Arhiv tekstova

Hrvatska mladež Bačke i Srijema – organizacija koja okuplja mlade podrijetlom iz Vojvodine koji sada žive u Republici Hrvatskoj i studente hrvatskih sveučilišta iz Vojvodine – i Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata organizirali su prošle subote jednodnevni izlet u Varaždin, arboretum »Opeka« i dvorac Trakošćan.

 

Varaždin – prošlost i sadašnjost

 

Izlet je organiziran u okviru kulturno-turističkog projekta »Upoznaj matičnu domovinu«, koji ima za cilj mlade pripadnike hrvatske nacionalne zajednice koji studiraju u Hrvatskoj, ali i njihove sunarodnjake koji su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća doselili u Hrvatsku, upoznati s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom Republike Hrvatske i njezinim prirodnim ljepotama.

Prvo odredište mladih te prekrasne sunčane subote bio je grad Varaždin, nastao na vrlo frekventnom raskrižju europskih puteva koji vode od sjeverozapada (Austrije) i sjeveroistoka (Mađarske) prema jugu – hrvatskoj metropoli Zagrebu i Jadranskome moru. To je jedan od najstarijih hrvatskih gradova, čije se povijesno ime Garestin spominje prvi put već 20. kolovoza 1181. godine, u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III., i prvi je od hrvatskih gradova koji je stekao status slobodnog kraljevskoga grada, zahvaljujući povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine, a iznova je potvrdio kralj Bela IV. pravnim dokumentom iz 1220. godine. Premda je u razdoblju od 16. do 18. stoljeća u Varaždinu više puta zasjedao Hrvatski sabor, svoj najviši društveni, politički i gospodarski procvat doživio je upravo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada postaje i glavnim gradom Hrvatske. Naime, još od 1756. grad je sjedište hrvatskoga bana Franje Nadasdyja, a kada je carica Marija Terezija 1767. godine osnovala Hrvatsko kraljevsko vijeće, za njegovo je središte izričito odredila Varaždin, koji je time postao političko, administrativno i kulturno središte Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Nažalost, svu raskoš i sjaj razigranog društvenog Varaždina u baroknoj epohi, kada su ga suvremenici s pravom nazvali »malim Bečom«, iznenada je prekinuo katastrofalni požar koji je 25. travnja 1776. godine buknuo u varaždinskom predgrađu. Tom je prilikom u vatrenoj stihiji izgorjelo dvije trećine grada, točnije 385 od ukupno 501 zgrade. Zbog toga su i Hrvatsko kraljevsko vijeće i ban Nadasdy napustili Varaždin, pa otada upravnim središtem Hrvatske postaje Zagreb. 

 

Najveći i najbogatiji arboretum u Hrvatskoj »Opeka«

 

Drugo odredište mladih bio je najveći i najbogatiji arboretum u Hrvatskoj »Opeka«, koji se nalazi u općini Vinica, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Varaždina. Arboretum je u biti nasad raznovrsnog domaćeg i stranog drveća i grmlja, kombinacija javnog parka i botaničkog vrta, a u Hrvatskoj ih postoje tri, osim spomenutog arboretuma »Opeka« – »Trsteno« pokraj Dubrovnika i »Lisičine« u istoimenom selu pokraj Voćina u Slavoniji. Arboretum »Opeka« prostire se na površini od 64 hektara, a obzirom na pejzažne elemente podijeljen je na Donji dio – ravničarski (oblikovan po svim principima vrtne umjetnosti po uzoru na engleske parkove, s obiljem raznovrsnog biljnog inventara) i Gornji dio – brežuljkasti (oblikovan kao park šuma, koja svojom gustoćom i prostornošću štiti park). Premda se spominje još 1674. godine, prvo smišljeno plansko oblikovanje parka počelo je u prvoj polovici 19. stoljeća kada je dvorac došao u vlasništvo grofova Drašković. Perivoj oko dvorca proglašen je 1947. zaštićenom prirodnom rijetkošću, a 1961. spomenikom arhitekture – arboretumom.

Nakon ručka uslijedilo je zadnje odredište izleta – dvorac Trakošćan, nastao u drugoj polovici 13. stoljeća u obrambenom sustavu Zagorske grofovije, u prvobitnom vlasništvu grofova Celjski. Nakon nekoliko promjena vlasništva kralj Maksimilijan dodijelio je vlastelinstvo Jurju Draškoviću, hrvatskom banu i kardinalu, najprije na osobno, a potom i na nasljedno uživanje. Dvorac u današnjem obliku predstavlja integralnu cjelinu, sačuvani ansambl romantične parkovne i rezidencijalne arhitekture, čemu kao posebna vrijednost pridonose sačuvani originalni interijeri. 

Na povratku u Zagreb Josip Tikvicki i Mato Jurić, u ime organizatora izleta, nisu krili oduševljenje čudesnim  ljepotama i krajolikom u kojem je zaustavljeno vrijeme očuvalo spomen na bogatu povijesnu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske.