Arhiv tekstova

1. lipnja 1906. 

U Subotici je osnovana otorinolaringološka služba, za bolesti uha, nosa i grla. Prvi ORL liječnik u gradu bio je Béla Török, koji je stekao dvije specijalizacije – iz interne medicine i ORL. 

 

1. lipnja 1945.

U prostorijama bivše Prve hrvatske štedionice u zgradi današnje Muzičke škole, otvorena je filijala Privredne banke Vojvodine u Subotici. Ova javno-pravna novčarska ustanova utemeljena je tijekom travnja u Novom Sadu, u cilju prikupljanja sredstava na teritoriju Vojvodine radi okončanja rata, obnove zemlje i izgradnje države. Istodobno, u Subotičkoj pošti, uz poslovanje s uputnicama i čekovima, započeo je – štedni promet.  

 

1. lipnja 1989.

U teatru Mexico Cityja prikazana je predstava »San ljetne noći« Williama Shakespearea, u izvedbi Subotičkog kazališta, koju je sa ovdašnjim izvođačima postavila Nada Kokotović.

 

2. lipnja 1884.

Tjednik »Bácskai Ellenör«, kojemu je nakladnik odvjetnik, Ago Mamužić zapaženo pozitivno ocjenjuje gostovanje Srpskog narodnog pozorišta. Od 13. travnja do 2. lipnja u subotičkom kazalištu SNP je nastupilo s popularnim srpskim narodnim komadima, nadalje, s mađarskim i francuskim komedijama, te s dva Shakespearova i jednim Schillerovim djelom.  

 

2. lipnja 1912.

U Verušiću je rođen Ivan Kujundžić, novinar, prozni pisac, prevoditelj s francuskog i bibliograf, dugogodišnji župnik u crkvi sv. Roka. Između dvaju svjetskih ratova urednik je »Subotičkih novina«, s čijih stranica oštro napada pisce okupljene oko časopisa »Bunjevačko kolo« (Balinta Vujkova, Blaška Hajduka Vojnića i dr.) osuđujući njihova djela i svjetonazor. Bio je zapaženi djelatnik više katoličkih udruga u Bačkoj, koje su okupljale hrvatski opredijeljene srednjoškolce i studente. Nakon Drugog svjetskog rata, u progonima katoličkih svećenika, poput i desetina drugih, optužen je za pripadnost «ustaškoj i križarskoj terorističkoj organizaciji» i kao njen «glavni organizator» osuđen na dvanaest godina robije. Matica hrvatska objavila mu je »Izvore za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata« (1968.), a JAZU »Bunjevačko-šokačku bibliografiju« (1969.). Uz mahom nabožne radove, tiskana mu je i zbirka autobiografskih pripovijesti «Deran s očima« (1969.). Umro je 23. svibnja 1969. godine.

 

2. lipnja 1991.  

U Bajmoku je osnovan Međuregionalni odbor Srpske demokratske stranke za Bačku, Baranju i Slavoniju sa sjedištem u Somboru. Gost skupa bio je dr. Vojislav Šešelj, čelnik Srpske radikalne stranke.

 

3. lipnja 1945.

Novoformirani nogometni klub »Građanski« (nekada NK »Bačka«), porazio je tim »Jedinstva« rezultatom 5 : 2 (1 : 1). Prva tri zgoditka, za pobjednički tim, postigao je Tihomir Ognjanov Bata, kasnije proslavljeni reprezentativac. 

 

3. lipnja 1981.   

Obilježena 25. obljetnica »Sterijinog pozorja«, kojega su osnovali ravnatelji profesionalnih kazališnih kuća iz pokrajine na tradicionalnom Susretu vojvođanskih kazališta u Subotici.  

 

3. lipnja 1979.

Marko Ostrogonac postavio je novi državni rekord izbačajem 132,5 kilograma. 

 

3. lipnja 1994.

Prosječna mirovina isplaćena u Subotici iznosila je – 113,25 dinara.

 

4. lipnja 1898.

Obustavljeno je izlaženje »Subotičkih novina, bunjevačko-šokačkog nediljnog lista za misne, obće stvari, prosvitu, zabavu i gazdinstvo«. Pisan je ikavskim izričajem, a tiskan latinicom. Prvi broj «Subotičkih novina» pojavio se 1. siječnja 1893., a od 12. srpnja 1896. je »političko, prosvitno i gazdinsko glasilo«. 

 

4. lipnja 1989.

Nogometaši »Spartaka« s 26 osvojenih bodova iz 11 pobjeda i 7 neriješenih susreta, uz gol-razliku od 30:39 zauzeli su 15. mjesto na tablici i sačuvali prvoligaški status. 

 

5. lipnja 1945.

Tavankutski pioniri posjetili su ranjenike u partizanskim i ruskim bolnicama, koje su darivali s 150 kilograma trešanja što su ih sami ubrali. U međuvremenu grupa omladinki iz ovog mjesta okrunila je 13 vagona kukuruza za 20 dana. 

 

5. lipnja 1968.

U Subotici je održan IV. europski šampionat u odbojci. Prvo mjesto osvojila je reprezentacija SSSR, a drugo SFRJ. 

 

5. lipnja 1970.

Okružno javno tužiteljstvo u Subotici zabranilo je rasturanje knjige Albe M. Kuntića »Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca«, nakon što je na više javnih skupova oštro osuđen sadržaj knjige, budući da je zauzeto stajalište kako krivo interpretira povijest bačkih Bunjevaca.

 

6. lipnja 1936.

Nakon gostovanja u Senti, »Prvo jugoslavensko komorno pozorište« koje je u Subotici početkom godine osnovao redatelj Aleksandra Vereščagin, nastavilo je s izvođenjem svojih predstava u Sokolskom domu. Na repertoaru su bili: »Tuđe dijete«, Vsevoloda Švarkina, komad na »Trećem katu«, Lajosa Zilahyija, »Svadbeni let« Milana Begovića, »Beograd nekad i sad« Branislava Nušića i »Niko« Ferenca Molnára.  

 

6. lipnja 1985.

Tvornica traka i čipki »Mladost« izvezla je robe u vrijednosti od 100 tisuća dolara.

 

6. lipnja 1992.

U parku ispred Gradske kuće postavljena je bista Blaška Rajića, djelo koje je izradila i gradu darovala kiparica Ana Bešlić. 

 

7. lipnja 1921. 

Rođena je Ružica Vidaković, po zaređenju časna sestra Fides, pjesnikinja i prevoditeljica s francuskog jezika. U novicijat primljena 1942. kod Sestara milosrdnica. Završila Učiteljsku školu i do 1947. je učiteljica u Taborskom, nakon toga studira teologiju, a od 1953. je u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Belgiji. Po povratku iz inozemstva vrhovna je glavarica Družbe (1969.-1981.), a od 1987. djeluje u rodnom gradu. Tiskane su joj dvije knjige: »Pjesmom te slavim Gospodine« i »Hvalospjevi nade«. Umrla je 31. ožujka 2003.

 

7. lipnja 1985. 

Na tribini »Otvorena knjiga« gostovala je najistaknutija hrvatska pjesnikinja XX. stoljeća Vesna Parun (1922.-2010.). O raskošnosti njezina pjesničkog izraza, bogatstvu tema i stvaralačkoj plodnosti, s uglednom gošćom iz Zagreba, razgovor je vodio Milovan Miković.

 

7. lipnja 2001.

U HKC »Bunjevačko kolo« započeo je dvodnevni znanstveno-stručni skup u povodu 50. obljetnice smrti mons. Blaška Rajića (1878.-1951.) o kojem su govorili  János Pénzes, Jasminka Kovačević-Čavlović, Andrija Kopilović, Andrija Anišić, Bela Gabrić, Josip Buljovčić, Milovan Miković, Geza Vass, Mirko Grlica, Kalman Kuntić i Stevan Mačković.