Arhiv tekstova

Jedna noć prije nepuna dva mjeseca bila je dovoljna da voćari i vinogradari na sjeveru Bačke u jedno budu posve sigurni: rod ovih kultura tijekom godine bit će znatno smanjen. Istina, takve su se prognoze mogle čuti i za cijelu zemlju tijekom veljače, kada se više dana uzastopno temperatura kretala od minus 15 do preko minus 20 stupnjeva Celzijevih, ali su biljke tada još bile »u zimskom snu«, dok se s proljeća očekivalo njihovo uobičajeno vegetativno buđenje. Namjesto toga, nekih devet sati mraza pri temperaturi od minus 6 do minus 9 stupnjeva u noći između 9. i 10. travnja napravilo je pravu pustoš u mnogim voćnjacima i vinogradima.

 

Pomoć mala, ali spora

 

Skoro dva tjedna nakon toga subotička lokalna samouprava formirala je komisiju koja je izračunala da šteta na oko 2.500 hektara voćnjaka i oko 200 hektara vinograda iznosi blizu 11 milijuna eura! Šef Službe za poljoprivredu Grada Subotice Mirko Ostrogonac kaže kako je riječ o iznosu koji nitko ne može nadoknaditi, ali i da se od Pokrajine i Republike, odnosno preko njihovih fondova, traže rješenja koja će koliko-toliko ublažiti nastalu štetu. Kako navodi, oštećeni poljoprivrednici u sličnim se situacijima mogu nadati nadoknadi do maksimalnih 5 posto štete, a simboliku toga možda najbolje oslikavaju Ostrogončeve riječi da bi Grad za te namjene mogao izdvojiti najviše do 5 milijuna dinara (manje od 50.000 eura)! Pred mjesec dana Ostrogonac je izašao i s informacijom da će Stožer za izvanredne situacije ili Gradsko vijeće donijeti odluku da se svi oštećeni voćari i vinogradari za prijavu i procjenu štete mogu javiti u svojim mjesnim zajednicama. Kako do toga do sada ipak nije došlo, Ostrogonac kaže da se oko 120 voćara i vinogradara do sada samo javilo u Službu za poljoprivredu, prijavivši štetu na oko 800 hektara površina.

S druge strane, stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, na čelu s dr. Zoranom Keserovićem, nedavno su izašli s procjenom da će ovogodišnji rod jabuke u Srbiji iznositi oko 245.000 tona, što je za oko 10 posto manje u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da su, slično sjeveru Bačke, niske temperature u potpunosti uništile ovogodišnji rod voća na sjeveru Europe na internetskoj stranici »Agroservisa« pojavila se informacija da su tamošnji kupci već počeli ugovaranje otkupa jabuka iz Srbije, uz avansno plaćanje.

Direktor AD »Kelebija« Dragan Zvekanović kaže kako se njima na tu temu nitko do sada sa sjevera Europe nije javljao. I da jest, ističe, oni se ne bi upuštali u prodaju jabuke »na zeleno«, odnosno odstupali od uobičajene prakse da poslove ugovaraju koncem srpnja ili početkom kolovoza sa sigurnim i provjerenim kupcima. Zvekanović kaže kako će rod jabuke na njihovim parcelama ove godine podbaciti između 75 i 80 posto, odnosno da će, namjesto planiranih preko 2.000, ove godine roditi tek oko 600 tona jabuke. Slika nije bolja niti kada je riječ o ostalom voću, jer će višnje, namjesto 160 biti tek oko 40 tona; šljive će, namjesto 40, biti tek oko 20 tona, a od breskve, čiji je rod planiran oko 350 tona neće biti niti kilograma, jer ju je travanjski mraz uništio u potpunosti! Zvekanović ističe kako će se sve to sigurno odraziti i na cijenu voća, čija će proizvodnja, bar u ovom kombinatu, poskupjeti bar za jednu trećinu. Kako navodi, bez obzira na izuzetno umanjen rod, ulagati u voćnjake i dalje se mora, prije svega kada je riječ o zaštiti lišća i stabala. Skupi herbicidi u godini s malim rodom, kaže Zvekanović, cijenu jabuke, namjesto planiranih 35, vjerojatno će podići i na 100 dinara, a nije teško zaključiti da će voćari (ruko)voditi sličnom računicom i kada je riječ o ostalim kulturama.

Kako će se AD »Kelebija«, ali i ostali voćari sa sjevera Bačke snaći, teško je za sada predvidjeti. Naime, na temelju procjena stručnjaka s novosadskog Instituta za voćarstvo i povrtlarstvo, evidentno je da štete u ovom dijelu zemlje nisu iste kao u ostalim. Primjerice, tim novosadskih stručnjaka izračuno je da bi pri cijeni od oko 60 dinara po kilogramu zarada od jabuke ove godine u Srbiji mogla iznositi oko 100 milijuna eura. Nije, naravno, teško pretpostaviti da će se i ove godine kod nas pojaviti i konkurencija sa strane, što će također utjecati na razmjerno obaranje cijena voća. Ukoliko i bude tako, tome će se zacijelo najviše obradovati potrošači koje, od podrijetla, više zanima kakvoća, a napose »jeftinoća«. Međutim, hoće li se voćari upustiti u poslovanje sa sigurnim gubitkom kako bi koliko-toliko nadomjestili razliku od 40 (ili čak i 50) dinara po kilogramu ili u rizik prodaje po stvarnoj cijeni proizvodnje za sada je teško prognozirati.

Zbog toga nisu bez osnova riječi Dragana Zvekanovića da bi, namjesto nastojanja lokalne samouprave da im se pomogne u prolongiranju otplate bankarskih kredita, jedna od mjera koja bi poduzećima poput AD »Kelebija« pomogla svakako bila oslobađanje od obveze plaćanja državnog zemljišta u najam. To, međutim, za sada nikome iz lokalne samouprave nije palo na pamet, a većina onih koji su podnijeli prijavu za procjenu štete ionako su vlasnici svojih parcela.

 

Dobre strane lošeg

 

Slično ili gotovo isto stanje, bar kada je riječ o postotcima štete, vlada i u vinogradima u subotičkom ataru. Prema procjenama stručnjaka, ali i proizvođača, šteta od dugotrajnih niskih temperatura u veljači i jednonoćnog mraza u travnju na oko 200 hektara ove će jeseni iznositi između 50 i 70 posto. To potvrđuje i veliki majstor Reada vitezova vina »Arena Zabatkiensis« Dragutin Miljković, koji kaže da su temperature od preko minus 20 stupnjeva Celzijevih bolje podnijele otpornije vrste vinove loze poput »lize«, pa čak i »kevedinke« ili »rajnskog rizlinga«. Dobitnik ovogodišnjeg priznanja za najboljeg proizvođača vina prigodom proslave osmih »Urbanovih dana« na Paliću, vlasnik vinarije »DiBonis« Laszlo Boni kaže da je šteta posvuda u Vojvodini, Mađarskoj i Baranji podjednaka. Što se njegovih pet hektara vinograda u Radanovcu i još toliko u Mađarskoj tiče, kaže kako će rod ove godine biti umanjen između 50 i 60 posto, te da je pred njima, kao i pred svim ostalim vinogradarima ozbiljan posao na obnavljanju trsova kako bi se sljedeća godina dočekala spremno. Ipak, valjda se držeći one po kojoj svako zlo služi i za ponešto dobro, Boni ističe da umanjen rod potencijalno može donijeti bolju kvalitetu grožđa. Kako kaže, trsovi će biti manje opterećeni, što može utjecati na bolje karakteristike grožđa.

Urednik časopisa »Svet pića« i vrsni znalac vinogradarstva i vinarstva Petar Samardžija kaže kako i sami vinogradari snose odgovornost za nevolju koja ih je ove zime i proljeća zadesila. Samardžija ističe da postoji način kako se zaštiti od niskih temperatura, ali i da su se vinogradari uspavali, jer nisu očekivali ovakvu zimu. Da su je dočekali spremno, kaže Samardžija, vinogradari bi na vrijeme zagrnuli donji dio lastara koji bi na taj način bio zaštićen i, bez obzira na izmrznut trs, mogao bi se podmladiti i dati novi rod.

Navedenim ocjenama, procjenama i strepnjama, međutim, nije kraj. Bez želje da prizivamo dodatnu nevolju, nije zgorega prisjetiti se upozorenja Dragana Zvekanovića da, za razliku od ovakve zime, ljeti nije nikakvo iznenađenje da se nepogodama pojavi i svakom živom biću mrska tuča. Takav scenarij ne samo da bi dotukao očekivanja voćara i vinogradara, nego bi im se u nevolji pridružili i ratari, pa i stočari, koji od ratarstva ovise. Stoga riječi Mirka Ostrogonca da je, u situaciji kada ni za što nema novca, posve svejedno hoće li se na sjeveru Bačke proglasiti elementarna nepogoda ili će simbolična pomoć biti drugačije krštena možda najbolje oslikava odnos cjelokupnog društva, a napose države, prema poljoprivredi općenito, a ne samo voćarstvu i vinogradarstvu. S druge strane, poljoprivrednici ne prolaze bolje niti kada je riječ o osiguranju: čak i ukoliko se ukalkuliraju, stavke od vremenskih nepogoda ekonomski skoro da nisu isplative, jer su kod nas poplave (poput južnog Banata prije nekoliko godina) ili zemljotresi (poput Kraljeva) i dalje »na cijeni« kada je riječ o društvenoj solidarnosti i državnoj pomoći. Suša, tuča ili izmrzavanja plodova, po svemu sudeći, još pričekati