Arhiv tekstova
08.06.2012
Vijesti
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u Vukovaru
Položaj srpske i ostalih manjina dobar
»Položaj srpske nacionalne manjine kao i ostalih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je dobar, što ne znači da je savršen i da nemamo što zajedno još raditi kako bi on bio još bolji«, izjavio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović nakon razgovora u Zajedničkom vijeću općina (ZVO) u Vukovaru s predstavnicima toga tijela o položaju srpske nacionalne manjine u hrvatskom Podunavlju.
U izjavi novinarima, nakon zatvorenog sastanka, predsjednik Josipović kazao je kako je s predstavnicima ZVO-a razgovarao o nekoliko pitanja među kojima i o zastupljenosti predstavnika srpske nacionalne manjine u Vladi RH na razini pomoćnika ministara, pitanju stanova, obrazovanja na materinskom jeziku te sudjelovanju pripadnika srpske manjine u tijelima lokalne samouprave.
Na pitanje novinara je li jedna od tema bila i nedavna izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je kazao kako je ‘Vukovar bio srpski grad’, predsjednik Josipović je naglasio kako se razgovaralo samo o problemima u Hrvatskoj i koji se tiču srpske nacionalne manjine te nije bilo niti potrebe da se razgovora o srbijanskom predsjedniku Nikoliću.
Zamoljen da komentira izjavu Tomislava Nikolića o Vukovaru, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac kazao je kako se nada da će buduće izjave sa srbijanske i hrvatske strane ići u smjeru boljeg međusobnog razumjevanja, a u cilju riješavanja problema pripadnika srpske u Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Tijekom boravka u Vukovaru, koji je završio posjetom Centru za zapošljavnje invalida grada Vukovara, predsjednik Ivo Josipović bio je nazočan promociji studenata Veleučilišta »Lavoslav Ružička«, svečanosti u Dvorcu Eltz u povodu izgradnje budućeg Centra za mir i toleranciju, donaciji medicinske opreme Odjelu pedijatrije Opće bolnice Vukovar, a susreo se i s predstavnicima grada i Vukovarsko-srijemske županije s kojima je razgovarao o stanju u gospodarstvu.
HINA
Svečano obilježen Dan hrvatske diplomacije
Dan hrvatske diplomacije svečano je obilježen u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a tom prigodom, nazočnim djelatnicima Ministarstva obratila se ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te im zahvalila na doprinosu u dosadašnjem radu, priopćeno je iz MVEP-a.
Šefica hrvatske diplomacije istaknula je kako je trenutačni fokus hrvatske vanjske politike, osim priprema za predstojeće članstvo u Europskoj Uniji i sudjelovanje u multilateralnim organizacijama čijih je Republika Hrvatska članica, usmjeren i na aktivan doprinos stabilnosti regije i pružanje pomoći državama koje aspiriraju za članstvo u europskim i euroatlantskim integracijama.
U tom kontekstu posebno je istaknula spremnost Hrvatske da svojim iskustvima pomogne zemljama jugoistočne Europe na tom putu, pa tako i kroz rad Savjeta za tranzicijske procese koji će djelovati kao centar izvrsnosti prenošenja iskustava i znanja stečenih tijekom pristupanja Hrvatske NATO-u i Europskoj Uniji.
Također je najavila i potpisivanje nekoliko bilateralnih ugovora o euroatlantskom partnerstvu s državama regije, od kojih je prvi predviđen s Crnom Gorom već sljedećeg tjedna tijekom njezina službena posjeta Podgorici.
Ministrica se osvrnula i na niz drugih projekata u kojima će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova aktivno sudjelovati s drugim tijelima državne uprave i dati svoj doprinos, s ciljem unapređenja prekogranične, a posebice kulturne suradnje, među državama regije.
Danom hrvatske diplomacije, 7. lipnja, tradicionalno se obilježava povijesni događaj iz 879. godine kada je papa Ivan VIII. uputio hrvatskome knezu Branimiru pismo kojim ga izvještava da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod, te priznajući mu »zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom«. U to doba bilo je to najviše međunarodno priznanje čime je, u današnjem smislu, Hrvatska priznata kao suverena država.
Započeli pregovori o pokrajinskoj skupštinskoj većini
Nova Vlada mora biti
instrument razvoja Vojvodine
Pregovori oko nove skupštinske većine u pokrajinskom parlamentu započeli su u srijedu, a prema najavi potpredsjednika Demokratske stranke i predsjednika pokrajinske Vlade Bojana Pajtića, iz tih razgovora su izuzeti Srpska napredna stranka, radikali i Demokratska stranka Srbije.
Pokrajinska vlada u novom sazivu treba biti instrument razvoja Vojvodine, treba se baviti otvaranjem novih radnih mjesta i »privlačenjem stranih investicija u kojima je prethodna vlada pokazala izuzetne rezultate«, rekao je Pajtić za RTV, te istaknuo kako je zadatak nove vlade osigurati »nastavak investicijskoga ciklusa, koji smo započeli prije nekoliko godina, i ostvarenje visokog stupnja ljudskih i manjinskih prava na teritoriju Vojvodine«.
Zamjenik predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš je za Radioteleviziju Vojvodine izjavio da je svima jasno kako će novu pokrajinsku administraciju, najvjerojatnije, činiti one stranke koje su to radile od 2000. do 2012. godine, uključujući i Socijalističku partiju Srbije.
Kostreš je, na pitanje hoće li LSV tražiti mjesto predsjednika Skupštine Vojvodine, kazao da ta stranka zasad neće razgovarati o kadrovskim rješenjima, jer, kako je istaknuo, ove pregovore ne tretira kao podjelu plijena, ali je istaknuo kako LSV, s obzirom na »izborni rezultat i realan odnos snaga«, ima pravo na čelnu poziciju u pokrajinskom parlamentu.
Dosadašnji šef zastupničke grupe Demokratske stranke, Dragoslav Petrović je izjavio za RTV kako se »konstitutivna sjednica može očekivati poslije 20. lipnja, a tri dana nakon toga i sjednica na kojoj bi bila izabrana pokrajinska Vlada«.
Pokrajinski parlament broji 120 zastupnika od kojih se 60 bira prema proporcionalnom i isto toliko prema većinskom izbornom sustavu. Prema podacima koje je objavila televizija Vojvodine, u pokrajinskom parlamentu koalicija okupljena oko DS-a imat će 59 zastupnika, koalicija koju predvodi SNS 22, koalicija oko socijalista 12, a Liga socijaldemokrata Vojvodine deset mandata. Po toj računici, Savez vojvođanskih Mađara imat će sedam zastupnika, radikali pet, Demokratska stranka Srbije četiri, a Liberalno-demokratska partija jednog zastupnika.
Poruke iz Svjetske banke
Srbija treba smanjiti deficit i javni dug
Nova Vlada Srbije bi trebala što prije provesti mjere za smanjenje deficita i javnog duga po ugledu na program štednje koji je predložio Fiskalni savjet Srbije, rečeno je na predstavljanju Redovitog ekonomskog izvješća za jugoistočnu Europu koji je objavila Svjetska banka.
»Poruka je vrlo jednostavna: što prije počnu (mjere štednje), to bolje. Svaki dan koji prođe, skupo nas stoji«, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za Srbiju Lazar Šestović, prenosi RTV.
Kako je naveo, u prvih nekoliko mjeseci ove godine zabilježeno je značajno povećanje proračunskog deficita, pa bi bilo poželjno da se paket mjera štednje usvoji u srpnju, kako bi se pozitivni efekti mogli osjetiti u posljednja četiri mjeseca 2012. godine.
Mjere koje je predložio Fiskalni savjet, a koje uključuju povećanje poreza na dodanu vrijednost na 22 posto i zamrzavanje plaća i mirovina, dobra su osnova, naveo je Šestović, dodavši kako je moguće da Vlada iziđe i s drukčijim mjerama. »Bit je da se javni dug svede na zakonom propisanih 45 posto«, naveo je on, dodavši da mjere mogu biti »agresivnije«, uz rezultat na kraći rok, ili manje agresivne, u narednih nekoliko godina.
Potrebno je smanjivanje proračunskog deficita što prije, jer to, kako je istaknuo, vodi do manje potrebe za zaduživanjem, manjih troškova zaduživanja, ali i povećava kredibilnost države za investitore.
Na kraju 2011. godine Srbija je s javnim dugom od 45,8 posto BDP bila treća u regiji po nivou zaduženosti, dok su najzaduženije Albanija s 58,4 posto BDP i Crna Gora s 56,9 posto.
Manje zadužene od Srbije su Bosna i Hercegovina s javnim dugom od 39,1 posto BDP, ali ni ona nije u »sigurnoj zoni« s obzirom na ograničenja u institucionalnim kapacitetima i mogućnostima zaduživanja, dok su samo Kosovo i Makedonija bolji po tom pokazatelju i imaju dug kojim je lakše upravljati.
Za kontrolu javnog duga u regiji koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu potrebna je i kontrola plaća i mirovina, ali i financijska disciplina i rješavanje problema neizmirenih obveza javnog sektora.
