Arhiv tekstova

15. lipnja 1945.

U Suboticu se počinju dopremati prve tiskovine iz Zagreba, isprve dnevni list »Vjesnik«, organ JNOF-e Hrvatske i »Slobodni dom«, popularni tjednik Hrvatske seljačke stranke.

 

15. lipnja 1953.

Opernom predstavom »Nikola Šubić Zrinski«, Ivana pl. Zajca, hrvatskog skladatelja i dirigenta, u izvođenju subotičkog Opernog ansambla, otvoren je VI. susret profesionalnih kazališta Vojvodine. Osim tri ansambla iz Subotice, grada domaćina, u službenoj konkurenciji su teatri iz Novog Sada, Srijemske Mitrovice, Sombora, Bačke Topole, Vršca i Zrenjanina.   

 

16. lipnja 1989.

Sve veće osipanje članova Saveza komunista Jugoslavije, znakovito za cijelu zemlju, nije mimoišlo ni Suboticu, u kojoj je za oko 800 smanjen broj (od oko 20.000) članova Partije. I premda su se svi zdušno zaklinjali u Tita, kolektivno vodstvo što je došlo na njegovo mjesto, istjeruje interese svako svoje republike, potičući i ubrzavajući konačni rasap SKJ koji će formalno uslijediti 22. siječnja 1990.

 

16. lipnja 1992.

Ivan Pančić, istaknuti subotički književnik i ugledni kulturni djelatnik, specijalist kliničke psihologije, prekratio je sebi život u 59. godini. Objavio je osam pjesničkih djela: »Buđenje, u 3 x 20« s J. Orčićem i A. Zolanićem (1957.); – »Oblak na dlanu« (1962.); – »Grozdovi svetlosti« (1970.); – Natpivavanja« (separat iz 1971.); – »Natpivavanje« (1972.); – »Koji stižemo sami«, (1979.); – »Ogovaranje života« (1984.); – »Bećarske balade«, (1986.), kao i studiju »Kolera u Subotici 1873.« (1991.).

 

16. lipnja 1995.  

Na godišnjoj skupštini Kulturno-umjetničkog društva »Bunjevačko kolo«, odlučeno je da se ono preimenuje i djelatno transformira u Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«.

 

17. lipnja 1945.

Kroz trinaest subotičkih prihvatilišta za povratnike iz Njemačke i drugih zemalja u koje su dospjeli tijekom rata, do sredine lipnja prošlo je oko 50 tisuća ljudi. Svakom je dodijeljen paket Crvenog križa s hranom i drugim potrepštinama.

 

17. lipnja 1966.   

Nakon višegodišnje uspješne suradnje, predsjednici gradskih skupština Segedina dr. György Bicó i Subotice Matija Sedlak, potpisali su sporazum o bratimljenju dva grada.

 

17. lipnja 1999.

U 73. godini preminuo je Josip Bajić, poznati glumac, redatelj i jedno vrijeme ravnatelj subotičkog kazališta, u mladosti vrstan sportaš (nogomet, košarka).

 

18. lipnja 1978.

Završena je izrada idejnog projekta za novu željezničku jugoslavensko-mađarsku ranžirnu postaju, koja je trebala biti izgrađena na dva i pol kilometra, sjeverno od subotičkog kolodvora. Prema projekcijama razvoja željezničkog prometa između dvije zemlje, ranžirna postaja trebala je imati 17 kolosijeka u duljini od 60 kilometara.

 

18. lipnja 1989.

Papa Ivan Pavao II. postavio je kotarskog dekana i svećenika Župe sv. Ivana Nepomuka iz Horgoša, Jánosa Pénzsesa (Bajmok, 10. kolovoza 1943.) za subotičkog biskupa 25. travnja 1898. koji je potom zaređen i ustoličen 18. lipnja 1989. u subotičkoj crkvi Svete Terezije Avilske. Prije njega od 1968. na čelu Subotičke biskupije bio je Matija Zvekanović koji je 1989. umirovljen.

18. lipnja 1994.

Osnovana je nova politička stranka – Savez vojvođanskih Mađara, za čijeg je predsjednika izabran Ferenc Csubela, a za potpredsjednike Gábor Tóth Horthy, Mihály Szecsei, Antal Bálint i Sándor Egeressi.

 

19. lipnja 1927.

Osnovano je »Društvo književnika i umjetnika Subotice«, za čijeg predsjednika je izabran dr. Radoje Belić, za tajnika prof. Milivoje V. Kanežević, za rizničara novinar i urednik Joso Šokčić, a članovi Uprave bili su još Ferenc Bermel i Flóris Mikes.

 

19. lipnja 1929.

Okončano je gostovanje »Novosadsko-osječkog kazališta«, koje je započelo 29. travnja. Prema sudu gledatelja i ocjeni stručne kritike, tijekom šest tjedana uspješno je prikazan sadržajan i umjetnički zahtjevan repertoar. Po prvi put je u Subotici izvedeno jedno djelo Miroslava Krleže (»U agoniji«), kao i djela Milana Begovića, Josipa Kulundžića, Branislava Nušića, F. M. Dostojevskog, Jaroslava Hašeka, L. N. Tolstoja, Ivana Turgenjeva i drugih.

 

19. lipnja 1944.

Tijekom deportacije subotičkih Židova u njemačke koncentracijske logore, u vlaku je izvršio samoubojstvo Károly Havas (Handelsmann), rođen 1887. godine, poznati subotički književnik i urednik listova »Bácsmegyei Nápló«, kasnije »Nápló«. Pisao je satirične romane, fantastiku i povijesne studije.

 

19. lipnja 1981.

U 87. godini preminuo je učitelj, prozni i dramski pisac Ilija Džinić, dugogodišnji javni i kulturni djelatnik, utemeljivač »Bunjevačke čitaonice« (1920.), kasnije preimenovane u »Bunjevačku kasinu«, kada pokreće i »Veliko bunjevačko prelo« koje se u Čonoplji održalo do 40-ih godina. Značajna je njegova uloga i u osnutku knjižnice, kao ustrajnom i prikazivanju kazališnih predstava, budući da je bio svjestan od kolikog su one značaja za očuvanje, učvršćivanje i izgradnju materinskog hrvatskog jezika. Objavio je monografije o Somboru i Čonoplji, a surađivao je i s mnogim listovima i časopisima u Subotici, Zagrebu, Novom Sadu, Beogradu i dr. Rođen je 23. listopada 1894. godine.

 

20. lipnja 1945.

Vojni sud u Subotici izrekao je smrtnu kaznu Jánosu Pozsonyiju, pripadniku hitlerovskih SS postrojbi i Ivanu Ostrogoncu, pripadniku Horthyijevih domobrana zbog nedjela što su ih počinili u Poljskoj i Rusiji. 

 

20. lipnja 1986.

U Tavankutu je počela s radom »Prva likovna kolonija slamarki«. Za počasnog predsjednika novoutemeljene kolonije izabran je poznati slikar Milan Konjović iz Sombora.

 

 21. lipnja 1998.

U Zagrebu je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana završena smotra – »Tjedan Hrvata iz Vojvodine«. Različitim kulturnim, umjetničkim, književnim, znanstvenim i ostalim sadržajima pred zagrebačkom i javnosti Hrvatske, nastupilo je preko 400 Hrvata iz Vojvodine, mahom iz Subotice, prikazujući vrijednosti ovog narodnog odvjetka s hrvatskog ruba.

 

21. lipnja 2003.

Njemački narodni savez održao izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika izabran prof. Rudolf Weiss.