Arhiv tekstova

Nakon što se u 2009. godini, kao posljedica globalne ekonomske krize, broj turističkih dolazaka i noćenja smanjio, u 2010. i 2011. hrvatski turizam bilježi pozitivne trendove koji su se nastavili i u ovoj godini. Premda je još rano za zbrajanje rezultata uspješnosti hrvatskog turizma ove godine, jer tek smo ušli u samu špicu turističke sezone, veseli i ohrabruje činjenica da je u prvoj polovici 2012. godine zabilježen rast turističkog prometa te da je on najbolji u povijesti hrvatskog turizma. Naime, prema podacima Ministarstva turizma Republike Hrvatske, u prvoj polovici ove godine ostvareno je pet posto više dolazaka i noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, što je rezultat veći od očekivanog. Hrvatska je u prvih šest mjeseci zabilježila 3,6 milijuna dolazaka i 14,8 milijuna noćenja, što je u odnosu na isti period prošle, rekordne 2011. godine rast od 5 posto.

U ukupnoj strukturi turističkog prometa strani turisti su ostvarili 3 milijuna dolazaka (+8 posto) i 13 milijuna noćenja (+7 posto), od toga je trećina turističkog prometa ostvarena u Istri, u kojoj je zabilježeno gotovo milijun dolazaka (+5 posto) i 5 milijuna noćenja (+4 posto). Prema udjelu u ukupnom turističkom prometu, slijedi Kvarner sa 652 tisuće dolazaka (+3 posto) i 2,6 milijuna noćenja (+3 posto), Splitsko-dalmatinska županija s pola milijuna dolazaka (+8 posto) i 2,2 milijuna noćenja (+5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija s 380 tisuća dolazaka (+13 posto) i 1,5 milijuna noćenja (+15 posto), Zadarska županija s 300 tisuća dolazaka (+7 posto) i 1,4 milijuna noćenja (+5 posto), Šibensko-kninska županija sa 184 tisuće dolazaka (-1 posto) i 868 tisuća noćenja (+1 posto), Grad Zagreb s 300 tisuća dolazaka (+5 posto) i 553 tisuće noćenja (+11 posto) i Ličko-senjska županija sa 129 tisuća dolazaka (+13 posto) i 331 tisuća noćenja (+10 posto).

Isto tako je važan podatak da je porast turističkog prometa, u odnosu na 2011. godinu, ostvaren iz gotovo svih važnih emitivnih tržišta, pa su tako turisti iz Njemačke ostvarili 538 tisuća dolazaka (+9 posto) i 3,4 milijuna noćenja (+9 posto), iz Austrije 339 tisuća dolazaka (+6 posto) i 1,5 milijuna noćenja (+6 posto), iz Slovenije 381 tisuća dolazaka (+6 posto) i 1,5 milijuna noćenja (+6 posto), te iz Češke 152 tisuće dolazaka (+18 posto) i 818 tisuća noćenja (+5 posto). Značajan porast broja noćenja ostvaren je iz Velike Britanije (+26 posto), Nizozemske (+ 25 posto) i Rusije (+12 posto), koje se također nalaze među deset zemalja s najvećim udjelom u ukupnom turističkom prometu Hrvatske.

 

Razultat ozbiljnog rada 

 

»Rezultati turističkog prometa ostvareni u prvih šest mjeseci rezultat su ozbiljnog rada tijekom pripreme ove sezone, intenzivnih tržišnih aktivnosti privatnog i javnog sektora i promjena u komunikaciji s tržištima te pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma«, izjavio je prošlog ponedjeljka ministar turizma Veljko Ostojić prilikom prvog predstavljanja ovogodišnjih rezultata turističkog prometa Hrvatske, ponovivši kako se ove godine očekuje ponavljanje prošlogodišnjeg broja dolazaka i noćenja, uz rast prihoda od turizma od 3 do 5 posto. »Posebno me veseli rast broja dolazaka i noćenja turista iz Njemačke, našeg najvećeg emitivnog tržišta, koji već nekoliko godina čine najveći udio u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. Uzevši u obzir činjenicu da se domaći gosti zbog recesije sve manje odlučuju na ljetovanje te da je smanjen broj turista iz Italije i Poljske (veliki broj Poljaka nije putovao izvan zemlje zbog Europskog nogometnog prvenstva, a zbog krize ove godine na odmor planira putovati oko 30 posto manje Talijana), postignuti rezultati iz tih zemalja su sasvim objektivni«, istaknuo je ministar te izrazio svoj optimizam u pogledu rezultata ovogodišnje sezone, uz napomenu da ju treba kvalitetno i koncentrirano odraditi do zadnjeg dana ove godine. Zahvalio je i čestitao svima koji su sudjelovali u pripremi ove turističke sezone te pozvao sve turističke djelatnike, pogotovo one koji dolaze u direktni kontakt s gostima, da u svoj posao i dalje ulažu maksimum, jer je najbolja promocija hrvatskog turizma – gost koji s odmora odlazi zadovoljan.

Analizirajući ove podatke vodeći hrvatski turistički stručnjaci ističu da ukupan dio turizma u hrvatskom gospodarstvu iznosi čak 15 posto, po čemu Hrvatska, uz Cipar, prednjači u Europi, te da je realno očekivati da se taj udio podigne na 20 posto i da postoji potencijal da Hrvatska do 2020. godine udvostruči potrošnju inozemnih turista, ali uz uvjet kvalitetno osmišljenog razvoja i konkurentnosti. Trenutačno je Hrvatska na tablici konkurentnosti među devet mediteranskih zemalja na osmom mjestu, u Europi na 24. mjestu, a u svijetu na 34. mjestu. Osim toga, činjenica je da su smještajni turistički kapaciteti postali deficitarni i da budućnosti hrvatskog turizma neće biti bez snažnih investicija u nove hotele i širenja turističke ponude u svim segmentima. U tom cilju je ministar Ostojić već najavio hitnu promjenu zakonodavnih okvira koji će osigurati daljnji rast, a među njima su izmjene i dopune Zakona o gradnji koje se odnose na golf, zatim i Zakona o šumskom zemljištu, o zaštiti prirode te o pomorskom dobru i lukama. Iz istih je razloga i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Ivan Vrdoljak kao prioritet najavio uklanjanje pravne nesigurnosti, ubrzavanje procedura i povećavanje transparentnosti, te radikalne promjene Zakona o gradnji i o državnoj inspekciji. 

 

Rast turističkog 

prometa

 

Naravno, premda veseli i ohrabruje činjenica da je u prvoj polovici 2012. godine zabilježen rast turističkog prometa te da će ova godina po dosadašnjim pokazateljima biti rekordna u povijesti hrvatskog turizma, ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska s početkom drugog tromjesečja ove godine zagazila u petu godinu recesije, pri čemu je smanjenje aktivnosti svih ključnih sektora – od trgovine, preko industrije i robnog izvoza do graditeljstva – toliko izraženo da sam turizam nije u stanju nadoknaditi nastali minus, odnosno da će trebati puno više od uspješne turističke sezone da se preokrenu postojeći gospodarski trendovi.

Iako su uspjesi turističkog sektora barem djelomice ublažili recesiju u kojoj se Hrvatska nalazi pune četiri godine, niti mitska brojka od sedam milijardi eura zarade od turizma, a sudeći po ovim polugodišnjim pokazateljima postoji realna šansa da se ona ove godine i ostvari, neće biti dovoljna da osigura održivi ekonomski rast bez razvoja drugih, i to prije svega proizvodno–izvoznih djelatnosti. To potvrđuje i CEIZ indeks, koji računa i objavljuje Ekonomski institut, a daje nam mjesečnu informaciju o stanju poslovnog ciklusa, koji indicira da je gospodarska aktivnost Hrvatske u prvoj polovici ove godine u slobodnom padu kojem se, nažalost, za sada ne vidi kraj, stoga Hrvatska ne smije upasti u zamku ovisnosti o turizmu, jer iako on daje šansu ostalim djelatnostima, nije nukleus njihovog postajanja. 

Kao primjer može nam poslužiti Grčka, turistička velesila koja se zbog posrnulog gospodarstva i prekomjernog zaduživanja nalazi u vrlo neugodnoj situaciji. Tu su i Španjolska, Italija…