Arhiv tekstova

U Begovom Razdolju je od 17. do 20. svibnja 2012. održan tradicionalni međunarodni znanstveni skup »Nacionalne manjine u demokratskim društvima«, koji već petnaest godina okuplja ugledne znanstvenike, sveučilišne profesore, stručnjake i političare iz Hrvatske i susjednih zemalja koji se bave politikom prava nacionalnih manjina. Ovogodišnji skup održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića, a obuhvatio je četiri teme: utjecaj članstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji na prava nacionalnih manjina; utjecaj regionalne suradnje na zaštitu nacionalnih manjina u jugoistočnoj Europi; političko predstavljanje nacionalnih manjina u državama jugoistočne Europe i ostvarivanje prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju.

U ime organizatora i gostiju skup su otvorili i pozdravne riječi uputili: Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Dietmar Dirmoser, voditelj Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Tijekom trodnevnog rada u hotelu Jastreb okupilo se četrdesetak sudionika koji su diskutirali o petnaest referata usko vezanih uz ovu problematiku, a čiji su autori bili znanstvenivci i sveučilišni profesori iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, Banja Luke i Novog Sada.

 U radu skupa iz Vojvodine je sudjelovala  mr. sc. Snežana Ilić,  izvršna direktorica Centra za razvoj civilnog društva iz Zrenjanina, koja je svojim radom »Od stigme do priznavanja: hrvatska manjinska samouprava u Srbiji 2002. – 2012.« tematizirala političku, normativnu i činjeničnu ravan složenog problema uvođenja hrvatske kulturne autonomije u prostor državnog multikulturalizma Republike Srbije. Naime, hrvatska autohtona manjinska zajednica je, kao novonastala manjina nakon raspada SFRJ, tijekom prvog desetljeća svoga priznanja od strane države bila izložena brojnim usponima i padovima u procesu izgradnje vlastitog institucionalnog okvira i u profiliranju demokratskog ambijenta u tranzicijskom  društvu kao što je Srbija, prije svega u oblasti uređenja ljudskih i manjinskih prava, etnokulturalne pravde i reguliranja odnosa manjina/većina. U prvom planu istraživanja Snežane Ilić je izrastanje jedne, dugi niz godina stigmatizirane, manjinske zajednice u institucionalno ustrojenog, politički potentnog aktera srbijanskih multikulturnih i manjinskih politika, a diskurzivno-analitičkim pristupom rad kontekstualizira hrvatsku nacionalnu manjinu u širi, regionalni okvir političkih odnosa domicilne i matične države. Ocrtavajući normativni okvir njezina djelovanja, daje osnovne demografske i socio-kulturološke značajke, njen liberalno-demokratski potencijal kao političke zajednice i, u sklopu toga, otežavajuće sporadične i kontinuirane intraetničke i interetničke sukobe, prati razvoj njenih identitetskih politika i identitetske infrastrukure, odnosno izgradnju institucija i ustanova (naročito onih koje su od značaja za kulturnu autonomiju), analizira osobnosti njene političke i kulturne elite, uživanje specifično manjinskih prava na nacionalnoj, vojvođanskoj i lokalnoj ravni, kao i prisustvo/odsustvo potpore državnih tijela u toj oblasti, te na samom kraju, naznačuje strateški postavljene pravce mogućeg daljeg razvoja hrvatske samouprave.

Znanstveni skup »Nacionalne manjine u demokratskim društvima« organizirao je Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske i uz financijsku podršku Zaklade »Friedrich Ebert«, a  dio je znanstveno-istraživačkog projekta »Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi«, koji se realizira na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i bilateralnog znanstveno-istraživačkog projekta Zaštita nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, kojeg realiziraju Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu.