Arhiv tekstova

Parcele pšenice na kojima poljoprivrednici nisu barem dva puta radili zaštitu u vrlo su lošem stanju, rečeno je na Danu polja strnih žita u Somboru, koji je organizirala Poljoprivredna stručna služba Sombor. Stručnjaci čak kažu kako se može reći da je ovo godina koju su pojeli hrđa i plamenjača. No, ipak ima dosta njiva gdje su ratari uložili u zaštitu, koja je negdje rađena i tri puta, pa se u prosjeku može očekivati rod na razini višegodišnjih prosjeka.

 

ŠAROLIK ROD

 

Dr. sc. Srbislav Denčić, stručnjak za strna žita Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo, kaže kako je stanje šaroliko i da se dobrom rodu mogu nadati samo oni koji su primijenili punu agrotehniku. »Upozoravali smo kako je za dobar, kvalitetan i siguran prinos potrebno uraditi sve ono što biljka traži. Znači, hrana i zaštita. Oni koji se nisu pridržavali toga imaju sada problem. Za ovu godinu specifična je pojava žute hrđe, koja nije karakteristična za našu klimu i za naše podneblje, jer javlja se u krajevima gdje je hladno i gdje ima dosta padalina, a upravo takvo bilo je naše proljeće. Žuta hrđa se javlja vrlo rano, tijekom ožujka. To je najopasnija od svih hrđa, limun je žute boje i ima osobinu da se brzo širi. Ukoliko se usjev ne zaštiti, žuta hrđa može uništiti cijelu biljku, dakle cijeli fotosintetički aparat i čak se penje na pljevice. Kasnije se pojavila i lisnata hrđa, koju imamo svake godine, koja na sreću nije toliko agresivna«, kaže Denčić. Žuta hrđa, koja sada zadaje velike muke poljoprivrednicima, posljednji se put na njivama Vojvodine pojavila 1996. godine, ali ne u mjeri kao što je to slučaj ove godine. Na sreću, ostali uvjeti za rast i razvoj pšenice bili su dobri, jer nije bilo nedostataka padalina, previsokih temperatura i ekstremno niskih temperatura tijekom zime. Denčić kaže kako se zato na parcelama gdje je primijenjena puna agrotehnika, očekuje dobar, pa i nadprosječan prinos. »Tamo gdje usjevi nisu zaštićeni gubici će biti ogromni. Tamo gdje su tretmani zakasnili ili nisu adekvatno uporabljena sredstva, gubici će biti oko 10 posto, a tamo gdje zaštite nije uopće bilo bit će izgubljena polovica roda. Ratari su jednostavno vidjeli kako je pšenica lijepa, zelena, pa je nisu htjeli gaziti i nisu prskali usjeve. A sada imaju pravu pošast na njivama. Zrno se jest formiralo, ali je ostalo nenaliveno, jer nije bilo fotosintetičkog aparata da sve te asimilative gurne u zrno i da se ono napuni«, kaže Denčić. Usprkos pojavi hrđe, Denčić očekuje prinose koji će biti šaroliki, ali neće biti manji od prosjeka koji je za Vojvodinu oko pet tona po hektaru. To znači da će Srbija imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe.

 

VIŠE SLUŠATI STRUKU

 

Na probleme sa žutom hrđom ukazuje i Stevan Maširević, direktor Departmana za fitomedicinu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji smatra kako bi ovo mogao biti dobar razlog da se na bolji način organizira rad izvještajno-prognozne službe. »Morali bi se uvesti zeleni telefoni ili neki drugi način da do poljoprivrednika što prije stignu potrebne informacije. Što se dogodilo da ove godine imamo tako rasprostranjenu bolest žute hrđe teško je reći, ali vjerojatno je to sklop klimatskih uvjeta. Zima je bila blaga, bez snijega i niskih temperatura. Tu su još neki momenti koji su uvjetovali da se žuta hrđa pojavi u mjeri koju davno nismo vidjeli na našim njivama. Pretpostavljam kako je nošena vjetrom hrđa došla i iz susjednih zemalja. Vidimo sada kako je potrebno iskoristiti iskustva drugih, recimo Zapadne Europe, gdje se tretman protiv žute hrđe mora raditi i tri puta. Moramo biti spremni za sljedeću godinu. Moja generalna primjedba je da informacije iz znanstvenih i stručnih službi ne dospijevaju do krajnjih korisnika –poljoprivrednika« upozorava Maširević. 

 

CIJENA VELIKA BRIGA

 

   Da ove godine muku muče s hrđom, kažu i poljoprivrednici. »Koristili smo dosta kemije, jer smo žito morali čak tri puta prskati. Zahvaljujući toj zaštiti žito mi je dobro izgledalo, ali usprkos trostrukom tretmanu i moji usjevi polako popuštaju. Došlo je vrijeme zrenja i tu sada više ne možemo ništa uraditi. Iskreno, na početku nisam očekivao skoro ništa od roda. No, s obzirom da smo dosta uložili u zaštitu i koliko-toliko popravili štetu, nadam se prosječnom rodu. Očekujem oko 3,5 tona po jutru. Naša posebna muka je cijena. Čuli smo kako se spominje cijena od 17 dinara, odnosno 17,50 dinara s PDV-om. Kada sračunam sve što sam uložio, s ovom cijenom ne znam gdje ću biti. A uložiti se mora, jer onda baš ništa neće roditi. Sve što je ispod 20 dinara za pšenicu za nas proizvođače je gubitak«, kaže poljoprivrednik iz Berega Joza Kovačev. Na bolesti žita žali se i Šima Firanj s Bezdanskog puta. »Tko je prskao može se nadati dobrom rodu. Mi priželjkujemo cijenu od 22 do 23 dinara, ali toga neće biti. Priča se kako će tona biti 160 eura, a što će biti vidjet ćemo kada krene žetva«, kaže Šima. 

Pred početak žetve po pitanju cijene pšenice oglasio se i Zadružni savez Vojvodine sa svojom kalkulacijom po kojoj bi otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda trebala  biti 20,71 dinara  za kilogram – bez akumulacije, odnosno 22,78  dinara, pa s 10 posto zarade i to na bazi prinosa od 4,5 tone po hektaru. U Zadružnom savezu Vojvodine kažu kako su  zbog poplava i kiša uvećani  troškovi zaštite za oko deset tisuća dinara po hektaru po tretmanu, a bilo ih je dva. To će utjecati i na cijenu kilograma žita.