabalo i Andrija Kopilović. 

Film je proljetos prikazan na festivalu »Zagrebdox«, gdje je izazvao oduševljenje Ištvančićevih kolega i ostale publike, a pristigli su i prvi pozivi na brojne međunarodne festivale.