Arhiv tekstova

Problem vlaške manjine dospio je u žižu javnosti 1. ožujka ove godine kada je rumunjski predsjednik Basesku postavio pitanje Vlaha u Srbiji i na izvjesno vrijeme osporio Srbiji potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Devet mjeseci otada u Srbiji se provodi monitoring prava Vlaha od strane Europskog povjerenstva i uz suradnju s OSCE. Dio projekta realizira zrenjaninski Centar za razvoj civilnog društva koji je za članove Vlaškog nacionalnog vijeća i civilne organizacije Vlaha organizirao seminare i treninge u Kladovu, a prošlog tjedna oni su posjetili vojvođanske manjinske institucije. Ovaj posjet realiziran je uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške. Posjetili su Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka, Nacionalno vijeće Rumunja, našu ustanovu – »Hrvatsku riječ«, tavankutsku udrugu HKPD »Matija Gubec«, Muzej u Bačkom Petrovcu, etno kuću i muzejski kompleks u Kulpinu, te na koncu fruškogorske manastire Krušedol i Staro i Novo Hopovo, za čiju su izgradnju svojedobno upravo Vlasi davali novac. 

»Željeli smo na neki način ’izvesti’ vojvođanski multikulturalizam u one dijelove Srbije i kod onih manjina gdje je mnogo lošija praksa provođenja manjinskih prava, prije svega se to odnosi na Vlahe«, kaže mr. Snežana Ilić, izvršna direktorica Centra za razvoj civilnog društva.

Problemi poizlaze iz toga što, prije svega, unutar same zajednice ne postoji konsenzus kojim jezikom Vlasi govore, te je osnovno pitanje je li vlaški jezik autonoman ili je jedan od dijalekata rumunjskog jezika. Unutar vlaške populacija postoje dvije struje: tzv. prosrpska struja, koja govori da je njihova matična zemlja Srbija i da Vlasi imaju specifičan jezik, povijest i kulturu, te druga prorumunjska struja koja ističe da je vlaški dijalekt rumunjskoga jezika te da je vlaška manjina dio širega rumunjskog nacionalnog korpusa. »Osim toga, ne postoji proaktivno držanje tijela Republike Srbije ni spremnost Beograda da im se iziđe u susret i razriješi ovo jezično pitanje. Čak je dobrim dijelom to zato jer je upleteno i pitanje Rumunjske pravoslavne crkve, koje je jako osjetljivo budući da Srpska pravoslavna crkva ne dozvoljava djelovanje Rumunjske pravoslavne crkve u istočnoj Srbiji. Tako se ovdje na neki način država pojavljuje kao partner SPC. Postoji djelovanje Rumunjske pravoslavne crkve pod okriljem u SPC samo u južnom Banatu«, ističe Snežana Ilić. 

Osim što ima svoje nacionalno vijeće, vlaška populacija ne ostvaruje druga prava iy oblasti kulturne autonomije, ali i pored toga oni su jedna od rijetkih manjinskih zajednica koja bilježi porast.