11.05.2012
Traženje izlaza iz rubne pozicije
U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u Galeriji dr. Vinka Perčića u Subotici, prošloga četvrtka održana je književna večer posvećena prilikama u povijesti i sadašnjosti nakladništva Hrvata u Mađarskoj. Tom prilikom predstavljene su i tri najnovije knjige Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj: knjiga pjesama Josipa Gujaša Džuretina »Iz pozadine«, zatim Stipana Blažetina »Na istom kolosijeku«, te »Sjajna igra: Antologija hrvatske dječje poezije u Mađarskoj od 1945. do 2010.« Stjepana Blažetina.
Postojanje nakladničke djelatnosti i književnih izdanja veoma je važno za svaku manjinsku zajednicu, što je slučaj i u Hrvata u Mađarskoj, istaknuo je ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj (ZZHM) mr. sc. Stjepan Blažetin.
»Za svaku zajednicu iznimno je važno da njezini članovi vide vlastitu produkciju u knjizi. To je naročito važno za stvaranje nacionalne svijesti i za stvaranje određenoga nacionalnog ponosa, čega među Hrvatima u Mađarskoj nedostaje. Osobito je tako u seoskim sredinama gdje Hrvati u Mađarskoj većinom žive«, ocijenio je Blažetin.
Književnost koju stvara hrvatska zajednica u Mađarskoj nalazi se na književno rubnom položaju koji većinom određuje cjelokupnu produkciju. Ipak, među ostalim, Blažetin tvrdi kako nije potrebno manjinsku hrvatsku književnost gledati blagonaklono samo zato jer je »naša«.
»Kolegama iz Hrvatske sam više puta naglasio kako nam nije potreban poseban okvir poput nekakvog časopisa za dijasporu. To bi bio svojevrstan rezervat i to nam ne treba, već recite što doista mislite o našoj književnosti. Na taj ćemo način dobiti smjernice za nastavak rada naših književnika«, kaže on.
Prema njegovim riječima, cilj je objaviti djela hrvatskih autora, po mogućnosti kao kritička izdanja sa životopisom, bibliografskim činjenicama i znanstveno utemeljenom uvodnom studijom. To je zapravo put k sabranim djelima, ali dotad, kakao kaže, predstoji dosta posla.
Književna večer upriličena je nakon izlaska nekoliko knjiga značajnih za upoznavanje književne prakse Hrvata u Mađarskoj, ali i radi upoznavanja tamošnjeg uređivačkog koncepta, kaže ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
»I mi smo pred izazovima na koji način našu književnu produkciju prezentirati i kako se spram povijesti vlastita književna naslijeđa odnositi kada je riječ o stvaralačkoj prezentaciji. Ono što rade Hrvati u Mađarskoj, prije svega tamošnji Znanstveni zavod u posljednjih nekoliko godina, za nas može biti veoma inspirativno. Prije svega kada se radi o odnosu prema književnoj baštini i predstavljanju toga stvaralaštva u sadašnjosti. Zapaža se ozbiljnija kulturna politika unutar hrvatskog prostora u Mađarskoj i oni koji su bili dionici hrvatske književne povijesti u Mađarskoj, uz znanstveno relevantan odabir, studije i znanstvenu obradu, moraju imati odgovarajuće mjesto, jer su oni trasirali ono što mi jesmo«, kaže Žigmanov.
O najnovijim knjigama ZZHM-a ovom su prigodom govorili Vladan Čutura i Katarina Čeliković, a književnoj večeri je, između ostalih, nazočio i predsjednik Hrvatske državne manjinske samouprave u Mađarskoj Mišo Hepp.