Arhiv tekstova

Ekspertska misija Euro-pske komisije za zaštitu manjina boravila je u Srbiji prošloga tjedna od 9. do 13. srpnja. Članovi ekspertske misije sastali su se u Beogradu s predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, te s predstavnicima tijela državne uprave u čijoj nadležnosti su ljudska i manjinska prava. U Novom Sadu sastali su se s predstavnicima Skupštine AP Vojvodine, pokrajinskih tajništva, policije, tužiteljstva, sudstva, pokrajinskim ombudsmanom, gradskim vlastima i Savjetom za međunacionalne odnose te predstavnicima nacionalnih vijeća njemačke i slovačke nacionalne manjine. Misija je posjetila Petrovac na Mlavi, Bor, Zaječar, Negotin, Kladovo, Vršac i Dimitrovgrad, gdje su se sastali s predstavnicima lokalne samouprave, Savjeta za međunacionalne odnose, predstavnicima civilnog društva i medija te Nacionalnim vijećem vlaške, rumunjske i bugarske nacionalne manjine. Ekspertska misija je posjetila i Temerin, gdje se sastala s predstavnicima lokalne samouprave i policije. U Subotici su 12. srpnja održani sastanci s predstavnicima nacionalnih vijeća mađarske, bunjevačke i hrvatske nacionalne manjine te predstavnicima njihovih institucija, a posjetili su i lokalnu samoupravu, gdje ih je primio novi dogradonačelnik Blaško Stantić.

Na kraju misije u Beogradu su u prostorijama Delegacije EU, a zatim u Palači »Srbija« predstavljeni zaključci ove promatračke misije.

 

Radni posjet Subotici

 

Članovi izaslanstva su se na kraju radnog posjeta Subotici susreli s čelnicima hrvatske zajednice u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV), gdje su se zadržali u skoro dvosatnom razgovoru o ostvarivanju prava pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Promatračko izaslanstvo Europske komisije (EK), koje je posjetilo Suboticu, predvodili su prof. dr. Reiner Hofmann, EU ekspert, te dužnosnik EK Manuel Munteanu, a činili su ga i predstavnici Delegacije EU u Srbiji i predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije. Izaslanstvo su primili predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić, republički zastupnik i vijećnik Petar Kuntić, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić te ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Razgovaralo se o popisu stanovništva u RS, neizostavnom bunjevačkom pitanju (prije posjeta HNV-u izaslanstvo je posjetilo Bunjevački nacionalni savjet koji je uputio nekoliko zamjerki Hrvatima, kao što je korištenje bunjevačkog imena u manifestacijama i sl.). Tijekom razgovora »pretresla« su se najvažnija pitanja o aktualnom položaju i ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine u svakoj od četiri oblasti koje garantira zakon, a to su informiranje, službena uporaba jezika i pisma, kultura i obrazovanje. 

»U svakoj od ovih oblasti postoje veliki problemi. Dva osnovna pokazatelja u oblasti kulture koje smo iznijeli su neuvažavanje mišljenja HNV-a glede raspodjele sredstava od strane republičkih tijela i tijela lokalnih samouprava. U oblasti medija smo govorili o visokoj podzastupljenosti u pogledu kako minutaže, odnosno sekundaže programa pokrajinskog radiodifuznog servisa i govorili smo o problemima u pogledu mase sredstava koja se raspodjeljuje udrugama. Ukazali smo na jedan paradoks da pripadnici slovačkog naroda, iako ih ima jednako kao i Hrvata u AP Vojvodini, po glavi dobijaju dva puta više, a Rumunji i Rusini pet puta više od Hrvata. Znači li to da u Vojvodini Slovak vrijedi dva puta više, a Rumunj ili Rusin pet puta više od Hrvata? Paradoksalno je to i mi smo ukazali na taj problem«, kaže predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić. 

»U oblasti obrazovanja ukazali smo na najdrastičniji primjer kršenja naših prava, a to je nedostatak udžbenika na hrvatskom jeziku. Smatramo da je to pitanje koje se hitno mora riješiti« kaže Sarić Lukendić.

Skoro dva sata dosta detaljno je razrađivana svaka oblast, a u pogledu efekata ovakvih susreta Sarić Lukendić kaže: »Svi smo bili svjedoci da je u procesu pridruživanja EU Republika Hrvatska morala ispuniti niz uvjeta koji su se, među ostalim, odnosili i na poštovanje ljudskih i manjinskih prava, posebice u odnosu na srpsku nacionalnu manjinu. Hrvatska je sva ta prava ispunila i iduće godine će postati punopravni član EU. Republika Srbija, na žalost, još uvijek nije dobila niti datum početka pregovora nego je tek kandidat za članstvo u EU, što znači da je pred Srbijom još dugačak put. Mi se nadamo da će na tom putu, jednako kao što je to i Hrvatska morala ispuniti, i tijela Republike Srbije morati ispuniti sve one uvjete koji čine jednu državu pogodnom za članstvo u EU, odnosno da će RS konačno dostići one standarde na koje se svi pozivaju a posebno u pogledu i u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava«. 

S jednim dijelom problema koji su iznijeti članovi komisije zasigurno nisu bili iznenađeni, jer su s njima bili upoznati ranije, primjerice nedostatak udžbenika za pojedine manjine, zatim pitanje odjela s manjim brojem učenika, problem nedostatnih sredstava za financiranje projekata, pitanje neuvažavanja mišljenja nacionalnih vijeća i slično, a sudeći prema prošlogodišnjem izvješću i problemima koji su i dalje najizraženiji malo toga se učinilo za godinu dana. 

Dio nalaza ove misije naći će se u redovitom godišnjem izvješću o napretku Srbije, koji, kako se navodi u prošlogodišnjem izvješću, služi kao korisno sredstvo za unaprjeđivanje svakodnevnog života etničkih zajednica. Cjelovito izvješće će biti dostupno javnosti ovisno o procjeni Europske komisije, jer, kako nam je rečeno – izvješće je rezultat rada neovisnih eksperata i ne odražava uvijek i stavove Europske komisije.