Arhiv tekstova

4. srpnja 1913.

 

Rođen je Marko Peić, književnik, sakupljač narodnih umotvorina. Jedan je od osnivača i urednika časopisa mladih bunjevačkih, odnosno hrvatskih književnika Bunjevačko kolo. Autor je više značajnih djela, među ostalim, s Grgom Bačlijom Rečnika bačkih Bunjevaca (1990.) i Imenoslova bačkih Bunjevaca (1994.). 

 

4. srpnja 1948.

 

Rođen je Lazar Francišković, pjesnik, romanopisac, esejist i kritičar. Objavljuje u časopisima Rukovet, Üzenet, Polja, Dometi, Klasje naših ravni i dr. uspostavljajući suspregnuti dijalog s ravnicom, rasutim salašima, samoćom i tradicijskim reliktima predaka. Objavio: Zov reči – Mrginj (1977.); Utva bez krila (1980.); Biblioteka, Gradska kuća, Fontana (1998.); Stara crkva (2000.); Skaska o vatri (2003.); Hodočasnik (2003.); Hodočasnik II. (2006.); Prelistali smo za vas (2007.); Graal (2008.) i dr.

 

4. srpnja 1997.

 

Nakladom NIP Subotičke novine i Katoličkog Instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović objavljena je knjiga Bunjevačko pitanje danas prof. dr. Tome Vereša (1930. – 2002.), teologa, filozofa, prevoditelja i pisca, začetnika dijaloga s marksistima i nositelja najvećeg priznanja među dominikancima: magister in sacra theologia (učitelj svete teologije).

 

5. srnja 1831.

 

Radi otklanjanja pogibelji od epidemije kolere, Gradsko vijeće je sjeverno i istočno od grada postavilo više stražarskih mjesta. Inače, na liniji od Čantavira, preko Kanjiže i Martonoša, do Subotice i Ötömösa djelovalo je 7 povjerenika, 182 pješaka i 49 konjanika, a naknadno je postavljeno još 79 stražara.

 

5. srpnja 1931.

 

Rođen je Bela Duranci, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, plodan spisatelj, dugogodišnji kustos Gradskog muzeja, pokretač Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i vodeći zaposlenik, višedecenijski kroničar likovnog života Subotice i Vojvodine, autor petnaestak djela i dnevničkih zabilješki, pisac kojega odlikuju velika erudicija, invencija i tragalaštvo.

 

6. srpnja 1901.

 

U velikoj dvorani hotela Pešta (donedavno je to bio dio prostora srušene zgrade subotičkog Narodnog kazališta) otvorena je prva izložba crteža Jelene Čović (1879.–1951.), prve subotičke hrvatske akademske slikarice.

 

6. srpnja 1975.

 

Subotičanka Marija Letić postala je prva sportašica u Jugoslaviji koja je preletjela 518,7 kilometara tijekom IV. europskog šampionata u zrakoplovnom jedriličarstvu za žene, čime je popravila svoj prijašnji državni rekord postavljen na 505 kilometara. 

 

7. srpnja 1714.

 

Ratni savjet Carskog dvora u Beču potvrdio je u dužnosti Iliju Sučića, kao kapetana Subotičkog vojnog šanca. Poslije njegove smrti 1724. za novog kapetana je postavljen njegov sin Jakov, koji pet godina kasnije postaje nadkapetan; dočim je od 1730. podkapetan Đuro Sučić, a od 1734. Luka Sučić. Od 1741. potkapetan je i Ranislav Krnjajski. 

 

8. srpnja 1773.

 

Odgovarajući na predstavke Gradskog vijeća Svete Marije (Subotica) provincijal Franjevačkog reda u Rimu ističe da je molba Subotičana saslušana te da je ovdašnji samostan uvršten u slavensku provinciju. Slijedom toga, u nje će biti upućeno više slavenskih dušobrižnika.

 

8. srpnja 1945.

 

Održani su prvi izbori za mjesne narodne odbore u Subotici. Izbori su se odvijali pod geslom: Svi na izbore!, koje je bilo posvuda ispisano, na šest jezika naroda Vojvodine: hrvatskom, mađarskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom i srpskom.

 

9. srpnja 1687.

 

Iz vojnog logora u blizini Novog Sada izborni knez Bavarske, nadvojvoda Maximilijan uputio je preporuku Ratnom savjetu Carskog dvora u Beču da pod svoju zaštitu uzme katoličke Race (Dalmate, Ilire, kasnije nazvane Bunjevci) te da im dozvoli izgradnju tri palanke, po jednu u Segedinu, Subotici i Baji, gdje će ubuduće živjeti.

9. srpnja 1700.

 

Zastupnici Ratnog savjeta Carskog dvora i Dvorske komore u Beču, sporazumjeli su se da će racki narod, kako katolički, tako i pravoslavni, biti podijeljen u tri kategorije: 1. aktivne graničare, 2. veterane, to jest osobe nesposobne za vojnu službu i 3. ratare, koji ne pripadaju vojnom kontingentu te će biti odvojeni od vojnika i kolonizirani u pustare, kao živalj podčinjen županiji. 

 

9. srpnja¸1918.

 

U 40. godini umro je Đuro Stantić, višestruki državni rekorder, olimpijac. Na Svjetskom prvenstvu u Berlinu 1901. stazu dugu 75 kilometara prešao je za osam sati, 46 minuta i 24 sekunde. Na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. osvojio je zlatnu kolajnu u brzom hodanju na tri tisuće metara. Rođen je 19. kolovoza 1889.

 

10. srpnja 1521.

 

U vrijeme turske opsade Beograda (Nándorfehérvára) umro je subotički vlastelin i beogradski ban Imre Török, kapetan kalemegdanske utvrde. Sve njegove naslove i posjede, odnosno, vlastelinstvo, naslijedio je njegov sin Balint (Valentin) Török. 

 

10. srpnja 1780.

 

Prema popisu izvršenom samo godinu dana nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada Subotice (Mariatherezipolis), u javnim je službama zaposleno 56 osoba. U gradu je bilo 663 slugu i sluškinja, nadničarenjem se bavilo 150 muškaraca i 12 žena. Prosjačilo je 117 osoba. Grad je imao 45 siročadi, 21 redovnika u samostanu, te sedam vanjskih katoličkih i pravoslavnih svećenika.