Arhiv tekstova

Uz obilježavanje blagdana sv. Petra i Pavla, nebeskih zaštitnika Osijeka, otvoreno je 12. Osječko ljeto kulture, u okviru kojega je, zaključno s današnjim danom, održano 30-ak kazališnih, glazbenih, likovnih i filmskih sadržaja za odrasle i djecu. Ovu veliku manifestaciju otvorio je gradonačelnik Krešimir Bubalo, istaknuvši sve veći značaj Osijeka, ne samo na gospodarskom, sveučilišnom i sportskom planu, već prije svega na kulturnom, o čemu svjedoči i Osječko ljeto kulture, koje iz godine u godinu ima sve više posjetitelja, sve više sudionika, ali i sve sadržajniji program. 

Voditeljica osječkog Odjela kulture Ljerka Hedl, naglasila je kako je ovogodišnji program OLjK-a iznimno bogat, što podrazumijeva nekoliko praizvedbi, gostovanje Slovenskog narodnog kazališta iz Maribora, jazz-koncert poznate talijanske grupe, mjuzikl Trenk-cabareta, praizvedba bajke za djecu »Žar ptica«, praizvedba dramske predstave »Kisik« Ivana Viripajeva, književni susreti s Jagnom Pogačnik i Nives Tomašević, nekoliko likovnih izložbi...

 

»Unterstadt« i »Jeri-hon«

 

Čast da otvori ovu prelijepu manifestaciju pripala je praizvedbi predstave »Unterstadt«, rađene prema istoimenom romanu osječke spisateljice Ivane Šojat-Kuči, u režiji Zlatka Svibena, a koju su na ambijentalnu pozornicu u Tvrđi donijeli glumci osječkog HNK-a. Sve pohvale Sandri Lončarić-Tankosić koja je utjelovila buntovnu Katarinu, doajenu osječke kazališne scene, Branki Cvitković, koja je uvjerljivo dočarala lik Jozefine, maštovitoj Mariji Kolb kao savršenoj Greti, Tatjani Bertok-Zupković kao Viktici, te Miroslavu Čabraji, Vladimiru Tintoru, Mladenu Vujčiću i drugima. Priča je to o Osijeku u dva svjetska rata, o sudbini Donau-Švaba u četiri različite generacije i četiri različita vremena.

Iste su večeri Osječani uživali u još jednoj praizvedbi, a riječ je o kantati Davora Bobića »Jerihon«, pod dirigentskom palicom Tomislava Fačinija uz sudjelovanje solista i zbora Umjetničke akademije u Osijeku, popularnog ženskog zbora Brevisice i Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske.

 

Bosiljov art brut             

 

Sutradan je u Galeriji Waldinger otvorena izložba šidskog umjetnika Ilije Bašičevića-Bosilja. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Danijela Lovoković, dok je 60-ak platana Ilije Bosilja predstavio Mladen Lučić, savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli, čovjek koji je prijateljevao s Ilijinim sinom Dimitrijem, dok je u Zagrebu, kao mladi umjetnik, bio djelatnik Muzeja suvremene umjetnosti, a Dimitrije je već obnašao dužnost ravnatelja Muzeja naivne umjetnosti. Od ranih je dana upoznat s Ilijinom umjetnošću koju ne bi svrstao ni u naivu, ni u suvremene tokove, jer bi to prema njemu bio nekakav »art-brut«.

Istaknuo je kako je Ilija počeo slikati u šezdesetim godinama, najvjerojatnije iz inata kao odgovor seljaka kojemu su oduzeli zemlju. Samouki slikar uhvatio se u koštac s nedokučivim, odlučivši otključati tajne života, misterioznu koegzistenciju dobra i zla. Bosilj je rođen u Šidu 1895., a umro je 1972. i ostavio bogat opus. Slike su mu dio poznatih muzejskih i privatnih kolekcija u SAD-u, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji, a izložbe su mu priređivane u Odesi, Tokiju, Parizu, Amsterdamu, Milanu, Münchenu, Dortmundu, Base-lu, Zurichu, Rimu, Đenovi, Meksiko Cityju.