Arhiv tekstova

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« iz Tavankuta priredili su u subotu »Noć muzeja« koja je bila ispunjena bogatim programom i brojnim posjetiteljima iz zemlje i inozemstva. 

Budući da se ove godine navršava pola stoljeća od izrade prve slike od slame, »Noć muzeja« bila je prilika za prirediti izložbu najstarijih slika od slame, nastalih u proteklih pedeset godina. Na izložbi se mogla vidjeti i prva slika izrađena od slame »Rit«, autorice Ane Milodanović, koja je prvi put izložena upravo na izložbi u Tavankutu, u ožujku 1962. godine.

 

Afirmacija i valorizacija od strane struke

 

Izložbu slika otvorila je glavna i odgovorna urednica NIU »Hrvatska riječ« Jasminka Dulić, koja je tom prigodom istaknula da je tijekom godina umjetnost slamarki doživjela svoju afirmaciju, pa i valorizaciju od strane struke, te da, osim primarne odnosno stvaralačke umjetnost naive u tehnici slame predstavlja cjeloviti kulturni fenomen:

»Umjetnost u tehnici slame ima funkciju komunikacije i interakcije, jer na izložbama poput ove, razmjenjuju se među ljudima ideje, poruke, emocije. Također ima funkciju prenošenja nasljeđa i tradicije, potom očuvanja identiteta bačkih Hrvata, te značajnu ulogu u vjerskim i pučkim svečanostima poput Dužijance. Sa spomenutim funkcijama, vezana je i informativna uloga slika i predmeta od slame koji nas ovim specifičnim likovnim izrazom obavještavaju o stvarnom i sanjanom životu ljudi s bačke ravnice. Osim toga, putem likovnih kolonija provlači se i odgojno-obrazovna funkcija kroz prenošenje novih znanja i vještina na sve dobne skupine. Na koncu treba također spomenuti i ne manje važnu funkciju ispunjavanja slobodnog vremena i kultiviranja ljudske svakidašnjice«, navela je Jasminka Dulić i dodala da zahvaljujući svim spomenutim aspektima ovaj specifični likovni izraz i slike »zlatnog sjaja«, od svojih prapočetaka do danas i dalje privlače veliku pozornost.

Brojnim posjetiteljima »Noći muzeja« u Tavankutu, prigodnim se riječima obratio i predsjednik HKPD-a »Matija Gubec« Ladislav Suknović koji je naglasio da se zajedničkim radom članova ovoga Društva puno toga postiglo u proteklome razdoblju:

»Mi koji u rukama budućnosti nosimo ovu vrednotu naše opstojnosti, odrastanja i prepoznatljivosti o Tavankutu u kojemu smo rođeni govorimo s puno ponosa i poštovanja. Svi naši članovi, njihove priče i životi, utkani su u ove predivne slike uspomena i sjećanja na jedno proteklo vrijeme. Tavankut raspolaže timom koji ima viziju, ideje i snagu, te uz najmanju potporu ostvaruje značajne projekte, što je, među ostalim, rezultiralo i postavljanjem Tavankuta na turističku mapu, te prestižnim priznanjem od strane predsjednika Republike Hrvatske«.

 

Otvorenje obnovljenih prostorija

 

U tavankutskoj »Noći muzeja« također je upriličeno i svečano otvorenje obnovljenih prostorija Galerije, koje su dar bivšeg predsjednika ovoga Društva Branka Horvata. Naime, u sklopu »Gupčevih« prostorija, u kojima se trenutačno nalazi Galerija slika od slame, suvenirnica, te depo i ured HKPD-a, okončani su radovi na uređenju soba za smještaj gostiju, te višenamjenske dvorane namijenjene različitim skupovima i gastronomsku ponudu lokalnih specijaliteta. Tavankut tako sada u sklopu svoje turističke ponude ima na raspolaganju i smještajne kapacitete od deset ležajeva, a turistima će biti osigurana i gastronomska ponuda, u okviru koje će moći kušati neka od tradicionalnih jela ovoga podneblja. 

Renovirane prostorije svečano je, presijecanjem vrpce, otvorio pokrajinski tajnik za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Miroslav Vasin, koji je drugu godinu zaredom prisustvovao »Noći muzeja« u Tavankutu, budući da mu je, kako je rekao, zadovoljstvo pratiti rad  HKPD-a »Matija Gubec«: 

»Kada netko po drugi put istim povodom dođe u ovakvu ljepotu, to je samo dokaz da mu je prvi put bilo prekrasno. Prošle godine sam se obradovao kada sam dobio poziv, a ove godine sam ga željno iščekivao i on je, na moju veliku sreću, stigao. ‘Noć muzeja’ u Tavankutu predstavlja jedan od vrhunaca ove prelijepe manifestacije. Osobito sam sretan što se još jednom, ovdje u Tavankutu imam priliku uvjeriti kolika je snaga stvaralaštva slamarki i koliko je ljubavi utkano u djela koja nas podsjećaju na to kako je nekada bilo. To je vrlo bitno, jer tko ne zna kako je bilo, ne zna ni što bi u budućenosti trebalo biti«, rekao je Vasin koji je u čast otvorenja novih prostorija, predsjedniku Društva Ladislavu Suknoviću uručio LCD televizor. 

Tijekom »Noći muzeja« priređen je i kulturno-glazbeni program, u kojemu su nastupili članovi Folklorne i Tamburaške sekcije HKPD-a »Matija Gubec«, kao i njihovi gosti iz Udruge umirovljenika, članovi Njemačkog zbora »Regenbogen« i Zbora »Adagio«.

Na koncu večeri uslijedile su i  tri modne revije. Na prvoj je predstavljena narodna nošnja Vukovarsko-srijemske županije, koju su pokazale gošće iz Republike Hrvatske, a potom je uslijedila revija koju je priredio Ivica Dulić, prikazavši staru bunjevačku nošnju u kojoj su prošetali »Gupčevi« članovi. Treća revija pronijela je kroz »Noć muzeja« dah suvremenosti, koju je u nju svojim modelima utkala dizajnerica Sanda Benčik iz Tavankuta, inspirirana upravo, kako kaže, detaljima stare bunjevačke nošnje, točnije šlinga.

»Naziv revije je ‘Tragovi prošlosti’, a moja vječna inspiracija je bijeli šling. Modeli su za ovu reviju rađeni od platna i nekih sintetičkih materijala, po formi su različiti, ali im je zajednička poveznica upravo šling. Ulogu manekenki i manekena i ovaj su put imali moji prijatelji koji se uvijek rado odazivaju ovakvim pozivima.«

Prvu svoju reviju Sanda je imala prije točno godinu dana, također u »Noći muzeja« u Tavankutu, otkada je uslijedilo još nekoliko revija u Subotici, Bačkom Bregu, te na »Vinkovačkim jesenima«, a unikatni modeli s ručnim vezom ove mlade tavankutske dizajnerice, zahvaljujući spoju tradicije i suvremenih modnih trendova, sve više izazivaju pozornost, poglavito među mladima koji žele bar jednu takvu odjevnu kombinaciju imati u svojem ormaru, kako za svečane, tako i za svakodnevne prigode.