Arhiv tekstova

U prošlom broju našeg tjednika izvijestili smo o još jednom uspjehu nogometne reprezentacije Hrvata u Srbiji. Nakon osvajanja naslova prvaka na IV. europskom prvenstvu hrvatskih momčadi izvan domovine, koji im je osigurao izravan nastup na sljedećem svjetskom i europskom prvenstvu, još jednu medalju su nogometaši osvojili na II. europskom prvenstvu manjina u Njemačkoj.

Ovoga puta nogometaši, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, natjecali su se s reprezentacijama nacionalnih manjina Europe na nogometnom prvenstvu koje organizira Federalna unija nacionalnih manjina (FUEN) – savjetodavno tijelo Vijeća Europe sastavljeno od predstavnika 94 manjinske zajednice iz 32 europske države. Ovogodišnje prvenstvo održano je u Njemačkoj, u gradu Bautzenu, s krovnom organizacijom lužičkih Srba u Njemačkoj »Domovina« kao suorganizatorom. Osim još jednog nogometnog uspjeha sudjelovanje na ovome prvenstvu hrvatskim je sportašima iz Srbije donijelo upoznavanje s različitim manjinama u Europi – njihovim specifičnostima, kulturom pa i načinom organiziranja nacionalno-manjinske autonomije. 

 

Izvrsna organizacija, puno navijača

 

Član stručnog stožera nogometne reprezentacije Ivan Budinčević kaže kako su za njega hrvatski nogometaši iz Srbije prvaci Europe premda su osvojili treće mjesto. Nakon pobjede od 1:0 nad Koruškim Slovenacima u borbi za treće mjesto tim je riječima, uz šampanjac, započelo slavlje nogometaša i stručnog stožera na besprijekornom zelenom tepihu stadiona Muellerwiese u Bautzenu, Njemačka. A razloga za slavlje je itekako bilo, tvrdi Budinčević: »Pet pobjeda – nad Turcima iz Grčke, Ladinima, Frizijcima i Nijemcima iz Rusije i Koruškim Slovencima i samo jedan poraz u utakmici protiv bivših, a na kraju se ispostavilo, i sadašnjih europskih prvaka za nacionalne manjine, ekipe Južnog Tirola iz Italije, razlog su za takvu pohvalu«, kaže Budinčević.

»Ni relativno skromni smještaj u Domu učenika u Burku kraj Bautzena, niti neodgovarajuća hrana, niti, ono najvažnije, izostanak nekoliko standardnih reprezentativaca, što zbog obiteljskih i zdravstvenih što poslovnih razloga i obveza prema matičnim klubovima (Filip Ilovac, Mladen Vizin, ŽeljkoTadijan, Dejan Godar, Goran Nimčević, Brane Babić i Ivan Beretić) nisu smetali našim nogometašima da postanu prvaci Europe, ako ne po rezultatu, a ono zasigurno po borbenosti, zalaganju, disciplini i ponašanju, u igri i van terena«, pojašnjava Budinčević svoju ocjenu. 

I za krovnu organizaciju Lužičkih Srba »Domovina«, koja ove godine slavi svoj 100. rođendan, Budinčević ima lijepe riječi: »Domovina je odlično organizirala turnir, oko tri stotine volontera je sudjelovalo u organizaciji čitavog turnira, a prema procjeni organizatora 38 utakmica je pratilo, i pored relativno skupih ulaznica (5 i 8 eura za finalni dan), oko 16.000 navijača.« Organizator sljedeće Europeade 2016. godine još nije poznat, pa su, potaknuti uspjehom prvenstva i velikim brojem pripadnika manjina koje ovo natjecanje uspije okupiti, članovi stručnog stožera nogometne reprezentacije Hrvata iz Srbije »glasno razmišljali na tu temu«, kaže Budinčević. Izvjesno je, dodaje, »da je organizator Europeade 2012 u Njemačkoj visoko podigao letvicu u pogledu organizacije«.

 

Slobodan dan 

 

Ovo je natjecanje sudionicima omogućilo i upoznavanje kulture europskih manjina, a tijekom boravka jedan slobodan dan je bio prigoda za razgledanje kulturnih znamenitosti Bautzena. Od različitih znamenitosti Budinčević izdvaja »jedinstvenu katedralu st. Petri, koja je u unutrašnjem dijelu ogradom podijeljena na katolički i evangelistički dio«, ali i program u kojem su pojedini sudionici predstavili segmente svoje kulturne baštine. Nažalost, kaže Budinčević, Hrvati iz Srbije nisu mogli osigurati dolazak kulturnih udruga i sudjelovanje u programu, ali je taj dio barem jednim dijelom nadomjestio profesor Voja Temunović koji je nogometaše za ovu prigodu opskrbio snimkom Velikog bačkog kola koja je igrala ulogu »himne« reprezentacije. Do sljedećeg prvenstva profesor Temunović će osigurati novu »himnu«, kojom će biti obuhvaćeni i glazbeni motivi Hrvata iz Srijema i Podunavlja. 

Ovo prvenstvo pamtit će se i po druženju i zabavi pa su se tako članovi hrvatske reprezentacije družili najviše s Velšanima i Retroromanima iz Švicarske s kojima su dijelili smještaj. Za razliku od hrvatske momčadi kojoj je uspjeh na prvenstvu bio u prvom planu, Velšanima je, kaže Budinčević, to bilo druženje i zabava, uz neizostavno pivo. Rezultat druženja je najava Velšana da će na jesen biti gosti Hrvatima iz Srbije i skupa će pratiti utakmicu između Velsa i Srbije u Beogradu. 

 

Počeci i planovi

 

A kako je sve krenulo i kako to da je hrvatska manjina za sada jedina u Srbiji koja ima i svoju nogometnu reprezentaciju kao što to i mnoge druge europske manjine imaju? Prije šest godina najbolje nogometaše iz hrvatske zajednice okupio je jedan broj ljudi ljubitelja nogometa među kojima je i Petar Kuntić, a na poticaj Hrvatskog nogometnog saveza. »HNS je shvatio kako je to veoma dobar način animiranja Hrvata bilo gdje da žive, bilo kao autohtone manjine, kao iseljeništvo u Europi ili svijetu. HNS je imao i interesa jer je preko ovakvih udruga autohtonih manjina imao pregled kakvim kadrom raspolažu, a kasnije se ispostavilo kako je to veoma dobar način okupljanja, koordinacije, međusobne suradnje i produbljivanja nacionalne svijesti mladih nogometaša pripadnika hrvatske zajednice«, kaže Kuntić.

»Da nije bilo njihovog angažiranja u nogometu oni bi bili ‘izgubljeni’ za zajednicu«, smatra Kuntić, a njihovim postupnim uključivanjem u sustav nogometnog natjecanja pokazalo se kako to dobiva jednu drugu dimenziju. Poslužit ću se riječima domaćina – predstavnika Lužičkih Srba koji je doslovce rekao kako u posljednjih 20 godina nikada, osim Crkve, nijedna institucija unutar manjinske zajednice nije uspjela okupiti veći broj pripadnika zajednice na jednom mjestu, kao što se to uspjelo preko nogometa, pa je na svakoj utakmici ove godine bilo preko 3000 navijača. Očekujem da će u bliskoj budućnosti to isto doživjeti i naša nogomenta momčad, zato taj program treba i dalje njegovati«, kaže Kuntić, ali i ističe kako to iziskuje velika sredstva. Upravo stoga su se, kaže Kuntić, odmah dogovorili da neće aplicirati na sredstva koje godišnje dobiva hrvatska zajednica već će raditi isključivo na principu sponzorstva i dobročinitelja te s institucijama matične države Hrvatske. »U kolikoj mjeri osiguramo sredstva toliko ćemo se i natjecati kako ne bismo došli u situaciju da predaleko odemo s našim željama, a da mogućnosti budu sasvim drugačije«, kaže Kuntić, jer ambicija ima a sredstva se moraju osigurati kako za pripreme i opremu tako i za odlazak na prvenstva. Nakon osvojenih medalja ovoj je reprezentaciji zajamčeno sudjelovanje na svjetskom prvenstvu klubova koje su utemeljili Hrvati izvan Hrvatske, a koje će biti održano 2015. godine u Kanadi, a do tada predstoji ove godine europsko prvenstvo klubova hrvatskih autohtonih manjina u Splitu, te 2014. godine europsko prvenstvo klubova koje su utemeljili Hrvati izvan Hrvatske.

Osim ovih natjecanja u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza uključili su se i u sustav natjecanja FUEN-a koji je, smatra Kuntić, »shvatio kako je sport veoma dobar način za animaciju mladeži unutar manjinskih zajednica i u isto vrijeme kad je europsko nogometno prvenstvo organizira se i europsko prvenstvo manjina. Prije četiri godine smo bili u Švicarskoj drugi, a ove godine u Baucenu treći. To je jedno ozbiljno natjecanje koje traje osam dana i gdje na jednom mjestu vidiš raznolikost Europe. Prisutne su nacionalno-manjinske zajednice koje su aspolutno sačuvale svoju nacionalnu samobitnost i autonomnost, do onih koji su potpuno asimilirani u državi u kojoj žive. Doista je doživljaj biti tamo i čast nam je da se nogometaši Hrvata iz Srbije mogu veoma uspješno nositi s jednom Katalonijom, predstavnicima manjina iz Francuske, njemačkih manjina«, kaže Kuntić. 

Inače, preko 40 nogometaša iz hrvatske zajednice je uključeno u ovaj sportski sustav i među njima se poslije pet godina razvilo prijateljstvo i zajedništvo, te Kuntić smatra kako će u mjestima gdje žive, mladi sportaši pomoći u animiranju i ostalih hrvatskih institucija i pojedinaca.