Arhiv tekstova

Sindikat zaposlenih u obrazovanju, znanosti i kulturi Vojvodine te Regionalni sindikat zaposlenih u visokom obrazovanju Mađarske i CNSLR Fratia sindikat zone Hunderoara u Rumunjskoj prošloga tjedna potpisali su u Subotici Sporazum o suradnji. Ovaj trojni sporazum nastavak je višegodišnje suradnje koja je prethodno obilježena potpisivanjem pojedinačnih sporazuma vojvođanskog sindikata krajem kolovoza prošle godine s kolegama iz Mađarske, a potom siječnja ove godine s rumunjskim sindikatom, a pridonijet će zajedničkim sudjelovanjem na projektima Euroregije Dunav-Kris-Moris-Tisa, objašnjava Đurđica Crvenko, predsjednica Sindikata zaposlenih u obrazovanju, znanosti i kulturi Vojvodine, ali i razmjeni iskustava i informacija. 

»Primjerice, neke promjene su se već dogodile u Rumunjskoj, sada slijede u Mađarskoj, a i nas čekaju, te kroz razmjenu informacija možda dođemo zajednički do nekog najboljeg rješenja o tomu kako se izboriti za zaposlene i njihova prava. Očekujemo da će kod nas u obrazovanju doći do  racionalizacije, te nam je stoga važna razmjena iskustava s kolegama u susjednim državama. Kada je riječ o reformi obrazovanja, Sindikat se slaže sa stavom Nacionalnog savjeta i Konferencije sveučilišta da nikako ne mogu biti u istoj ravni privatni fakulteti i studenti s državnim. Potom, mi jesmo za to da se uradi reforma, ali svakako bi najprije trebalo vidjeti kakvo je doista postojeće stanje kadrova, broja djece, zašto proizvodimo zanimanja koja nam uopće nisu potrebna. Činjenica je da ima manje djece u školama, uskoro će početi financiranje škola po učeniku, a to su naznake da će doći do racionalizacije, stoga pokušavamo saznati nešto unaprijed i kako su slične probleme riješili u susjednim državama«, kaže Đurđica Crvenko.

U Mađarskoj je ove godine u tijeku reforma cjelokupnog obrazovanja, i kako kaže predsjednik Regionalnog sindikata zaposlenih u visokom obrazovanju Mađarske Mihály Veres sindikat ima velikih problema. »Što će reforma donijeti i kakve će biti posljedice tek ćemo vidjeti, sada smo u analizima, najesen u rujnu očekujemo donošenje zakona i tada ćemo vidjeti konkretno s kakvim problemima se susrećemo«, kaže Veres. On kaže da će jedan od prioritetnih programa, nakon potpisivanja trojnog sporazuma, biti sagledavanje gdje se kakvi problemi javljaju, ali i učenje na međusobnim pogreškama i potpomaganje. »Skopili smo sporazum koji se odnosi na suradnju u sindikalnom radu, sportskim aktivnostima i kulturnim programima. Prilikom našeg prvog susreta upoznali smo se sa strukturom obrazovanja u državama, a sljedeći naš korak su konkretni problemi«.

Sindikati obrazovanja su veoma jaki u Vojvodini, Mađarskoj i Rumunjskoj, ističe Lacramiora Bolca, predsjednica CNSLR Fratia sindikata zone Hunderoara u Rumunjskoj, imaju veliki broj članova i slične sustave i zakone u tom području. »U sustavu Europske Unije nije sve dobro, stoga trebamo unaprijed znati što nas čeka, raditi selekciju i uzeti samo ono što nam odgovara. Primjerice, iz EU su nam došle drukčije metode rada – metoda Step by step i Waldorf metoda, koje nisu primjenjive za svakog učenika, dobre su za prosječne, ali daroviti učenici ne mogu uz njih napredovati. Dakako da ćemo ta iskustva prenijeti našim kolegama u Srbiji, i to je samo jedan element naše suradnje koja će se očitovati i kroz edukativne seminare, sportske susrete između nastavnika i učenika triju zemalja. Naš sindikat ima jako puno partnerstava s brojnim sindikatima iz EU, dugo godina surađujem sa sindikatima iz Mađarske jer predstavljam konfederaciju sindikata i jako sam sretna što se pod tim kišobranom međunarodne suradnje u okviru Euroregije DKMT sada otvara i ova nova suradnja«, kaže Lacramiora Bolca.

Na pitanje na koji način je sindikat danas reprezent nezadovoljnih radnika koji prosvjeduju na ulicama brojih gradova Europe i svijeta, Lacramiora Bolca smatra da je u ovom trenutku najvažnije zadržati stečena prava radnika, jer se iz dana u dan ta sindikalna prava smanjuju. »Cijele zime smo prosvjedovali jer povlačenjem velikih tvrtki iz Rumunjske radnici ostaju bez posla, plaće su bile smanjene 25 posto, mirovine su smanjene tako da oni koji su cijeli život radili sada od mirovina ne mogu preživjeti. Prije dva tjedna Parlament je srušio Vladu i tenutačno je na vlasti oporba, a sindikat se mjesecima borio da sruši Vladu i davao potporu oporbi. Uspjeli smo povratiti 18 posto od onih 25 posto smanjenja proračunskim korisnicima, i umirovljenicima je vraćen dio, no to je samo jedan korak. Jako je teško zato što se i Rumunjska zadužila kod MMF-a, ali kod nas je još dobro u odnosu na situaciju u Grčkoj i Španjolskoj. I sindikati su danas u fazi transformacije, kao i države i cijeli svijet, i sve više svoje aktivnosti razvijaju na lokalnim razinama i na razinama grana. U lipnju u Rumunjskoj imamo loklane izbore, a najesen parlamentarne i ako ljudi dosad nisu izlazili na glasovanje jer su smatrali da ne mogu utjecati na bilo što, sada su mobilizirani i sve više žele promjene. Mi ne možemo spriječiti ovaj val svjetske ekonomske krize i ja sam, posjećujući brojne seminare u Buxellesu gdje repezentujem konfederaciju sindikata obrazovanja, jako dobro shvatila što dolazi. Jako je teško biti iznad tog vala, uvijek treba tražiti neku ravnotežu, a kao lideri jako smo puno načili iz toga. Više nije vrijeme kada možemo lupati šakom o stol, jer nećemo puno postići izlaskom na ulice. Važan je socijalni dijalog, sjesti za stol i dogovarati se o svemu, a onda mora postojati kompromis kako bi obje strane vidjele korist od toga«, kaže Lacramiora Bolca.