Arhiv tekstova

6. srpnja 1901.

 

U velikoj dvorani subotičkoga hotela »Pešta« otvorena je izložba crteža prve akademski obrazovane slikarice Jelene Čović (1879. – 1951.), u tom razdoblju još polaznice prve godine Škole za likovnu i primijenjenu umjetnost u Sopronu, nakon koje studira u Budimpešti i Münchenu.

 

6. srpnja 1985.

 

Subotičanka Marija Letić preletjela je 518,7 kilometara. Ovaj rezultat postigla je na IV. Europskom šampionatu u zrakoplovnom jedriličarstvu za žene, na relaciji Subotica – Vršac – Dakovo – Subotica, oborivši vlastiti državni rekord od 505 kilometara.

 

6. srpnja 2003.

 

Na izvanrednoj skupštini Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Bela Tonković (1944.), jedan od osnivača DSHV-a i njegov prvi predsjednik (od 1990.), smijenjen je s mjesta predsjednika stranke, a ne zadugo je iz nje i isključen.

 

7. srpnja 1796.

 

Zbog epidemije kuge u Srijemu, Subotičani su od 26. listopada 1795. do 7. srpnja 1796. svakog drugog tjedna slali u Futog smjenu od po stotinu ljudi za odražavanje sanitarnog kordona, u južnim dijelovima Bačke, duž Dunava. Za prijevoz ljudstva, opskrbu hranom, ogrjevom i za druge potrepštine angažirano je 220 zaprega. Grad je, za potrebe ove straže, utrošio 16.209 forinti i 12 krajcara.

 

7. srpnja 1877.  

 

Na Kalvariji kod Somborske kapije posvećena je kapela Žalosne Gospe, izgrađena o trošku obitelji Mukić i Malagurski, a te je godine započelo prikupljanje darova za izgradnju današnje Kalvarije, koja je blagoslovljena 3. veljače 1880. godine. Inače, prva Kalvarija u Subotici bila je podignuta ispred utvrde 1758., na današnjem Franjevačkom trgu, ali je zbog širenja grada 1817. izmještena nedaleko od željezničkog kolodvora, prema Pošti 2. Kada u XIX. stoljeću započne gradnje pruge, Kalvarija će dobiti mjesto na kojemu se i danas nalazi.

 

8. srpnja 1994.   

 

Objavljen je tematski svezak subotičkoga književnog časopisa »Rukovet«, dvobroj 6.-7. u cijelosti posvećen 50. obljetnici stradanja i internacije subotičkih Židova, s osvrtom na njihovu društvenu ulogu u povijesti ovog podneblja i prinos koji su od 1775. godine dali u mnogim oblastima. Godina 1790. smatra se godinom osnutka subotičke Židovske općine.

 

9. srpnja 1918.

 

Rođen je Jakov Kopilović, pjesnik, poznati sportaš i javni djelatnik. U Zagrebu, uz rad, stječe diplomu profesora jezika i književnosti, a do odlaska u mirovinu zaposlen je u subotičkim školama i Gradskoj knjižnici. Tiskano mu je dvadesetak knjiga pjesama, a prve stihove objavljuje u »Klasju naših ravni«, potom u subotičkom godišnjaku »Danica« i mnogim drugim hrvatskim glasilima. Premda pjesničke poticaje crpi iz nimalo lakih obiteljskih prilika u kojima je rastao, te složenih socijalnih i političkih pitanja koja su gdjekad dramatično utjecala na položaj njegova naroda, Kopilovića se smatra izrazitim lirikom, a njegov je stih topao i suosjećajan, upućen je osjetljivu pojedincu i potiče čitatelja na razmišljanje. Svojim djelima J. Kopilović uvršten je u mnoge antologije i zbornike. Umro je 18. studenoga 1996.

 

9. srpnja 1993.

 

Pretrčavši 131 kilometar, tijekom 24-satnog maratona, Elvira Jánosi pobijedila je na VI. Europskom kupu održanom u Segedinu.

 

10. srpnja 1945.

 

U zamjenu za stanovitu količinu živežnih namirnica Subotica je iz Slovenije uspjela dobaviti oko 60 vagona ogrjevnog drveta, mahom razdijeljenog među mlinarima. Međutim, prema službenim podacima iz Narodnog odbora, gradu nedostaje oko 8 tisuća vagona ogrjevnog drveta, budući da se ugalj više ne dobavlja iz ugljenokopa u okolici Pečuha. 

 

10. srpnja 1945.

 

U velikoj sali Muzičke škole otvorena je prva poratna izložba slika dvojice subotičkih slikara – Željka Kujundžića i Lázsla Szilágyija. 

 

10. srpnja 1950.

 

U subotičkoj tvornici čarapa »Osmi mart« izabran je prvi radnički savjet.

 

10. srpnja 1987.

 

U 74. godini preminuo je Bela Tikvicki, istaknuti djelatnik subotičkoga glazbenog života, početkom pedesetih godina član Muzičke grane subotičkoga kazališta, kasnije pedagog i dugogodišnji čelnik Muzičke škole u Subotici. Posthumno mu je objavljeno djelo »Horske kompozicije od narodnih do operskih horova« (2002.).

 

11. srpnja 1823.

 

Magistrat Subotice izvijestio je komesara Skultetija o odvođenju vode iz Rogine bare i usmjeravanju vode iz Jasi bare u jezero Palić, kao i o isušivanju tzv. Ciganske bare. 

 

11. srpnja 1875.

 

Ministar prosvjete u ugarskoj vladi uputio je pismenu suglasnost s odlukom čelništva grada Subotice da se osnuje »Ženska građanska škola«. Nastava »u ovoj višoj narodnoj školi«, počela je u jesen iste godine.

 

11. srpnja 1968.

 

U subotičkoj tvornici električnih strojeva »Sever«, izvršena je prva demonstracija rada elektronskog računala.

 

12. srpnja 1891.

 

U okviru sportskog igrališta Lajosa Vermesa, na Paliću, Endre Bartos izgradio je prvu ljetnu kazališnu pozornicu koja je svečano otvorena izvedbom djela »Thália Palicson« (»Talija na Paliću«) subotičkoga pisca dr. Károlya Csillaga, te predstavom »Nagymama« (»Baka«).

 

12. srpnja 1945. 

 

Gradska aprovizacija u Subotici obnarodovala je da će se tijekom tjedna, na kupon broj 2, karte za duhan izdavati sljedovanje od 40 komada cigareta ili dvije paklice duhana, s jednom knjižicom cigaret-papira.

 

12. srpnja 1965.

 

Prema podacima Novosadske armijske oblasti, preko 11 tisuća Subotičana, svrstanih u čete i brigade, sudjelovalo je u obrani Bačke od katastrofalnih poplava, izazvanih nezapamćenim rastom vodostaja Dunava.