Arhiv tekstova

Crkva Presvetog Trojstva u Somboru građena je dvadeset godina. Bila je to treća po redu župna crkva u Somboru. Župnik Josip Pekanović navodi podatak da je prva crkva podignuta još u XV. stoljeću. 

»Prema dostupnim podacima još su 1478. braća Mihovil, Mirko i Martin iz familije Cobor zatražili od pape Siksta dopuštenje za djelovanje dominikanaca u tvrđavi Coborovih. Godinu dana iza toga podigli su samostan i u samostanu crkvu Marijina Uznesenja. U Somboru je tada djelovala i škola pri dominikanskom samostanu i to od 1479. do 1514. godine, jer su te godine u seljačkim ratovima razoreni  i crkva i samostan. Vrlo važan period za ovo područje su XVI. i XVII. stoljeće, kada su franjevci s prostora Bosne i Hercegovine dovodili skupine katoličkih vjernika, koji su se sklanjali pred turskim ropstvom. Vjerovali su da će na ovim prostorima naći bolje uvjete za život«, pojašnjava povijesne okolnosti koje su prethodile izgradnji crkve Presvetog Trojstva župnik Pekanović. Koliko su franjevci ostavili traga u Somboru govori podatak da je 1781. godine somborski gvardijan otac Jerko Jakočević  uputio spomen-pismo gradskom Senatu u Somboru. U njemu se ističe kako su pripadnici franjevačke provincije Svetoga križa Bosne Srebrene za vrijeme turskog ropstva predano služili somborskim katolicima. U svom odgovoru Senat primjećuje da su franjevci uistinu 200 godina pastoralno djelovali u Somboru. »To bi značilo da su već 1581. godine oni ovdje prisutni. Prvi somborski župnik, svetovni svećenik Mate Slatković u svojoj knjizi ‘Prvi kršćanski stanovnici’ tvrdi da su franjevci u Somboru djelovali i prije mohačkog poraza 1526. godine. Kako puk, tako su i franjevci živjeli teško i siromašno«, kaže župnik crkve Presvetog Trojstva. 

 

GRADNJU CRKVE POČELI FRANJEVCI

    

Upravo su franjevci 1743. godine započeli gradnju samostana (današnja župna kuća), koja je trajala nekoliko godina. Zajedno s franjevcima Somborci su se potrudili oko izgradnje svoje župne crkve. Generalni vikar i kanonik Jozsef Kis je kao zastupnik nadbiskupa Ferenca Klobučinskog 24. lipnja 1752. godine blagoslovio kamen temeljac današnje župne crkve Presvetog Trojstva. »Gradnja ove najljepše barokne crkve u Subotičkoj biskupiji je trajala od 1752. do 1772. godine. Iz činjenice da se crkva gradila 20 godina nije teško zaključiti da su potrebna sredstva sporo dolazila. U prvo vrijeme gradnja crkve bila je na brizi župnicima. Kada je župu preuzimao fra Tadej Hegediš zidovi crkve su bili do pola podignuti. On je iz temelja dao izgraditi zvonik, ožbukati crkvu i srediti je toliko da se moglo blagosloviti i služiti sveta misa. Poslije blagoslova i svete mise uređivanje crkve je nastavljeno i tada su urađeni najljepši dijelovi crkve – oltari svete Ane, svetog Josipa i svetog Franje. Te 1762. godine bila je završena i kripta u kojoj su u početku sahranjivani ugledni somborski katolici. Pokraj spomenuta tri oltara najljepši i najbogatiji dio crkve Presvetoga Trojstva je  bez sumnje propovjedaonica. Stolar i kipar je na propovjedaonici radio cijelih godinu dana, a troškovi su bili 650 forinti. 

Veliku sliku Presvetog Trojstva za glavni oltar naslikao je somborski slikar Paul Kroneveter, a na blagdan Presvetoga Trojstva 1784. godine ju je blagoslovio gvardijan otac Petar Novak. Gradnju crkve financirali su uglavnom franjevci i vjernici. Magistrat grada Sombora nije dao ništa, somborski katolici su dali 2.358 forinti,  Franjevačka provincija svetoga Ivana Kapistrana 8.000 forinti, poglavarstvo somborskog samostana i blagajna župne crkve skupa su dali 4.022 forinte, a svoje priloge dali su i pojedinačni darovatelji«, kaže župnik Pekanović.

Crkva Presvetoga Trojstva ima najveću oltarsku sliku u Bačkoj i u njoj su postavljene prve orgulje koje su stigle u Sombor.

»Velika slika Presvetog Trojstva je najveća oltarska slika u Bačkoj i stajala je ondašnjih 910 forinti. Vremenom je oštećena od vlage, pa je donji dio platna, visok 2 do 2,5 metra, propao. Oštećeni dio je između dva svjetska rata zamijenjen novim koji ni najmanje ne odgovara koloritu i kvaliteti originalnog djela. Prve somborske orgulje stigle su upravo u ovu crkvu. Dopremljene su iz Budima, Dunavom do Bezdana, a iz Bezdana zaprežnim kolima do Sombora. Budimski graditelj orgulja zvao se Josip, dok mu je prezime ostalo nepoznato. Orgulje su 20. studenog 1771. godine stigle u Sombor, a drugi dan je počelo njihovo postavljanje. Majstor je 18. prosinca teško obolio, pa je prekinut posao. Orgulje su bile već postavljene i trebalo ih je samo uštimati. Unatoč tomu, 21. prosinca 1771. godine po prvi put u Somboru su zasvirale orgulje. Dovršene su tek u travnju iduće godine kada je u Sombor ponovno stigao stari graditelj orgulja i završio započeti posao«, kaže župnik Pekanović.

 

SJEĆANJE NA 1762. GODINU

 

Uoči blagdana Presvetog Trojstva, 4. lipnja 1762. godine upravitelj  somborske župe fra Tadej Hegediš je imao čast svečano blagosloviti novu crkvu. Svečanost je pred velikim mnoštvom naroda započela navečer u sedam sati. Nakon blagoslova crkve vjernici su u procesiju krenuli od crkve da bi obišli Gradsku kuću i vratili se u crkvu, gdje je svečanost završena euharistijskim blagoslovom. U nedjelju 5. lipnja, svečanu svetu misu u novoj crkvi služio je dekan Antun Bajalić, čatalinski župnik. Prvu propovijed na hrvatskom jeziku održao je nedjeljni propovjednik somborskog samostana fra Matija Lalić, a vjernicima se na njemačkom jeziku obratio gost iz baje fra Leopold Kalinger.

Obilježavanje jubileja, dva i pol stoljeća od posvete crkve Presvetoga Trojstva, počet će 29. svibnja kada će misa i propovijed biti održani na njemačkom jeziku. Dan kasnije, 30. svibnja misno će slavlje biti održano na mađarskom, a potom 31. svibnja i na hrvatskom jeziku. Središnji program trajat će od 1. do 3. lipnja. 

»U petak 1. lipnja, od 19 sati o povijesti crkve Presvetoga Trojstva govorit će monsinjor otac Stjepan Beretić, jedan od najboljih poznavatelja povijesti katoličkih vjernika na ovim prostorima, povijesti grada i gradnje crkve. Otac Vjenceslav Mihetec govorit će o prisutnosti karmelićana u samoj župi. U subotu 2. lipnja u 20 sati je glazbeno-duhovna večer gdje ćemo proći kroz povijest župne zajednice i same crkve. Svečana sveta misa bit će održana u nedjelju 3. lipnja u 10 sati, a predvodit će je monsinjor dr. Orlando Antonini, apostolski nuncij, dakle veleposlanik Svete Stolice u Beogradu, uz suslavlje s našim biskupom i drugim gostima. Ovim sjećanjem želimo izraziti našu kršćansku zahvalnost generacijama koje su se potrudile izgraditi i kuću i crkvu, osobito franjevcima koji su bili nositelji gradnje. Poslije odlaska franjevaca, župu preuzimaju svetovni svećenici koji vode pastirsku brigu o povjerenim im vjernicima. Ovo je sjećanje na sve koji su uložili svoju žrtvu kako bi grad Sombor imao jedno lijepo zdanje, jedan kutak molitve. Iz ove župe kasnije je nastala župa Svetoga Križa i crkve koje imamo na našim salašima, ali ona je ostala središte duhovnog života za somborske katolike«, kaže župnik Pekanović i dodaje da ovo sjećanje treba biti poticaj mladim ljudima da na sebe prihvate nemalu zadaću svojega angažmana kako bi se crkva očuvala za buduće naraštaje.