Arhiv tekstova

Nakon »Leksikona po-dunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca«, koji izlazi od 2004. godine, izašao je i prvi svezak »Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema« u nakladi Libera editio d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Kapitalno je to djelo o srijemskim Hrvatima u Vojvodini, koji su integralni dio hrvatskoga naroda i autohtona zajednica čija prisutnost na tom području kontinuirano traje još od dolaska Južnih Slavena. Prvi svezak Leksikona obuhvatio je oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, a sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama.

Prvo predstavljanje javnosti ovog Leksikona održano je prošloga tjedna, 16. svibnja, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, a predstavili su ga doc. dr. sc. Sanja Vulić s Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Eduard Hemar, publicist, nakladnik i glavni urednik Leksikona i dr. sc. Vlatko Rukavina, član Uredništva. Koordinator i voditelj predstavljanja bio je Zlatko Žužić, izvršni urednik Leksikona, dok je uvodnu riječ održala Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika.

 

Popunjavanje praznine

 

 »Temeljni su ciljevi Leksikona umanjenje dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširivanje interesa hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, te osnaženje autorecepcije vlastitog kulturnog naslijeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini, te otvaranje novih poglavlja o mjesnom hrvatstvu«, rekao je Eduard Hemar uz pojašnjenje kako su burne etnodemografske promjene tijekom posljednjega desetljeća prošlog stoljeća potaknule pokretanje  ovog projekta, a koje su rezultirale značajnim smanjenjem broja, a u nekim mjestima i nestajanjem Hrvata u Srijemu. 

»Inicijativa je došla iz Zagreba 2008. godine, iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, koji su financijski najviše pripomogli objavi prvoga sveska ovog leksikona«, zaključio je Eduard Hemar.

 

Svjedočanstvo stradanja

 

Dr.  Sanja Vulić je, govoreći o Leksikonu, uvodno podsjetila da je nakon raspada SFRJ za Hrvate u Srijemu nastupilo najteže razdoblje, jer više nisu bili u istoj državi s matičnim narodom nego su postali objektom iživljavanja promicatelja »velikosrpstva«, koji su na njihovim leđima liječili frustracije zbog propalih ambicija pri pokušaju vojnog osvajanja Republike Hrvatske. Mnogi su srijemski Hrvati tada mučeni ili psihički zlostavljani, a pojedina hrvatska naselja u potpunosti su ispražnjena, očišćena od Hrvata. Ukupno se u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća iz Srijema iselilo više od 30 tisuća Hrvata. 

»U tom kontekstu suvremene povijesti objavljivanje Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema tim je značajnije. Naime, iz predgovora doznajemo da su od živih osoba uvršteni samo oni koji su na to pristali, jer neki od straha nisu željeli ući u ovu knjigu. Listanjem Leksikona taj strah postaje razumljiv, jer već od prvog sveska on postaje jasnim svjedokom stradanja Hrvata u Srijemu«, rekla je dr. Vulić i dodala da je otprilike 160 do 170 osoba iz različitih povijesnih razdoblja, koje su uvrštene u ovaj prvi svezak, njih gotovo sedmina bila prisiljena otići iz Srijema u doba srpske agresije na Hrvatsku, a broj osoba koje su tada napustile Srijem, u ovom je prvom svesku čak tri puta veći od broja onih srijemskih Hrvata koji su progonjeni, ubijeni ili bili prisiljeni napustiti svoj zavičaj nakon Drugog svjetskog rata.

Kako je dodala, ovim je Leksikonom odano priznanje i pripadnicima drugih naroda koji su svojom plemenitošću zadužili Hrvate u Srijemu i kulturnu baštinu, kao npr. Srbin Dragoš Đelošević koji je nakon Prvog svjetskog rata spriječio novu srpsku vlast da sruši petrovaradinsku tvrđavu.

 

Protiv podzastupljenosti i prešućivanja

 

U ime HAD-a govorio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je prenio čestitke dr. sc. Slavena Bačića, predsjednika HNV- a i drugog nakladnika HAD-a iz Subotice. »Svi mi koji živimo i radimo u Vojvodini, unatoč svemu, radosni smo zbog činjenice što je ovaj projekt nastao u sunakladništvu  Libera editio d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice, jer smo na taj način spojili dva mjesta, dvije države, a posebno smo radosni što su Srijemci smogli snage ući u ovu, rekao bih, avanturu iz razloga što su napisi o srijemskim Hrvatima uvelike podzastupljeni kada je riječ o napisima Hrvata u Vojvodini«, rekao je Žigmanov.

»Prva vrijednost ovog Leksikona jest činjenica što sada možemo hrvatstvo Srijema, kada su u pitanju osobe, promatrati kao cjeloviti narodnosni, kulturni fenomen, a to je značajno jer na taj način bolje upoznajemo sebe, ali i drugi nas, te nas neće moći više prešućivati. Nažalost, Hrvati u Vojvodini su objekt raznih prešućivanja. Drugim riječima, nacionalna slika Hrvata u Srijemu bit će već s prvim sveskom, a pogotovo kada projekt bude završen, neusporedivo veća i kvalitetnija te ćemo i mi onda ući u red velikih naroda, koji će vlastitu prošlost i sadašnjost moći, na leksikografski primjeren način, predstaviti i sebi i drugima. 

Drugi, posredan razlog je taj što se tako znanstvena elita okuplja, ne samo oko stola i tambura, dakako vrlo važnih stvari u životu, nego i oko znanosti primjerenih sadržaja, kao što je istraživanje vlastitog trajanja na tom prostoru«, zaključio je Žigmanov.