Arhiv tekstova

Bilo je zadovoljstvo iz užurbanosti gradskog života i buke »čuti« tišinu uz ovu nedovoljno znanu vodenu površinu, usred oranica u blizini nekadašnje željezničke postaje na Hrvatskom Majuru. Poveće salašarsko naselje na ovom području vremenom je opustjelo, a pruge Subotica – Crvenka, koja je njime prolazila, više nema. Trasom davno ukinute pruge stiže se do rječice Čik i jezerca, bare, ekološki vrijednog prirodnog staništa bilja i životinja, gotovo neuočljivog do akcije čišćenja organizirane 7. lipnja. Kada je uređen pristup prirodnom staništu, a potom posječena i trska na dijelu obale i u vodi, ukazala se prava zelena i vodena oaza u hladovini rijetkog panonskog jasena. Uklanjanjem trske omogućen je nesmetan pristup vodi za divljač za koju lovačka organizacija »Subotička pješčara« ovdje postavlja hranilice, ali i uređen kutak gdje će se za djecu iz osnovne škole u Maloj Bosni održavati nastava u prirodi. Na obali bare bit će postavljena edukativna ploča s informacijama o prirodnim vrijednostima ovog područja. Projekt je osmislila Udruga »Protego« iz Subotice, a podržan je od Pokrajinskog tajništva za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Ekološkog fonda Srbije. Dio projekta – čišćenje dijela obale bare od trske, realiziran je u suradnji s Ribolovnim savezom Udruge klubova sportskih ribolovaca Sjeverne Bačke »Ecofish«, tj. s članovima klubova sportskih ribolovaca »Match«, »Poštar 024« i Udrugom sportskih ribolovaca »Sveti Sava« iz Srpskog Krstura.

 

Jezerce se sačuvalo

 

Obala jezerca ili bare koje se nalazi na mjestu gdje se rječica Čik nekada križala s Pačirskom prugom pruža iznimno ugodno ozračje, s obzirom na nedirnutu prirodnu oazu. »Davno je u ovoj dolini Čika bilo močvarno područje, a danas je ostalo nekoliko ovakvih vodenih otoka duž rječice. Na neki način ona sama sebe čuvaju jer imaju toliko vode da se ne mogu obrađivati, a naokolo su oranice«, kaže dr. Gábor Mészáros, predsjednik Upravnog odbora »Protega« i organizator akcije uređenja okruženja ovog prirodnog staništa.

Ljepoti vodene i zelene oaze pridonosi i rijetka vrsta drveta koja na obali jezerca formira šumarak. »To je panonski jasen, vrsta koja je nekada bila široko rasprostranjena«, ističe dr. Meszaros. »Danas je potisnuta i od drugih vrsta drveća, ali i zbog toga što sve manje ima ovakvih barskih zajednica u kojima može opstati. U Vojvodini, naravno, ima i većih površina od ovog šumarka pod panonskim jasenom, ali je uglavnom sveden na neka usamljena stabla.«

Kada se postave informativne table bit će navedeno, između ostalog, da je ova tipična panonska bara i mala stajaća voda dom za dvije-tri vrste žaba, tritone ili mrmoljke (grupa repatih vodozemaca), veliki broj vilinskih konjica, povremeno i kornjača, itd. »Ovo područje, kako na neki način samo sebe čuva, je i mjesto gdje se sklanja, hrani i poji srneća divljač i fazani, te ih ovdje lovci i dohranjuju tako što su postavili nekoliko hranilica.«

Čišćenjem obale jezerca omogućen je lakši pristup divljači vodi, ali i pružena mogućnost ljudima da uživaju u njegovoj ljepoti.

 

Ribolovci pomažu

 

Jezerce nije ribolovački resurs, ali su se članovi sportskih ribolovačkih klubova uključili u akciju čišćenja jer s »Protegom« surađuju na planu održavanja, uređivanja i održivog korištenja vlažnih staništa.

Saša Lerinc, predsjednik Ribolovačkog saveza »Ecofish«, navodi da su imali nekoliko zajedničkih akcija na uređenju okruženja vodenih površina i da su članovi klubova Saveza uvijek spremni odvojiti slobodnog vremena u korisne svrhe jer vole prirodu. »Prostor je predivan za edukaciju djece o očuvanju ovakvog prirodnog bogatstva.«

Tomo Tikvicki, jedan od sudionika uređenja jezerca, ovdje je iz Aleksandrova s prijateljem dolazio još u đačko doba. »Tada smo pecali karase, voda je bila čistija i nije bila ovako obrasla trskom, ali još nije bilo ni šumarka.«

Goran Ivić, predsjednik Ribolovačkog kluba »Poštar 024«, kaže: »Jesenas smo s ‘Protegom’ imali sličnu i vrlo uspješnu akciju na Majdanu. Prvi put sam na ovom lijepom mjestu za koje nisam ni znao da postoji, a rođeni sam Subotičanin.«

Cilj organizatora i sudionika ove akcije je da i drugi upoznaju ljepotu sačuvanog jezerca, a sada je uklanjanjem korova, trske na dijelu obale i uređenjem pristupa omogućeno nesmetano uživanje u pogledu na vodu i okoliš. Također, osigurani su i uvjeti kako bi učenici mogli organizirati edukacije i nastavu u prirodi.