Arhiv tekstova

Koliko je secesija bliska i dan danas prisutna u životima Subotičana, najbolje svjedoče komentari posjetitelja koji su obilazeći izložbu »Secesija u subotičkim riznicama« prepoznavali ponešto od izložbenih eksponata kao dijelove vlastitog pokućstva. Ormari, stolice i dijelovi namještaja, bokali, čaše, lusteri, razni predmeti za svakodnevnu uporabu, umjetničke slike, grafike, partiture, knjige, časopisi, pa i nota-računi – u svemu se prepoznaje secesija. Autorice izložbe su povjesničarke umjetnosti u Gradskom muzeju Ljubica Vuković Dulić i Olga Kovačev Ninkov.

»Cijeli ovaj projekt je bio jedno veliko iznenađenje i za nas, jer kada smo započinjali nismo ni razmišljali koliko on u sebi krije različitih tema, odnosno koliko je različitih područja u kojima se secesija mogla pronaći. Za mene je veliko iznenađenje bila knjižnica u Gradskom muzeju, potom novine i časopisi koji se nalaze u Gradskoj knjižnici. Oni su pravi izvor podataka kako secesijskog grafičkog oblikovanja, secesijskog načina oblikovanja reklama, uređenja knjiga, korica, naslovnih stranica, unutarnjih dijelova knjige. Najviše me je fasciniralo to novo područje koje mi konkretno u Muzeju nikada nismo detaljnije obrađivali, a ideja ovog projekta je bila sagledati cjelokupno područje na kojemu se eventualno secesija mogla pronaći, od umjetničkih predmeta do svakodnevnog života«, kaže Ljubica Vuković Dulić.

Secesijsko razdoblje donosi potpuno novi pogled na svijet, novu dekorativnost, slobodu i otvorenost, izravniji kontakt s ljudima, više izražavanja emocija, što je vidljivo u svim područjima od ondašnjih reklama do slikarstva, arhitekture, primjenjene umjetnosti. Osim što se vodilo računa o kvalitetnom uređenju domova, velika pozornost se posvećivala i uređenju drugih prostora poput kavana, koncertnih dvorana, čitaonica. Namještaj se nabavljao od proizvođača iz Beča, Budimpešte, Baje, Arada, a osim estetike bila je važna i funkcionalnost predmeta. Tako je kuhinjska stolica, poput kavanske, jednostavna, drvena, ne tapecirana, bez naslona za ruke, dok je trpezarijska tapecirana, udobna i dopadljiva. U izložbenom dijelu predstavljen je i glazbeni život ondašnje Subotice u kojemu se mogu vidjeti pozivnice i partiture koje su se nabavljale iz europskih glazbenih središta dok je Subotička filharmonija za svoje koncerte pozivnice i program tiskala u subotičkim tiskarama s najmodernijim grafičkim rješenjima u stilu secesije. Takav koncept grafičkog oblikovanja primjenjuje se i u opremi knjiga, koje su obogaćene vinjetama, inicijalnim slovima, ilustracijama, zlatnim otiscima, itd. Uvezi su manji, a česta su i džepna izdanja s velikim nakladama. U Subotici su se mogla naći serijska izdanja, priručnici, enciklopedije, leksikoni od  izdavača iz Beča i Budimpešete, te njemačkih gradova Leipziga, Berlina, Stuttgarta, dok subotičke tiskare nastoje pratiti suvremene tiskarske trendove, ponajviše u oblikovanju naslovnih stranica i korica.

»Cjelokupno osmišljavanje projekta trajalo je oko godinu dana, od tematskog raščlanjivanja do sakupljanja predmeta, što po privatnim zbirkama kolekcionara, što kod institucija poput Gradske knjižnice i Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika. Najveći dio izloženih predmeta je iz muzejskih zbirki sa svih odjela, dio je otkupljen, a manji dio posuđen, te pokraj svakog predmeta piše ime njegova vlasnika«, kaže Ljubica Vuković Dulić. 

Izložba je otvorena u Gradskom muzeju u okviru manifestacije »Noć muzeja«, a projekt su financirali Grad Subotica i Ministarstvo za kulturu.