Arhiv tekstova

18. svibnja 1529.

U jednom pismu upućenom iz Kaločkog kaptola navodi se da je Bálint Török, vlastelin Subotice, ponovno prešao na stranu erdeljskog vojvode i kneza Jánosa Zápolye, koji kao protukralj Ferdinandu Habsburškom i osmanski štićenik, u savezu s Turcima i Srbima pustoši pristalice bečkog kralja.

 

18. svibnja 1914.

Na svoj 50. rođendan, u egipatskom gradu Port Saidu, gdje je zakupio cijeli kat jednog hotela, samoubilačkim hicem oborio je strah od starosti – svoju najkrupniju lovinu, dr. Oskar Vojnić, svjetski putnik i putopisac, poliglot i spisatelj, strasni lovac i etnograf. Veći dio njegove bogate zbirke je u budimpeštanskom, a manji dio u subotičkom muzeju. Doživljaje sa svojih putovanja diljem svijeta objavio je u više djela. Bio je, također, redoviti suradnik uglednih europskih listova i časopisa.

 

18. svibnja 2000.

Na izvanrednoj sjednici Skupštine općine, zbog opstrukcije tzv. lijevog bloka, nije mogao biti usvojen Proglas kojim vijećnici pozivaju Subotičane na građanski neposluh, budući da je režim nasilno preuzeo TV Studio B, Radio B92, Radio Indeks i dnevni list Blic. Zbog sramnog postupka tzv. ljevice, vijećnici su nastavili sjednicu kao protesno okupljanje građana, dok je policija počela s privođenjem, ponajprije, članova Otpora.  

 

19. svibnja 1999.  

Subotički poljoprivrednici su, usprkos ratnim uvjetima i nestašici goriva, završili proljetnu sjetvu u optimalnom roku na svim predviđenim površinama. U sadnoj strukturi prevladava kukuruz na oko 60 posto oranica.

20. svibnja 1795.

U Pešti je pogubljen Dominik Ignacij Martinović, hrvatski franjevac i svjetovni svećenik, filozof i znanstvenik, sveučilišni profesor filozofije i matematike, zagovornik Newtonovih i Boškovićevih teorija, pisac i jakobinac. Smaknut je na Krvavoj poljani,  jer je htio provesti demokratsku revoluciju, tražeći ukidanje svih staleža, slobodu i jednaka prava za sve građane.

 

20. svibnja 1955. 

Glumci Drame na hrvatskom jeziku subotičkog kazališta priredili su praizvedbu igrokaza Matije Poljakovića »Buckanje sa smutipukom«. Djelo je nastalo prema motivima iz nekih narodnih pripovijedaka što ih je sakupio i obradio Balint Vujkov, a na scenu ga je postavio i režirao Mirko Huska.

 

20. svibnja 1988.

Subotički časopis za književnost i umjetnost »Rukovet« (2/1988.) u cijelosti je posvećen godišnjici smrti Balinta Vujkova, književnika i sakupljača usmene narodne predaje. Ovaj tematski svezak pripremili su: Josip Buljovčić, Bela Duranci, Stipan Filaković, Lazar Merković, Milovan Miković i Ivan Pančić, a crteže je izradio Ivan Balažević.   

 

21. svibnja 1809.

Pretrpjevši poraz, Napoleon uspijeva sklopiti šestotjedno primirje koje zaraćene strane koriste za pregrupiranje i popunu pred odlučujuću bitku. Odazivajući se ranije preuzetoj obvezi, Subotica šalje palatinu Józsefu 55 vojnika u husarske postrojbe. Pored osiguranja naoružanja i potpune opreme svakom je od ovih dragovoljaca isplaćeno po 50 forinti.

 

21. svibnja 1947.

Članovi folklornog i glazbenog odjela Hrvatskoga kulturnog društva iz Subotice priredili su koncert narodnih pjesama i igara Hrvata iz Vojvodine, koji je izveden u najuglednijim koncertnim dvoranama Beograda i Novog Sada. Izvođači su naišli na izvrstan prijam publike i stručne kritike. 

 

22. svibnja 1937.

Rođen je Tomislav Vojnić, novinar, publicist i prevoditelj, jedno vrijeme ravnatelj NIP Subotičke novine, osnivač Snome, poduzeća za marketing i kablovskog Info-kanala. Objavio je tri knjige kolumni.

 

22. svibnja 1954.

Rođen je Hrvoje Prćić, pisac i prevoditelj, dugogodišnji urednik zagrebačkog časopisa Sirius i hrvatskog izdanja National geographica, sin Ive Prćića, mlađeg i unuk Ive Prćića, književnika i sakupljača usmenog narodnog stvaralaštva. 

 

22. svibnja 1971.

U Zagrebu su u Matici hrvatskoj objavljene tri značajne knjige: »Cvjetovi mećave«, hrvatske narodne pripovijetke iz Austrije, Češke, Mađarske i Rumunjske, koje je sakupio i obradio Balint Vujkov, te dvije antologije – poezije i proze koje je izradio i popratio iscrpnim predgovorima prof. Geza Kikić.

 

23. svibnja 1952.

Iznenada je preminuo Ivan Kujundžić, publicist, polemičar, prozni pisac, prevoditelj s francuskog i bibliograf, župnik u Keru. Uz zbirku pripovijedaka »Deran s očima«, objavljena su mu dva kapitalna djela: »Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata«, u nakladi Matice hrvatske i »Bunjevačko-šokačka bibliografija« u izdanju JAZU-a. Rođen je 2. lipnja 1912. godine. 

 

23. svibnja 2003.

U palači Matice hrvatske u Zagrebu predstavljen je roman Vojislava Sekelja »Uzmi dodaj« u izdanju HKC »Bunjevačko kolo« o kojem su govorili: Branimir Donat, dr. Ana Lederer, Milovan Miković, dr. Sanja Vulić i Naco Zelić.

 

24. svibnja 1770. 

Učenici i profesori Gramatiklane gimnazije u Subotici izveli su kazališni komad Lájosa Kovacsoczija Eustahije, rimski vođa. Tri mjeseca kasnije prikazan je komad Anastazije, istočni car, a rujna 1769. gimnazijalci pripremaju djelo Šenačerib, asirski kralj. Inače, prema istraživanju prof. Ivanke Rackov i prof. dr. Alojza Ujesa, prva kazališna predstava u subotičkoj gimnaziji održana je 1747. godine – na hrvatskom jeziku.

 

24. svibnja 1998. 

Za sveukupna postignuća, u konkurenciji pedesetak tvrtki, na 65. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, subotička »Fidelinka« osvojila je 3 velike zlatne medalje, 38 zlatnih, 27 srebrenih i 7 brončanih medalja. Također joj je dodijeljen i Veliki šampionski pehar, budući da je stekla titulu Apsolutnog šampiona kvalitete.

 

24. svibnja 1999. 

Unatoč ratnim uvjetima subotičko Dječje kazalište upriličilo je 64 predstave u objektima Naše radosti.

 

24. svibnja 1999.

U prepunoj katedrali Svete Terezije Avilske, pri svjetlosti svijeća, održan je tradicionalni koncert subotičkih zborova u organizaciji Instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«.