Arhiv tekstova

Tragom fotografije nastale šezdesetih godina prošloga stoljeća, na čijoj poleđini piše – »Plavanjci na smotri folklora u Subotici (šokačka narodna nošnja KUD-a ‘Kosta Abrašević’, koji se trebao zvati ‘Matoš’)«, otkrili smo zanimljivu anegdotu o nastanku ovoga društva i doista neobičnoj novinarskoj vijesti koja je otkrila dosta o tadašnjem vremenu i odnosu spram Hrvata u ovome mjestašcu. U »Glasu Slavonije« od 21. lipnja 1957. godine jedan mladi novinar požurio je obradovati čitatelje ovoga lista izvješćem o kulturnom događaju u jednom malom bačkom selu, a da prethodno nije stigao provjeriti sve detalje koji su se trebali tom prigodom ostvariti. Članak prenosimo u cijelosti:

 

U Matoševu rodnom selu

 

Selo Plavna ističe se svojim kulturnim i gospodarskim napretkom. U njemu je prije 100 godina kao učitelj službovao Grgur Matoš – pristaša Ilirskog pokreta. Tu se rodio i njegov sin Antun Matoš, koji je kasnije postao učitelj u Tovarniku, gdje se rodio i veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš.

U Plavni još danas stoje četiri kuće Matoševe rodbinske grane. Meštar Grga, kako su Grgura Matoša zvali seljaci u Plavni, neko je vrijeme u tom selu živio i kao umirovljenik. A kad je A. G. Matoš kao austrougarski vojnik početkom kolovoza 1894. g. pobjegao iz Petrovaradina, potajno je došao najprije svome djedu u Plavnu, onda pobjegao u Beograd, gdje u emigraciji proživljuje 14 godina. Uspomena na A. G. Matoša još je uvijek živa u bačkom selu Plavna.

Jugoslavenska akademija sada izdaje cjelokupna Matoševa književna djela. A Plavanjci su mu dali svoju počast time što su na godišnjoj skupštini 10. o. mj. zaključili da se njihovo seosko kulturno-umjetničko društvo nazove Matoševim imenom.

Nažalost, nije se sve ostvarilo na toj skupštini onako kako je zamišljeno, nego je, pritiskom tadašnje vladajuće ideologije, društvo nastavilo djelovati pod nazivom KUD »Kosta Abrašević«. Ipak, želja mnogih mještana ostvarena je 17. siječnja 2008., kada je ondašnja vlast u općini Bač dopustila osnutak HKUPD »Matoš« te da mu se omogući nesmetani rad na očuvanju identiteta i razvoju kulturne baštine Hrvata ovoga kraja.

Ipak, mora se priznati da je u radu KUD-a »Kosta Abrašević« njegovana i šokačka folklorna tradicija, koju su članovi ovoga, nekada vrlo aktivnoga društva predstavljali ne samo u lokalnom okruženju, nego i na raznim gostovanjima u većim mjestima. Na fotografiji pred nama vidimo jedan takav nastup folkloraša iz općine Bač na smotri folklora u Somboru. To su bila dobra stara vremena. Danas »Matoš« nastoji obnoviti i nadoknaditi izgubljeno, desetljećima zanemarivane izvorne narodne običaje iz povijesti šokačkih Hrvata. U tome je od samoga početka djelovanja imao snažnu potporu svih relevantnih čimbenika, a uvjereni smo da će se potpora i dalje nastaviti.

Kulturni život na selu u velikom je zastoju, mnoge su kuće prazne, a ovakve fotografije svjedoče o potrebi povezivanja i obnove svih područja života u kojima kultura ne smije biti na posljednjem mjestu.