Arhiv tekstova

Nakon završenih izbora na svim razinama i pobjede Tomislava Nikolića u drugom krugu predsjedničkih izbora, razgovarali smo s dopredsjednicom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Vesnom Prćić o njenom viđenju i ocjenama izbornih rezultata, ali i o iznesenim optužbama za izbornu krađu na parlamentarnim i lokalnim izborima, kao i o pojavi fenomena tzv. bijelih listića. 

HR: Kako vidite rezultate parlamentarnih izbora? Koje probleme građana bi trebala buduća Vlada najprije rješavati, na koje se probleme fokusirati? Koliko je važan nastavak puta za ulazak u Europsku Uniju i što građane Srbije čeka poslije izbora na ekonomskom planu?

Razmjerno broju političkih stranaka koje su registrirane u Srbiji, kao i važnosti angažiranja u republičkom parlamentu, raznolikost kandidata je bila očigledna, a samim tim i predloženih programa, te prioritetnih ciljeva. I ovi izbori pokazali su podjeljenost građana spram političkih opcija, ali i potpunu političku amneziju birača, čemu je uvelike pridonijela furiozna višemjesečna kampanja uvjeravanja o promjenama u programima.

Smatram da su problemi građana nagomilani, naročito u socijalnoj sferi, koja se najviše i dotiče građana, ponajviše zbog nezaposlenosti. Gospodarstvo nije ništa manji problem, koje će se teško pokrenuti u situaciji potpune neizvjesnosti za strane investitore, koji uz to moraju ispuniti i brojne uvjete postavljene srbijanskim pozitivnim propisima.

Srbija mora nastaviti put ka europskoj obitelji – osobito smatram važnim priključenje Uniji zbog normativnog uređenja države, poglavito u domeni ostvarivanja manjinskih prava, gdje vidim priliku za hrvatsku zajednicu da napreduje u svim oblastima svog djelovanja. Istodobno, raditi na integraciji i ispunjavanju uvjeta, podrazumijeva razvoj i održavanje dobrosusjedskih odnosa, ali sva ova pitanja, odnosno odgovori na njih, ovise od većine koja će međustranačkim podjelama biti nametnuta, kao ona koja odlučuje, te prioritetima koje postavi.

Imajući u vidu trajanje, ali i dalekosežne posljedice svjetske ekonomske krize, smatram da novi sastav Vlade nikako neće donijeti ubrzo dobrobit za građane, ne toliko brzo, koliko je neophodno građanima da bi ih oni osjetili u svakodnevnom životu. 

HR: Je li za Vas iznenađenje izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije? 

Osobno, smatram izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije izbornom voljom birača, te na cio izborni proces treba gledati kao na demokratsku tekovinu sudjelovanja u formiranju tijela države. Predsjednik republike je trenutačno jedina funkcija za koju građani neposredno odlučuju o kandidatu kao ličnosti. Isto tako, nije iznenađujući ni podatak o gradovima, odnosno regijama, koje su glasovale za, odnosno protiv Tomislava Nikolića.

HR: Što mislite o optužbama SNS-a da je došlo do velike krađe glasova prilikom parlamentarnih izbora? Jesu li to optužbe bez dokaza?

O svemu što je iznijeto u javnosti, nakon okončanja parlametarnih i lokalnih izbora, odlučivat će nadležni sud, a po inicijalnim aktima političkih partija koje smatraju da je bilo nepravilnosti u provođenju izbornih radnji. Moj je osobni stav da je velikim dijelom bila u pitanju besplatna kampanja pred drugi krug predsjedničkih, ali i pokrajinskih izbora.

Osobno dulje od desetljeća sudjelujem u radu općinskog, a sada i gradskog izbornog povjerenstva i vrlo otvoreno mogu ustvrditi da je angažman u ovako odgovornom tijelu, koje u nadležnosti ima provođenje izbornih radnji, vrlo odgovoran, ali i lišen svih stranačkih aktivnosti, te usmjeren isključivo na primjenu izbornih zakona i pravila.

Riječ je o procesu u kojem sudjeluje izrazito mnogo ljudi, naročito u izborima koji su upravo završeni, što je u dosadašnjoj povijesti Srbije najviše, kako u izbornim povjerenstvima, tako i u biračkim odborima, te je manipuliranje izbornom voljom na bilo koji način, osobito krađom glasova, apsolutno nemoguće izvesti. Napominjem da ovom prilikom iznosim svoj osobni stav o izbornim radnjama, kao i optužbama, dakle, ne kao članica Izbornog povjerenstva grada Subotice, a pri tome se on ni u jednom dijelu ne razlikuje od stava cjelokupnog povjerenstva ili priopćenja koja su javno objavljivana. U prilog navedenome, svi smo bili svjedoci zadovoljstva koje su bezmalo svi sudionici, primjerice na lokalnim izborima, iznijeli samo dan nakon održanih izbora. Povjerenstvo je sa zadovoljstvom konstatiralo da nije uložen ni jedan prigovor na provođenje ili utvrđivanje rezultata glasovanja i tek nakon tri-četiri dana su počeli napadi, insinuacije, objašnjenja kako su urađene navodne krađe, sve do podnošenja zahtjeva kojima se predlaže postupanje i nakon isteka prekluzivnih zakonskih rokova. 

HR: Je li za Vas iznenađenje velik broj glasova za SPS, stranku koja je devedesetih godina donijela mnogo nevolja građanima, kao i velik broj glasova za SNS, stranku čiji su brojni članovi bili u SRS, dakle stranke koja je devedesetih godina uz SPS i JUL sudjelovala u provođenju politike koja je dovela do ratova i siromaštva?

Nije beznačajno imati u vidu da se radi o gubitnicima procesa tranzicije koji su se modernizirali i prilagodili svoje programe, ali velik udio ima i gotovo potpuna politička amnezija biračkog tijela u kome sada sudjeluju i birači koji su rođeni upravo tijekom devedesetih godina, što procjenjujem da je također bitno, budući da se izuzetno malo radi na političkom osvješćivanju spram povjesnih događanja, ali i neminovnog zaboravljanja protekom vremena. 

HR: Što mislite o fenomenu tzv. bijelih listića na ovim izborima? 

Srbijansko zakonodavstvo ne poznaje »bijele listiće« kao način izražavanja izborne volje građana – sukladno tomu, nikada se neće znati je li bilo »bijelih listića« u glasačkim kutijama, s obzirom da su oni jedino mogli biti pribrojati nevažećim glasačkim listićima. Biračko pravo je pravo građana; neki to tumače i kao obvezu građana, ali da bi oni tu svoju obvezu izvršili ne postoji ni jedan priznati instrument sukladno pozitivnim propisima. Sukladno tomu, moj stav je da se »bijelim listićima« ni na koji način ne izražava volja niti se utječe na političku scenu, osim u dijelu utvrđivanja cenzusa koji je potrebno da političke partije prijeđu. I pored svega, broj nevažećih listića na upravo provedenim izborima je zbilja značajan, iako više zabrinjava politička neosjetljivost građana, iskazana ovoga puta u izrazito malom odzivu.

HR: Kako ocjenjujete izborne rezultate DSHV-a i kako će se ovi izbori odraziti na položaj ovdašnjih Hrvata? 

Pravilnom procjenom nadležnih tijela DSHV-a trenutačne političke situacije i pravovremenim koaliranjem, postignut je dobar rezultat osvajanjem mandata radi participacije u vlasti. Uvjerena sam da samostalnim nastupom DSHV-a na ovim izborima nikako ne bi mogao biti osvojen manadat u republičkoj skupštini, ali isto tako da bi na pojedinim lokalnim izborima osvojili čak i više mandata od broja dogovorenih koalicijskim sporazumima.

Obzirom na navedeno, Hrvati će imati svoje zastupnike na svim razinama koji na neki način mogu biti jamac ostvarivanja prava, s tendencijom proširenja postojećih, ali i uvođenja novih prava.