Arhiv tekstova

Pojam nematerijalne kulturne baštine obuhvaća prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine, ali i pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. On se prenosi iz generacije u generaciju, pružajući njegovim baštinicima osjećaj identiteta i kontinuiteta te promičući poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prošloga je petka organizirao znanstveni kolokvij posvećen popisu nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, a o ovoj temi govorila je Martina Šimunković, voditeljica Odsjeka za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

 

Nacionalni registar

 

Hrvatska je prije sedam godina ratificirala UNESCO-vu konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.  U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske trenutačno postoji više od 100 nematerijalnih kulturnih dobara, a još preko 150 ih je na listi prijedloga. 

»Nakon procedure prijave i stručne evaluacije Povjerenstva za nematerijalna kulturna dobra i ostalih stručnjaka dobiva se rješenje za uspostavljanje svojstva kulturnog dobra. Prijedlozi nam stižu iz nadležnih konzervatorskih odjela, instituta i lokalnih zajednica – muzeja, kulturno-umjetničkih društava, nevladinih udruga, fizičkih osoba itd...«, kazala je Martina Šimunković.

Dvanaest dobara iz Hrvatske dosad se našlo na UNESCO-vim listama. Na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva tako su upisani: čipkarstvo u Hrvatskoj, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija »Za Križen« na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja, Sinjska alka – viteški turnir u Sinju, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, bećarac s područja Slavonije, Baranje i Srijema i nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, dok je glazbeni izričaj »ojkanje« upisan na UNESCO-vu Listu baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

 

Značenje upisa

 

Martina Šimunković je istaknula i značaj upisa dobra na ove liste. »Upis osigurava mogućnost dobivanja novca iz različitih svjetskih fondova i potporu lokalne zajednice. On podrazumijeva i daljnje korake s ciljem trajne zaštite, a potvrđuju se dosadašnji napori i intenziviraju se dodatne aktivnosti zaštite«, kazala je ona te dodala kako zaštitu nematerijalne kulturne baštine financijski podupiru i resorna ministarstva kroz projekte potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima, kreditiranja seoskog turizma, promocije te dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama. 

U Hrvatskoj postoji velik broj planiranih projekata na polju očuvanja nematerijalne kulturne baštine, kao što je otvorenje pet novih muzeja (čipkastva, dječjih igračaka, pisanica, tradicijskog ribarstva i brodogradnje, Sinjske alke) te Referentnog centra  za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Institutu za etnologiju i folkloristiku.

Za upis na Reprezentativu UNESCO-vu listu u posljednje vrijeme sve su aktualniji međunarodni projekti poput »Mediteranske prehrane«, koji je zajednička kandidatura Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Cipra, Portugala i Hrvatske za 2013. godinu, navela je na kraju izlaganja Martina Šimunković.

Inače, iako su bili pozvani, na kolokvij u ZKVH-u nisu se odazvali predstavnici Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog tajništva za kulturu, niti Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.