Arhiv tekstova

13. srpnja 1879.

Rođena je Jelena Čović, prva akademski obrazovana slikarica i profesorica crtanja u Višoj djevojačkoj i u Zanatsko-trgovačkoj školi u Subotici. Likovnu umjetnost studirala je u Sopronu, Budimpešti i Münchenu, te se usavršavala u Berlinu i Parizu. Iznimno darovita i plodna stvorila je oko 2.500 radova u ulju, pastela, akvarela i crteža. Preminula je 12. listopada 1951.

 

14. srpnja 1950.

Vlada Srbije dodijelila je najvišu državnu nagradu maestru Milanu Asiću, istaknutom skladatelju, vrsnom glazbeniku, dirigentu subotičke Opere i gradske Filharmonije, koja je uvrštena među najbolje orkestre u zemlji.

 

14. srpnja 1998.

Na tribini Otvorena knjiga prikazana je studija Slavena Bačića »Iz prošlosti gradskog prava Novog Sada, Sombora i Subotice«.

 

15. srpnja 1945.

Maršal Josip Broz Tito, s najbližim suradnicima, sudjelovao je na smotri i proslavi XVI. vojvođanske divizije na Gradskom stadionu. Kasnije je u hotelu »Jagnje« primio ondašnje čelnike, a nakon svečanog ručka se obratio Subotičanima s prozora hotela.  

 

15. srpnja 1957.  

Praizvedbom jednočinke Ivana Raosa »Uznemire se mornari«, u režiji Mihálya Virága i Petra Šarčevića, počela s radom »Eksperimentalna kazališna scena«, nastala na poticaj »Zavičajnog kluba subotičkih studenata« i književnog časopisa »Rukovet«, kojega uređuje Lazar Merković.

 

16. srpnja 1972.

Preminuo Andrija Kulunčić (75), slikar i profesor crtanja. Nakon završene Učiteljske škole studira na Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Beogradu, potom kraće vrijeme predaje u subotičkoj Gimnaziji, a zatim napušta nastavu i u potpunosti se posvećuje slikarstvu.

 

16. srpnja 1994.

Iz tiska izlazi prvi broj nezavisnoga subotičkog glasila »Žig«, kojemu je osnivač i glavni i odgovorni urednik Vojislav Sekelj. Posljednji, 101. broj objavljen je 15. svibnja 1999. godine. 

 

17. srpnja 1940.

U Cetinju je, na odsluženju vojnoga roka, iznenada preminuo Aleksa Kokić, istaknuti pjesnik, prozni pisac, prevoditelj i publicist. Nakon travničke gimnazije, u Zagrebu studira bogosloviju, a biskup L. Budanović zaređuje ga za svećenika 1937. godine. Kokić je jedno vrijeme kapelan kod B. Rajića, a zatim u Zagrebu nastavlja studij slavistike. Kokićevo je pjesništvo natopljeno ljubavlju prema čovjeku ovog podneblja koji je nerijetko izložen nepravednom stradanju. Kokić ljubi svoj zavičaj i njegove ljude, što je bjelodano u njegovim djelima: »Klasovi pjevaju« (1936.), »Zvona tihe radosti« (1938.), »Bunjevci i Šokci« s M. Čovićem (1939.), »Slikovnica kršćanskog nauka« (1939.), »Srebrno klasje« (1962.). Rođen je u Subotici 14. listopada 1913. 

 

17. srpnja 1947.

Rođen je Milovan Miković, pjesnik, prozaist, kritičar, esejist i prevoditelj. Bezmalo dvanaest godina uređuje književni časopis »Rukovet« (od 1983. do 1994.). Od 1992. do 2003. je glavni i odgovorni urednik i ravnatelj tjednika »Subotičke novine«, kojega iz voda jednoumlja prevodi u demokratsko glasilo. Od 2004. je glavni urednik časopisa »Klasje naših ravni«, a od rujna 2005. urednik Nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ«, gdje je izabrao, priredio, uredio i objavio pedeset djela vodećih hrvatskih pisaca. U  prethodnom razdoblju (1983.-2005.) objavio je stotinjak djela subotičkih i drugih pisaca. M. Miković je posebno zapažen po svojim kritikama, esejima i ogledima. Objavio je preko dvije stotine radova i studija u tuzemnoj i inozemnoj periodici. Suradnik je zagrebačkoga Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže na projektu Hrvatske književne enciklopedije i Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti na projektu Enciklopedija Vojvodine. Prevođen je na engleski, mađarski, njemački i ruski. Zastupljen u više antologija i zbornika. Član je Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine. Za književni rad dobio je »Antušovu nagradu« (1999.) i »Nagradu dr. Ferenc Bodrogvari« (2000.), a »Nagradu Dušan Lopašić« (2009.) za uređivanje časopisa »Klasje naših ravni«. Objavio dvadesetak knjiga, među ostalim: »Ispitivanje izdaje« (1989.), »Iza ne« (1990.), »Avaške godine« (1991., 1992., 1993., 1994., 1995.), »Az arulas vizsgálata« (1991.), »Metež« (1992.), »Praznina« (1993.), »Koreni stvari« (1996.), »Grad je reč« (1996.), »Bibliografija« (1998.), »Život i smrt u gradu« (1999.), »Iznad žita nebo« (2003.), »Slušaj: zemlja, riječi« (2007.), »Razgovor s Antom Sekulićem« (2008.) zajedno s A. Kopilovićem, »Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini« (antologija od 1875.) i dr.

 

17. srpnja 2001.

Preminula je Katarina Tonković-Marijanski, akademska slikarica, iznimno darovita, istaknuta umjetnica, grafičarka, dugo godina kustosica »Likovnog susreta« u Subotici. Rođena je 24. prosinca 1947.

 

18. srpnja 2001.

Na višednevnoj 35. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, zapažen uspjeh postigli su članovi folklornoga i likovnog odjela HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta.

 

18. srpnja 2002.

Odlukom odbornika Skupštine općine zvanje Počasni građanin, među ostalim, pripalo je Lazaru Merkoviću, a zvanje Pro urbe s. Mirjam Pančić i likovnom umjetniku Stipanu Šabiću.

 

19. srpnja 1872.

Rođen je dr. Stipan Matijević, odvjetnik, veliki župan i gradonačelnik Subotice od 1918. do 1920. Objavio je spis naziva »Događaji koji su se odigrali za vreme mog javnog delovanja«.

 

19. srpnja 2001.

U  HKC »Bunjevačko kolo« održana je spomen-večer u povodu pola stoljeća od smrti pjesnika i narodnoga prvaka Josipa Vukovića Đide o kojemu su govorili povjesničari Kalman Kuntić i Stevan Mačković, te književnici Milovan Miković i Milivoj Prćić. Potom je Mirjana Ivković Ivandekić izvela monodramu M. Prćića »Spomenik Đidi Vukoviću«.