Arhiv tekstova

20. srpnja 1894.

 

Rođena je Mara Malagurski-Đorđević, spisateljica, prevoditeljica, javna i kulturna djelatnica. Školu i studij pohađa u Đakovu, Subotici i Londonu. Pisanje je  kritika veoma dobro prihvatila, a stručna javnost nagradila. Izrazita je zastupnica ženskog pisma u književnosti vojvođanskih Hrvata, poput i nešto mlađe Marice Vujković (1900.–1965.). Uz svoje najvažnije djelo »Vita Đanina i druge pripovijetke«, objavila je i više radova etnografskog karaktera (običaji, nošnja i dr.). Umrla je 9 kolovoza 1971. 

 

20. srpnja 1956.

 

U Hrvatskom i Mađarskom ansamblu subotičkog kazališta, prema službenim podacima Ravnateljstva, tijekom netom minule sezone, postavljena je 21 premijera, prikazano je 319 predstava, a prodano 107.437 ulaznica. Kazališna kritika visoko je ocijenila umjetničke domete većine izvedenih predstava.

 

20. srpnja 2002.

 

U samo dva dana (19. i 20.), čak dvanaest (12) Subotičana pokušalo je samoubojstvo. U prethodnoj 2001. godini u Subotici je zabilježeno 81 samoubojstvo. 

 

21. srpnja 1900.

 

Članovi Subotičkog sportskog društva gostovali su u Beogradu. Subotičani su pobijedili u svim disciplinama, a izvan službenog programa, pored ostalog, prikazali su Beograđanima, njima do tada nepoznatu igru – nogomet, odnosno football.

 

21. srpnja 1950.

 

Glumci i redatelji subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, u sezoni 1949./50. – uz nekoliko obnovljenih predstava (na zahtjev publike) i šest novopostavljenih i premijerno izvedenih djela, izveli su 176 predstava, što je vidjelo 51.500 gledatelja. 

 

21. srpnja 1996.

 

Na 30. smotri folklora u Zagrebu članovi HKPD »Matija Gubec» iz Tavankuta prikazali bogati splet narodnih plesova pod nazivom »Bunjevački svatovi«.

 

22. srpnja 1945.

 

Prema službenim podacima tijekom II. svjetskog rata (1941.-1944:), Subotica je 12 puta bombardirana iz zrakoplova. Na nju su bačene 603 bombe velike razorne moći, ukupne težine 202.600 kilograma. Porušeno je 570 kuća, a teže su oštećene 1.303 zgrade. Nastala šteta je procijenjena na oko 76 milijuna predratnih dinara. 

 

22. srpnja1945.

 

Subotička filharmonija održala je zapaženi koncert, pod vedrim nebom, na trgu ispred franjevačke crkve, pod dirigentskom palicom Željka Štrake i Aleksandra Szegedija.

 

23. srpnja 1988.  

 

Tijekom gostovanja subotičkog kazališta u Budvi, iznenada je preminuo glumac Ivica Jakočević, dugogodišnji član ovog teatra i dramski pisac.

 

23. srpnja 1992. 

 

U Subotici su, pod nadzorom promatračke misije Europske zajednice, vođeni pregovori između Vojske Jugoslavije, Vlade Hrvatske i predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog križa – o razmjeni zarobljenika.

23. srpnja 1996.

 

Na godišnjoj skupštini »Kulturnog centra Roma« u Subotici, odlučeno je da se osnuje Sindikat profesionalnih muzičara, a također, da se djelatnost Centra proširi na pokretanje humanitarne organizacije za pružanje pomoći Romima. 

 

24. srpnja 1992.

 

Za tri desetljeća postojanja subotičkog »Likovnog susreta« u njegovim galerijskim prostorima priređeno je oko tisuću izložbi, čiji su sudionici ostavili ovoj instituciji, odnosno gradu, preko 1.200 vrhunskih likovnih ostvarenja.

 

24. srpnja 1994.   

 

Mađarski pogranični organi uhitili su osam državljana Jugoslavije, koji su uhvaćeni u pokušaju šverca oružja. 

 

24. srpnja 2000.

 

U subotičkoj tvornici vagona »Bratstvo«, delegaciji Libijske Džamahirije, prikazan je novi tip vagona za prijevoz automobila.

 

25. srpnja 1945.

 

Ansambl subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta započeo je desetodnevnu turneju na radilištima, pred sudionicima obnove i izgradnje autoceste Beograd- Zagreb.

 

25. srpnja 1971.

 

Otvorene su tri izložbe. Izložba likovnih umjetnika Vojvodine, izložba posvećena djelu Ante Evetovića Miroljuba, te izložba u povodu 75. obljetnice osnutka i uspješnog djelovanja Nogometnog kluba »Bačka«.

 

25. srpnja 1990.

 

Preminuo je Gustav Matković (68.), daroviti slikar i dugogodišnji dizajner tvornice »Osmi mart«. Prve poduke iz likovnih umjetnosti dobiva (1945.) na »Kursu figuralnog crtanja« kojega vodi glasoviti András Hangya, a kasnije na beogradskoj Akademiji likovnih umjetnosti i u majstorskoj radionici prof. Jovana Bijelića. Matković je bio izraziti pejzažist i portretist,a njegovi radovi odišu svježim koloritom i impresionističkom slikarskom gestom .

 

26. srpnja 1890.

 

Rođen je Lazar Stipić, pjesnik, prozni i dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik. Novinarstvom se bavi od vremena studija prava u Budimpešti i Beču. Pokretač je i/li urednik većeg broja subotičkih listova i časopisa, među kojima su: »Neven«,»Naše slovo«, »Glas«, »Istina i sloga« i dr. Od srpnja 1938. do travnja 1941. godine pročelnik je subotičke Gradske knjižnice. U vrijeme II. svjetskog rata, kada postrojbe Miklósa Horthyija okupiraju Bačku, Lazar Stipić je uhićen i zlostavljan, među ostalim i zbog svoga djela »Istina o Mađarima« iz 1929. godine. Kasnije, tijekom okupacije 1942. godine u Subotici, tiska knjigu »Bunjevci«. U ovom rodoljubljem zadojenom spjevu Stipić opisujući svoje sunarodnjake i njihov usud u ovom podneblju. Umro je 14. svibnja 1944. godine.

 

26. srpnja 1985.

 

Na palićkom Ženskom štrandu, otvorena je – nudistička plaža.