Arhiv tekstova

Subotica još uvijek ima velike površine grada s malim prizemnim kućama, od kojih mnoge potječu od izvornih panonskih trodjelnih seoskih kuća, ali i u nacrtima palača u središtu grada nerijetko se mogu prepoznati obične prizemne kuće. Kako su se trodijelne prizemne kuće širile nadogradnjom, pa čak i dobivale kat, kako se grad postupno razvijao, a s njime i arhitektura, tema je knjige Tipologija stambene arhitekture XIX. i početka XX. stoljeća u Subotici docentice Građevinskog fakulteta u Subotici dr. Viktorije Aladžić.   

 

Kuća na lakat

 

»Pokušala sam prikazati jedan organski razvoj arhitekture u Subotici. Možemo pratiti taj razvoj od dvodijelnih, trodijelnih kuća, pa sve do katnih kuća. To ne znači da su sve katne kuće nastale na taj način, ali u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća stanovnici su bili prilično siromašni i nisu mogli odjednom izgraditi velike građanske kuće, nego su to radili na taj način što su primjenjivali kompatibilne tipove i planove kuća, tako da su mogli dograđivati prostoriju po prostoriju. Kako su stjecali bogatstvo, tako su dograđivali na svojoj kući sve dok ne bi došli do toga da imaju prizemnu građansku kuću, ili katnu građansku kuću. Koncem 19. stoljeća stanovnici su se već obogatili toliko da su mogli graditi odjednom katne kuće. Može se ispratiti taj razvojni put i kako je u stvari došlo do formiranja tih različitih tipova osnova seoskih i građanskih kuća u Subotici«, kaže Viktorija Aladžić.

Autorica u svojoj knjizi bilježi kako je najrasprostranjeniji tip seoske kuće bila kuća trodijelne osnove s dvjema sobama i središnjim prostorom s otvorenim ložištem, odnosno kuhinjom. Iz ovog ložišta zagrijevale su se i banja peći smještene u sobama. Soba orijentirana prema ulici bila je takozvana čista soba, koja se koristila samo u rjetkim prigodama. Ona je uvijek bila besprijekorno uređena da dočeka goste. Ukućani su u njoj boravili samo teško bolesni, a služila je i za ispraćaj preminulih. Soba u unutrašnjosti dvorišta služila je za stanovanje članova obitelji. Taj osnovni oblik trodijelne kuće mijenjao se na razne načine, jednostvanim dodavanjem prostorija u dnu ili na prednjem dijelu parcele, kao i dodavanjem trijema. Na osnovnu kuću najčešće se dodavala još jedna prostorija, odnosno ostava, u produžetku kuće mogla se nalaziti i štala, kolnica i druge pomoćne prostorije. Budući da je građevinskim pravilnikom iz 1882. godine grad bio podijeljen na četiri građevinske zone, te se u prve dvije nisu smjele graditi prizemne trodijelne seoske kuće, već samo građanske kuće, koje su dužinom fasade zatvarale ulični front parcele, mnogi su vlasnici dodavanjem prostorija duž regulacijske linije ulice pretvarali trodijelnu kuću u prizemnu građansku kuću, takozvanu kuću na lakat. 

 

Dograđivanje kuća

 

»Te prve kuće su bile napravljene od blata, a s blatom možemo lako dodati nove prostorije, ali poslije su bili uvjetovani graditi od opeke. Oni su svejedeo koristili postojeće zidove, naći ćete kako mnoge kuće kada se adaptiraju imaju neke stare zidove koji su još uvijek od blata. Znači, bit će tu mješavina raznih materijala, ali to su kompatibilni materijali koji se lako nadovezuju jedno na drugo. Naravno, skinuli bi krov, dozidali zidove, napravili potpuno novi krov, ali u svakom slučaju koristili su svaki dio zida, svaki dio prostora koji je već postojao. Čak i kat se mogao dizati na to zato što su kuće bile vrlo debelih zidova, tako da nije bilo problema podići jedan kat. Katove su dograđivali na kuće zidane od opeke, ali i u zemljanim kućama su ostajali neki zidovi od zemlje koje bi ojačavali opekom. Razni su bili načini, ali uglavnom iz projekata se vidi kako je taj razvoj išao postupno i da su oni godinama, i stotinjak godina, razvijali svoja kućanstva tako što su se bavili dograđivanjem kuća«, kaže Viktorija Aladžić.    

Knjiga Tipologija stambene arhitekture XIX. i početka XX. stoljeća u Subotici napravljena je kao udžbenik namijenjen studentima Građevinskog fakulteta, ali u njoj je obuhvaćeno i dvadesetak godina istraživanja subotičke arhitekture dr. Viktorije Aladžić, stoga će biti zanimljiva i svakom tko želi saznati kako je u Subotici tekao proces urbanizacije, odnosno stvaranje i širenje grada, i pretvaranje seoskih područja u gradska.