Arhiv tekstova

Republika Hrvatska je u svibnju dobila novo državno tijelo – Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske čije su aktivnosti definirane ranije usvojenim Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. O misiji Ureda te konkretnim projektima kojima će se nastojati jačati opstojnost te utjecati na razvoj Hrvata diljem svijeta, pa tako i naše zajednice u Srbiji, razgovarali smo s predstojnicom Ureda Dariom Krstičević.   

HR: Za početak, predstavite nam Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske – koja je njegova misija i čime će se baviti?

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nalazi se u fazi ustrojavanja, a njegove unutarnje ustrojstvene jedinice su Kabinet predstojnice, Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske, Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured dobrodošlice i Glavno tajništvo.

Misija Državnog ureda temelji se na provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a želja je da se aktivnostima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske izgradi učinkovita i sustavna suradnja Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Nastojat će se osigurati primjerene materijalne, društvene i političke uvjete za uspješan razvoj hrvatskoga jezika, kulture i očuvanja hrvatskog identiteta među Hrvatima izvan granica Republike Hrvatske. Budući da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti. Namjeravaju se jačati hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i uloga u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske. Držim da je za optimalan razvoj Republike Hrvatske potrebno uključiti ljudske potencijale svih Hrvata kako onih u Republici Hrvatskoj tako i onih izvan Republike Hrvatske.

HR: Zakonom su predviđene brojne aktivnosti koje će Ured provoditi...

U okviru prvog strateškog cilja zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, Državni ured će među ostalim aktivnostima osnovati Savjet Vlade Republike Hrvatske  za Hrvate izvan Republike Hrvatske, savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva, a članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske (devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine, dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore).

Planira se izraditi komunikacijska strategija za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Želi se ubrzati primitak u hrvatsko državljanstvo pa će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske izraditi prijedloge u tu svrhu. Uvest će se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena) te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču kulturno zajedništvo. Osim toga želi se omogućiti Hrvatima bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola sukladno Zakonu o strancima. Državni ured želi ponuditi pogodnosti pri boravku u Republiku Hrvatsku, stoga imamo u planu uvesti »Hrvatsku karticu« (Croatia card) kojom zainteresirane institucije i gospodarski subjekti omogućavaju Hrvatima izvan Republike Hrvatske povoljniji pristup određenim uslugama, povoljnije uvjete turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.

Državni ured omogućava besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika i stipendira učenike i studente u Republici Hrvatskoj, a planira se stipendiranje za Hrvate u Bosni i Hercegovini te hrvatsku manjinu i u njihovim zemljama nastanjenja. Pripremit će se prijedlog odluke o proglašenju »Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske« te prijedloge odluka za dodjeljivanje posebnih priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za iznimni doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Drugi strateški cilj razvoja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske obuhvaća kulturnu, obrazovnu, znanstvenu, sportsku i gospodarsku suradnju. Također, želi se poticati sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore te utemeljiti dokumentacijski centar i muzej o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Treći strateški cilj jest poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku i davanje potpore posebno ugroženim skupinama Hrvata izvan Republike Hrvatske. U tu svrhu ustrojen je »Ured dobrodošlice« čija je zadaća davanje potpore povratniku/useljeniku pri prilagodbi života u Republici Hrvatskoj.

HR: Postoje li šanse da Ured u budućnosti preraste u Ministarstvo?

Izborom Državnog ureda kao središnjeg tijela vodilo se računa o financijskim resursima koja su stajala na raspolaganju. O dinamici uspješno provedenih programa i projekata na dobrobit Republike Hrvatske i Hrvata izvan njenih granica ovisit će potreba za većim središnjem tijelom što će tek budućnost pokazati. No, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kre-iran je na način da može biti učinkovit u rješavanju problematike iz svog djelokruga i u pokretanju novih programa i projekata provodeći Strategiju i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

HR: Kada će biti formiran Savjet za za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u kojem bi od ukupno 45 članova trebala biti i tri predstavnika Hrvata iz Srbije?

U dogledno vrijeme donijet će se podzakonski akti koji su potrebni za utemeljenje Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske informirat će javnost u uvjetima za izbor članova u Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osnivanjem Savjeta u kojem će biti zastupljene sve tri skupine Hrvata izvan Republike Hrvatske, Vlada RH dobit će veliku pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

HR: Prema pisanju pojedinih medija, Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspolagat će na godišnjoj razini s oko 100 milijuna kuna (oko 13 milijuna eura). Po kojem će principu biti izdavana sredstva za Hrvate u različitim zemljama diljem svijeta? Hoće li financijska pomoć biti raspoređivana po principu natječaja ili…?

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspolaže skromnijim sredstvima nego vi navodite. Iz tog razloga neće moći odmah sve predviđene aktivnosti pokrenuti nego će se dinamika pokretanja aktivnosti provoditi postupno. Planirano je dakako da će se sredstva dodjeljivati putem javnih natječaja, s tim da će se djelomično zadržati dosadašnji sustav raspodjele financijskih sredstava pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u europskim državama s glavnim naglascima poput brojčane zastupljenosti, agilnosti, kvalitete projekata, financijske potpore domicilne države i sl.

HR: Od stupanja na dužnost voditeljice Ureda, u ožujku ove godine, imali ste dva službena susreta s predstavnicima Hrvata iz Srbije. Kako ocjenjujete položaj hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji?

Pravo Hrvata na nacionalnu pripadnost i manjinski statut u nizu slučajeva doživljava suprotnost u odnosu na proklamirana zakonska i politička rješenja. Posebice kada je u pitanju izravna zastupljenost Hrvata u Skupštini Republike Srbije te jedno od najvažnijih pitanja iz područja obrazovanja – tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku.

Nadalje, financiranje hrvatskih manijskih institucija i udruga nesrazmjerno je malo u odnosu na druge manjinske zajednice iste veličine u Republici Srbiji, a pogotovo na financijska sredstva koja izdvaja Republika Hrvatska za srpsku nacionalnu manjinu.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zalagat će se i inzistirati na dosljednoj primjeni svih relevantnih međunarodnih dokumenata iz manjinskog područja kojih je potpisnica Republika Srbija, a pogotovo će se zalagati za provedbu Sporazuma o zaštiti manjina iz područja kulturne autonomije – pravo na obrazovanje na materinskom jeziku, pravo na iskazivanje vlastite kulture, pravo na očuvanje nacionalnog identiteta i vjeroispovijesti. Državni ured u narednom periodu usmjerit će svoje aktivnosti na rješavanju krucijalnih pitanja za hrvatsku manjinu u Republici Srbiji s naglaskom na prestanak podjele Hrvata na subetničke skupine Bunjevce i Šokce. Nadalje, u ostvarivanju zajamčenog pravnog statusa Hrvata u RS uzajamno ćemo poticati na aktivniji pristup hrvatske zajednice na predstavljanju vitalnih manjinskih interesa pred institucijama domicilne države kao i pred institucijama međunarodne zajednice.