Arhiv tekstova

Nakon »Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca«, koji izlazi već nekoliko godina, u nakladi »Libera editio d.o.o.« iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice izašao je i prvi svezak »Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema«, kapitalno djelo o srijemskim Hrvatima u Vojvodini, u Republici Srbiji, koji su integralni dio hrvatskoga naroda i autohtona zajednica čija prisutnost na tom području kontinuirano traje još od dolaska Južnih Slavena. O razlozima za pokretanjem ovog hvale vrijednog projekta, promocijama u Zagrebu i Vojvodini, ali i o aktualnim političkim događanjima razgovarali smo u Zagrebu s povjesničarkom Ivanom Andrić Penavom, redaktoricom i zamjenicom glavnog urednika Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema.

HR: Što je, zapravo, Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema?

Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema prvi je veliki projekt koji se bavi Hrvatima u istočnom Srijemu, odnosno koji ukazuje na njihov značaj i doprinos u kulturnom, društvenom, prosvjetnom, političkom, znanstvenom i vjerskom djelovanju u sredini iz koje su potekli, a i šire. Cilj mu je umanjiti dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširiti interes hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, osnažiti autorecepciju vlastitog kulturnog naslijeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini i na taj način spoznaju o njihovom značaju memorirati za buduće generacije. 

HR: Kako se došlo da naslova »Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema«? 

Oko radnog naslova leksikona vodile su se brojne rasprave Uredništva nakon kojih je odlučeno da njegov danas prihvaćeni naziv najbolje odgovara njegovom sadržaju. Dakle, naglasak je na istočnom Srijemu, tj. na dijelu geografskog Srijema koji se nalazi u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji. Za potrebe leksikona izrađena je i karta Srijema sa suvremenim državnim i pokrajinskim granicama koja se nalazi na njegovoj stražnjoj korici. 

HR: Koji je glavni poticaj za njegovo pokretanje?

Budući da je nakon burnih etnodemografskih promjena tijekom posljednjeg desetljeća došlo do značajnog smanjenja broja, a u nekim mjestima i nestajanja Hrvata u istočnom Srijemu, u prostorijama Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu rodila se ideja o pokretanju projekta »Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema«, čiji su inicijatori Eduard Hemar, nakladnik i publicist iz Zagreba, i Zlatko Žužić, glavni tajnik Zajednice i glavni urednik Zova Srijema, njezinog glasila. Projekt je pokrenut 2008. godine, a do danas je prošao niz faza.

HR: Koje su to faze?

S obzirom da je inicijativa došla iz Zagreba i da u početku nije bilo suradnika iz Srijema, u prvoj fazi projekta je napravljen inicijalni abecedarij s osnovnim biografskim podacima, izvorima i literaturom uglavnom pronađenim u Hrvatskoj. Tijekom 2010. godine uslijedilo je upoznavanje javnosti s projektom u suradnji s »Hrvatskom riječi« i »Zovom Srijema«, uz to je dogovorena i institucionalna podrška Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Može se reći da je 2011. godina ključna za realizaciju prvog sveska, ali i za oživljavanje projekta općenito, jer je došlo do uključivanja novih suradnika i to s područja istočnog Srijema – iz Petrovaradina, otkud su suradnici najbrojniji, iz Srijemske Mitrovice, te iz Zemuna, Surčina i Maradika, što je rezultiralo uvrštavanjem novih imena u abecedarij, pa se brojka od oko 600 imena povećala na preko 800, zbog čega je donijeta odluka da se neće limitirati broj biografskih natuknica. Iste te godine sastavljeno je i Uredništvo Leksikona, a njegovi članovi su: Eduard Hemar (glavni urednik), nakladnik i publicist iz Zagreba, Zlatko Žužić (izvršni urednik), glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i glavni urednik »Zova Srijema«, Mario Bara, povjesničar i sociolog iz Zagreba, rodom iz Sombora, dr. sc. Vjekoslav Dorn, oftalmolog iz Zagreba, podrijetlom iz Hrtkovaca, Mila Markov-Španović, profesorica francuskog i hrvatskog jezika iz Srijemske Mitrovice, dr. sc. Vlatko Rukavina, prehrambeni biotehnolog iz Zagreba, podrijetlom iz Zemuna i ja kao zamjenica glavnog urednika i redaktorica.

HR: Po čemu je Leksikon osobit?

Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema trebao bi ispraviti dosadašnje propuste u postojećim biografijama, donijeti nove spoznaje o osobama koje do sada nisu leksikografski obrađivane, uključujući i one koje zbog političkih okolnosti nisu bile podobne da se uvrste u nacionalne enciklopedije i leksikone, primjerice iz NDH. Pri tom svakako treba naglasiti činjenicu da je kod biografija osoba koje su djelovale na istaknutim društvenim položajima u različitim političkim sustavima ostavljeno da činjenični podaci govore za sebe, bez donošenja vrijednosnih sudova. U leksikon su uvrštene i osobe koje nisu rođenjem iz Srijema, kao i one koje ne pripadaju ni hrvatskoj nacionalnoj zajednici, ali su imale veliki značaj za Hrvate u istočnom Srijemu. Najveća su njegova osobitost biografije ne samo velikana poput Josipa Jelačića, Ilije Okrugića, Stanislava Prepreka i sl., nego i, uvjetno rečeno, običnih ljudi koji su marljivo radili u svom zavičaju i ostavili dubok trag, tim više jer se o njima piše malo ili najčešće nikako. Osim povijesnih osoba, u Leksikonu se podjednako obrađuju i suvremenici kod kojih se, u pravilu, tražila suglasnost da njihovi životopisi budu uvršteni u njegov sadržaj. Takvi životopisi su uglavnom kraći i temelje se na dostupnim izvorima i literaturi. 

HR: Izašao je prvi svezak, kakvi su daljnji planovi?

Ovaj prvi svezak je obuhvatio oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, sadrži 210 stranica i stotinjak fotografija. U planu su još četiri sveska, a uskoro počinje rad na drugom koji će obuhvatiti slova od G do K i sadržavat će nešto više biografija nego prvi svezak. Broj biografija posljednja dva sveska zasad nije preciziran, s tim da će u četvrtom svesku biti zabilježene i biografije zaslužnih osoba (bez obzira na koje su slovo) koje su u prijašnjim svescima previdom preskočene, a na koje će suradnici eventualno upozoriti naknadno. 

HR: Što očekujete u budućnosti?

S obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta kojima to nije jedini i profesionalni poziv i bazira se na volonterskom radu suradnika, koji su jedan dio troškova i osobno snosili, intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima. Osobito smo zahvalni Slavenu Bačiću, predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća i ravnatelju Hrvatskog akademskog društva i Tomislavu Žigmanovu, ravnatelju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice koji su, između ostalog, i financijski najviše pripomogli u objavi prvoga sveska ovog leksikona. 

Vjerujemo da će vrijednost ovoga projekta biti prepoznat napose među srijemskim Hrvatima i da će ih to potaknuti da se još više uključe u projekt, stoga koristim prigodu da i ovim putem pozovem sve zainteresirane da nam se pridruže, a surađivati se može pisanjem biografija, prikupljanjem podataka i literature za iste, savjetima, ili na bilo koji drugi način. 

HR: Kada smo već kod suradnika, je li bilo problema u smislu dolaženja do podataka o Hrvatima u Srijemu? Drugim riječima, kakvu suradnju Uredništvo leksikona ima s ustanovama u Srijemu - arhivima, muzejima, knjižnicama...? 

Nažalost, u trenutku pokretanja projekta jedan od ključnih problema bio je pronalaženje suradnika u istočnom Srijemu, a samim tim i dolazak do podataka i literature o tamošnjim Hrvatima dostupnih u ustanovama poput arhiva, muzeja i knjižnica. No, uključivanjem suradnika iz Srijema podaci iz arhiva, gradskih i lokalnih knjižnica, Matice srpske i sl. postali su nam dostupni. Osobito su dragocjeni privatni arhivi pojedinaca u prvom redu za podatke o osobama koje su prvenstveno ostavile traga u sredini u kojoj su živjele i djelovale, a koje nisu toliko poznate široj javnosti. No, ovo je tek prvi svezak leksikona, a put do njegove realizacije nije bio nimalo lak, te je u planu Uredništva da u preostala tri sveska taj oblik suradnje produbi i poboljša. 

HR: Koliko se u Hrvatskoj zna, odnosno ima li podataka o temama vezanim za Hrvate iz istočnog dijela Srijema?

Podaci vezani uz Hrvate iz istočnog Srijema mogu se naći i u ustanovama po Hrvatskoj, što ne treba čuditi s obzirom na nekadašnju isprepletenost povijesti Srijema općenito i Hrvatske, no šira hrvatska javnost nije najbolje upoznata s navedenom tematikom, a pokretanje projekta »Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema« upravo je važan korak u nastojanju da se taj takoreći propust ispravi. 

HR: Leksikon je nedavno predstavljen u Zagrebu, kada se planiraju promocije u Vojvodini?

Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema prvi put je predstavljen javnosti u Zagrebu 16. svibnja, u Hrvatskoj matici iseljenika, a u lipnju slijede predstavljanja u Vojvodini, najprije u Petrovaradinu 15. lipnja, a u Subotici 16. lipnja. 

HR: S obzirom na činjenicu da ste članica Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, te da ste i sami morali otići iz svog rodnog Petrovaradina, recite nam kako danas žive srijemski Hrvati koji su zbog nemilih događaja početkom 90-ih godina napustili svoj zavičaj? U kolikoj mjeri su se integrirali u hrvatsko društvo? 

Veliki broj srijemskih Hrvata koji su početkom 90-ih napustili zavičaj, što je za njih bio težak udarac, bili su prinuđeni izgraditi svoj život u novima domovima u Hrvatskoj. Naravno, svatko od njih ima svoju životnu priču, neki su se snašli bolje, neki gore, ali unatoč okolnostima u kojima žive i što su se vremenom integrirali u hrvatsko građansko društvo, zadržali su svijest o svojim srijemskim korijenima koju prenose na generacije koje dolaze.

HR: I za kraj, kako je u zajednici Hrvata koji su početkom 90-ih napustili Srijem dočekana vijest o pobjedi Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji? 

Nesumnjiva je činjenica da su građani Republike Srbije iskoristili svoje demokratsko pravo i glasali po svojoj savjesti, a sudeći po rezultatima većina je izabrala bivšeg radikala Tomislava Nikolića. Naravno, sam spomen radikalne stranke, kao i činjenice da je novi predsjednik četnički vojvoda, kod srijemskih Hrvata koji danas žive u Hrvatskoj potiče na prisjećanje nemilih događaja iz 90-ih godina prošlog stoljeća, no oni ipak žele vjerovati da je takva politika prošlost, da će predsjednik Tomislav Nikolić, kao i nova Vlada, nastaviti politiku demokratizacije Srbije i njeno približavanje Europskoj Uniji, te raditi na poboljšanju položaja hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, kao što to čini i Republika Hrvatska kada je riječ o srpskoj manjinskoj zajednici koja u njoj živi.