Arhiv tekstova

Što je ostalo vrijedno od socijalističke arhitekture na području Istočne Europe i može li se na arhitekturama totalitarnih režima 20. stoljeća promicati kulturni turizam, u najkraćem je tema kojom se bavi projekt ATRIUM (Architecture of Totalitarian Regimes of the XX. Century In Urban Management) čiji je nositelj talijanska Općina Forli. U ovaj projekt potkraj listopada uključio se i Turistički klaster mikroregije Subotica – Palić, te je time Subotica postala jedini grad iz Srbije u okviru mreže koja obuhvaća 71 lokaciju iz 11 država među kojima su Italija, Slovenija, Bugarska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Grčka, Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina. 

 

Neugodna povijest

 

Inicijatori projekta smatraju kako upravo veliki broj sudionika zapravo daje opće priznanje važnosti arhitekture 20. stoljeća i njene složene, kontradiktorne i katkada neugodne veze s pojedinim razdobljima u europskoj povijesti. »Sve zemlje koje su uključene u projekt imaju primjere značajnoga arhitektonskog nasljeđa – zgrade, urbani krajolik, itd. – nastalog u vrijeme političkih režima koji su u nekoj mjeri bili ’totalitarni’, mada je to pomalo već i zastarjeli izraz. Trenutak i povijesni kontekst razlikuju se od primjera do primjera – od 20-ih i 30-ih godina u fašističkoj Italiji do 50-ih i 60-ih u komunističkim društvima Istočne Europe. No projekt prepoznaje ovdje zajedničko kulturno naslijeđe, pa je stoga on i dobra prilika da se u žarištu nađu te da se vrednuju primjeri u arhitekturi koji dijele teorijsku i kulturnu prošlost do te mjere da pobuđuju velik interes arhitektonskih stručnjaka iz cijelog svijeta«, navodi se, među ostalim, u projektu te dodaje kako je cilj istaknuti takve primjere racionalističke arhitekture i povezati ih u kulturnu rutu koja slavi iste arhitektonske specifičnosti. Još jedna zajednička poveznica je to što je ovo arhitektonsko naslijeđe nastalo za vrijeme političkih režima kojih se danas svi odriču.

ATRIUM je financiran od Europske Unije iz Transnacinalnog programa suradnje South East Europe (SEE), te ima za cilj podnijeti kandidaturu Vijeću Europe za stvaranje Europske kulturne rute. Projekt će se odvijati kroz nekoliko segmenata od kojih je prvi da se utvrde objekti, spomenici ili čitavi kvartovi koji mogu biti budu zanimljivi turistima, poslije  toga slijedi njihova valorizacija, izrada digitalnog kataloga, a krajnji cilj je da se do kraja 2013. godine formira internacionalna turistička ruta. 

 

Europska kulturna ruta

 

U Subotici je odabrano šest objekata ili cjelina: stambeni kompleksi Radijalac, Tokio i Kifla, te javni objekti zgrade Suda, Otvorenog sveučilišta i Nove općine. Stručni suradnik na projektu Jasmin Šečić objašnjava kako nisu postavljeni čvrsti kriteriji po kojima se biraju objekti, već je to prepušteno suradnicima na nacionalnoj razini, te se on odlučio za objekte koji su svojim značenjem, položajem i gradnjom predstavljali raskid s prethodnim režimom i graditeljstvom. »Subotica se najviše gradila od 1963. do 1975. godine, kada su podizani ovi stambeni blokovi koji su znatno izmijenili izgled grada i donijeli mu urbanu strukturu. Svaki od izabranih objekata, poput zgrade Suda koja svojom monumentalnošću govori o snazi države i njene pravde, do zgrade nekada Radničkog, a danas Otvorenog sveučilišta koja dominira svojim volumenom i pokazuje da svi trebaju dobiti šansu za obrazovanje. U zgradu Nove općine u jednom trenutku preseljena je gradska administracija iz Gradske kuće podignute u vrijeme Austrougarske, što je i ovim fizičkim preseljenjem trebalo sugerirati otklon od tog razdoblja«, kaže Šečić.

Tek predstoji razrada ovih prijedloga, a krajnji cilj projekta jest putem ekonomskih studija, istraživanja i dokumentacija podnijeti specifični dossier Vijeću Europe koji bi potom mogao biti priznat kao Europska kulturna ruta. Danas u Evropi postoji 29 priznatih kulturnih ruta, a niti jedna nije posvećena temi kao što je ova, te autori očekuju da bi ona mogla povesti Europljane u istraživanje traumatičnoga dvadesetog stoljeća kroz urbane krajolike. »S obzirom na kontroverznost izabrane teme i njene sadašnje za mnoge dramatične simbolike, očekuje se da će ova kulturna ruta snažno djelovati na ljude, medije, dionike jugoistočne Europe i Europe u cjelini. S druge strane, velik dio njene arhitekture, točnije onaj nastao prema racionalističkom konceptu 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća, ima značajnu umjetničku i arhitektonsku vrijednost. U okviru ove planirane kulturne rute osmislit će se i promovirati prema specijaliziranim tour operatorima pojedini kulturno-turistički proizvodi povezani s istom baštinom«, navodi se u projektu čija se realizacija može pratiti i putem interneta na stranici www.atrium-see.eu.