Arhiv tekstova

Maturanti, svršeni elektrotehničari računala (ET 41) Tehničke škole »Ivan Sarić« će uskoro napustiti školske klupe, a iza njih će ostati neobični filmski ostvaraj u izvanškolskim aktivnostima – dokumentarni film »Crna Gospa… Tajna franjevačkog samostana«. Nakon višemjesečnog snimanja u tijeku je montaža kadrova, a potom će se filmski prvenac ovih srednjoškolaca naći i pred očima javnosti. Sve je počelo sudjelovanjem učenika u radu filmske radionice Art kina »Aleksandar Lifka« prošle godine, nakon čega su poželjeli snimiti svoje djelo, u čemu su dobili potporu i pomoć razrednice odjela, profesorice srpskog jezika i književnosti Svetlane Kulić. U opredjeljenju da se tema filma posveti nekom od segmenata iz povijesti grada, izbor je pao na jednu od najstarijih građevina u Subotici – franjevački samostan i istraživanje predaje o slici Crne Gospe koja se ondje čuva.

»Film je rezultat suradnje Tehničke škole ‘Ivan Sarić’ i filmske radionice Art kina ‘Aleksandar Lifka’, koju je tijekom prošle školske godine vodio Stipan Milodanović, snimatelj i redatelj. Učenici odjela ET 41 su se zainteresirali za stvaranje filmova, a budući da su u okviru filmske radionice stekli potrebno tehničko znanje, nastavili su svoj rad i nakon završene obuke. Stipan Milodanović se rado odazvao pozivu da pomogne u stvaranju dokumentarnog filma ‘Crna Gospa ... Tajna franjevačkog samostana’. Strpljivo je pomagao učeniku Bojanu Jovanoskom u snimanju«, kaže Svetlana Kulić.

 

Kamerom u povijest

 

Scenarij za učenički dokumentarni prvenac napisala je profesorica Kulić. »Zahvaljujući učeničkoj suradnji i njihovim mladenačkim idejama, scenarij filma ima izgled male knjige ‘uvijene’ (ukoričene) u bunjevačku pregaču – šarenicu. To je najstariji dio bunjevačke nošnje, ručno tkan od ovčje vune. Simbolika ovog izgleda vodi podrijetlo iz narodne predaje da su sliku nekada davno donijeli Bunjevci naseljavajući ove krajeve. Tu predaju je u filmu ispričao Mario Dulić, učenik odjela SD 41, onako kako ju je čuo od svoje majke. Vrijednost filma je, između ostalog, i u činjenici da je ova predaja i na ovaj način sačuvana od zaborava«, iznosi sugovornica, dodajući da je inspiracija za film dobivena na satovima obrade pripovijetke »Salašar«, autora Veljka Petrovića, u kojoj se opisuje mentalitet bunjevačkog salašara, a osim toga štovanje Crne Gospe povezuje se i s antičkom književnošću.

Učenici su se s velikim zanimanjem posvetili istraživanju predaje i angažirali u realizaciji pratećih detalja za film. Između ostalog, imali su prigodu upoznati sačuvane stare matične knjige i ljetopise, što će biti interesantno i drugima vidjeti na velikom platnu. Film o Crnoj Gospi nastajao je dijelom u ambijentu franjevačkog samostana, ali i u drugim prostorima. »U filmu tragamo za odgovorom na pitanje tko je na ove prostore donio štovanje Crne Gospe, ali istražujemo i podrijetlo slike. Znatiželja nas je odvela i do Đurđina, u crkvu sv. Josipa Radnika, gdje je velečasni Lazar Novaković ispričao predaju da su sliku Crne Gospe narodu koji je živio na Pavlovcu, nedaleko od Đurđina, ostavili pavlini na čuvanje kada su odlazili u Mađarsku. Prema predaji, narod je sliku trebao predati svećenicima kada se vjerski život obnovi. Oni su to učinili 1692. godine kada su sliku darovali franjevcima i otada se ona čuva u franjevačkom samostanu. Restauratori su zabilježili da je slika nastala krajem 17. ili početkom 18. stoljeća.«

 

Dvije predaje i iznenađenje

 

U filmu, kao sugovornici učenika, sudjeluju i povjesničar Geza Vas, ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture, restauratorica Zsuzsanna Korhecz Papp i fra Marijan Kovačević. »Veliku potporu, osim Stipana Milodanovića, pružilo nam je vodstvo škole, gvardijan franjevačkog samostana Ivan Bošnjak, a osobito se zahvaljujemo fra Marijanu Kovačeviću. On nas je pažljivo slušao i istraživao s nama. Bez njegove pomoći film ne bi bio snimljen«, kaže Svetlana Kulić. »Većina učenika odjela ET 41 sudjeluje u radu na filmu. Zasad izdvajamo Bojana Jovanoskog kao snimatelja i montažera, a ostala imena će se naći na odjavnoj špici filma.«

Ovih dana, u travnju maturanti su bili na ekskurziji u Italiji gdje su posjetili znamenitosti koje su upotpunile spoznaje iz školskoga gradiva i interes za filmsku tematiku posjetom Bazilike sv. Justine, gdje se nalazi grob sv. Luke apostola za kojega se vjeruje da je naslikao crne bogorodice. 

Istražujući povijest slike koja se čuva u franjevačkom samostanu, autori dokumentarca pratili su dvije narodne predaje sačuvane do danas. Ali, po svemu sudeći pripremili su i iznenađenje, o čemu sugovornica kaže: »Treća priča u filmu nudi mogući odgovor na pitanje tko je donio sliku u franjevački samostan, ali tu tajnu ćemo podijeliti s gledateljima na premijeri filma. Pratili smo putokaze u narodnim predajama it otkrivali istinu o tajanstvenoj slici Crne Gospe, no na kraju potrage ostaje pitanje – što je istina?«