Arhiv tekstova

U organizaciji Radio-televizije Vojvodine, u četvrtak 24. svibnja održana je regionalna konferencija »Uloga javnih servisa u multietničkim sredinama«, čiji je cilj zabilježiti kako trenutačno, kroz zakone i praksu, funkcioniraju javni servisi u multietničkim sredinama, definirati suvremene komunikološke potrebe nacionalnih manjina i inicirati nove medijske modele za njihovo zadovoljavanje i unaprijediti kvalitetu sadržaja programa RTV-a na jezicima nacionalnih manjina.

 

Neophodna je nova kvaliteta

 

U pozdravnoj riječi, generalni direktor RTV-a Siniša Isakov naglasio je kako je dobro organizirati ovakve konferencije kako bi se došlo do nekih drugačijih i boljih saznanja kao i do saznanja kako drugi vide RTV i kako ocjenjuju njen rad, kao i da bi se nešto inoviralo i unaprijedilo. Ovom se prigodom nazočnima obratio i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Milorad Đurić, koji je istaknuo kako je za naše društvo jedna od veoma važnih tema upravo odnos medija, odnosno javnog servisa, i činjenice da živimo u kompleksnom multietničkom društvu. »U povijest Vojvodine utkan je multikulturalizam i zbog toga nema druge i značajnije uloge koju javni servis u našoj pokrajini treba imati, nego da reprezentira taj pluralizam. Vojvođanski javni servis već dugi niz godina u svom programu njeguje multikulturalizam, ali je neophodna nova kvaliteta koja će osigurati interakciju među zajednicama, odnosno očuvanje različitosti nacionalnih zajednica s jedne strane, i povećanje komunikacije među njima s druge strane«, istaknuo je Đurić.

 

Zakonski okviri, propisi i uloga nacionalnih vijeća

 

Tijekom konferencije govorilo se o zakonskim okvirima u Srbiji, propisima u Vojvodini i lokalnim samoupravama, zatim o ulozi nacionalnih vijeća i individualnim i kolektivnim pravima nacionalnih manjina u području medija. Svoju praksu predstavili su javni servisi iz Mađarske i Rumunjske. U dijelu koji se odnosio na komunikološke potrebe nacionalnih manjina u interpretaciji medijskih eksperata, neovisnih intelektualaca i NVO sektora, predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica iznijeli su svoje probleme. Ivana Petrekanić Sič, v.d. urednica hrvatskog uredništva redakcije Radio Subotice, govoreći o problemima u svezi s frekvencijom i emitiranjem programa Radio Subotice i slušanošću, istaknula je sljedeće: »Nacionalne manjine kao i svi ostali imaju pravo biti informirani, a posebna je priča kako je to riješeno u zakonu i u određenim sredinama. Dio pripadnika hrvatske manjinske zajednice zbog problema s frekvencijom ostao je uskraćen za informiranje na manjinskom jeziku. Činjenica je da je i termin od 18 do 21 sat, kada se emitira naš program, je nepogodan. Većina nas bi željela i bolje i dulje termine, ali nažalost o tome odlučuju drugi.«

 

Sukob odredaba dvaju zakona

 

O sukobu odredaba Zakona o nacionalnim vijećima i Zakona o radiodifuziji kao i Zakona o javnom informiranju čula su se oprečna mišljenja, od onog da Zakon o nacionalnim vijećima remeti neovisnost javnog servisa, do stajališta koje je iznio predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Tamás Korhecz: »Javni servis nije ugradio u svoja opća akta kogentne zakonske odredbe. Prigodom izbora programskog vijeća, njegovog funkcioniranja, sve do izbora generalnog direktora, svaka odredba je prekršena. Također, ministarstva prigodom raspodjele sredstava u ovom području potpuno ignoriraju stajališta nacionalnih vijeća.«

Na konferenciji su predstavljene i strategije RTV-a u pripremi i emitiranju sadržaja na jezicima nacionalnih manjina. Prikazana je analiza dosadašnjih modela, predstavljena suradnja s javnim servisima iz zemalja podrijetla nacionalnih manjina, kao i novi sadržaji i formati na jezicima nacionalnih manjina. Direktor HRT-a Josip Popovac, govoreći o tome je li moguće pratiti reciprocitet kada su u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, rekao je: »Što se tiče radija, manjine su kod nas značajno zastupljene. Imamo dva programa na kojima 24 sata moramo zadovoljiti sve javne potrebe i ostatak programa nije dovoljan u potpunosti nacionalnim manjinama. Inzistiranje na reciprocitetu nije dobro, nije dobro ni u privatnim odnosima, a naročito ne u medijima. Ako ima prostora i postoji mogućnost da se da jednako, onda u redu. Onoliko koliko sam uspio pratiti RTV, ona je zadovoljila visoke standarde u predstavljanju i zaštiti  nacionalnih manjina kroz programe na manjinskim jezicima i time bi svi trebali biti zadovoljni. Uvijek nešto može biti bolje, ali to je često i pitanje novca. Ovdje nije upitna želja, ali novca nema dovoljno. Radijski i televizijski program su prilično skupi, tako da i za to treba imati razumijevanja.«

 

Program na hrvatskom jeziku

 

Govoreći o uvođenju hrvatskog jezika i u RTV, institucionaliziranju redakcija na televiziji i radiju, proširenju vremenskog trajanja emisija kao i izboru urednika televizijskog programa na hrvatskom jeziku, generalni direktor Siniša Isakov je naglasio: »U svjetlu  novih zakonskih okvira gdje je potrebno spojiti misiju javnog servisa i onog što je zakon predvidio o nacionalnim zajednicama, na putu smo pronaći adekvatno rješenje koje bi osiguralo kontinuitet tih emisija i na radiju i na TV-u i obogatilo tu programsku shemu, odnosno otvorilo prostor  i za određenu žanrovsku strukturu kao i za programsku strukturu. Imamo u vidu da je hrvatska nacionalna zajednica jedna od većih u Vojvodini i da ima svoje specifičnosti i bogatu tradiciju, ali do skora nisu imali odgovarajuće institucije. Ovdje je drugačija situacija nego u nekim drugim nacionalnim zajednicama koje su približno iste veličine, možda sličnog naslijeđa i tradicije, ali je drugačiji karakter institucija koje su u Vojvodini postojale u prethodnom razdoblju. Mi također težimo izaći u susret građanima Vojvodine bez obzira kojim jezikom govorili i težit ćemo podići kvalitetu i kvantitetu i ostvariti raznovrsnost programa na hrvatskom jeziku. Nacionalna vijeća su relativno nove institucije i očekujemo bolju suradnju s njima u idućem razdoblju. Počeli smo razgovore i nastojimo izaći u susret zahtjevima. U idućem razdoblju pojačat ćemo kontakte i imat ćemo bolju suradnju sa svima. U pogledu izbora urednika imali smo nekoliko susreta s HNV-m na tu temu. Prevladavamo polako taj problem i uredništva funkcioniraju dobro.«

Konferenciji je nazočila i članica IO HNV-a zadužena za informiranje Ankica Jukić-Mandić. Ona je naglasila kako bez obzira što je hrvatska nacionalna manjina novija nacionalna manjina, na ostvarivanju njenih prava se mora raditi i inzistirati. Stečena prava drugih zajednica ne mogu se oduzimati, ali to ne znači da ih hrvatska nacionalna manjina ne može dostići. Ukazala je i na to da problem kolizije zakonskih odredaba postoji, ali da isto tako ako nacionalno vijeće kao mjerodavno tijelo da svoje mišljenje, ukoliko netko ne želi uvažiti ga, ne može se postaviti ni tako da ga u potpunosti stavi sa strane i o njemu niti ne razgovara, niti ga uzima uopće u razmatranje. Kazala je kako će se HNV i dalje zalagati za poboljšanje uvjeta radijskog i televizijskog uredništva i u pogledu vremenskog trajanja programa i u pogledu suradnika kao i u drugim bitnim pitanjima. Ona je ukazala kako je potrebna veća komunikacija i suradnja prilikom donošenja odluka koje se tiču redakcija nacionalnih manjina na relaciji RUV i nacionalnih vijeća. 

Konferencija je održana uz podršku Misije OESS-a u Srbiji. Na njoj su govorili  Pavel Domonji, Miroslav Keveždi, Dubravka Valić-Nedeljković, Dinko Gruhonjić i mnogi drugi.