Arhiv tekstova

Nakon »Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca«, koji izlazi već dugi niz godina, u nakladi »Libera editio d.o.o.« iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice izašao je i prvi svezak »Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema«, kapitalno djelo o srijemskim Hrvatima u Vojvodini, koji su integralni dio hrvatskoga naroda i autohtona zajednica čija prisutnost na tom području kontinuirano traje još od dolaska Južnih Slavena. Temeljni su ciljevi Leksikona umanjenje dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširivanje interesa hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, te osnaženje autorecepcije vlastitog kulturnog naslijeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini i otvaranje novih poglavlja o mjesnom hrvatstvu.

Naime, burne etnodemografske promjene tijekom posljednjega desetljeća prošloga stoljeća koje su rezultirale značajnim smanjenjem broja, a u nekim mjestima i nestajanjem Hrvata u Srijemu, potaknule su pokretanje projekta »Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema« čija je temeljna zadaća memorirati za buduće generacije značaj Srijemaca, napose pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, u povijesti, kulturi i društvenom stvaralaštvu uopće. Inicijativa je došla iz Zagreba, iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo (dr. Slaven Bačić) i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (Tomislav Žigmanov) iz Subotice koji su financijski najviše pripomogli u objavi prvoga sveska Leksikona.

 

Urednici i suradnici

 

Idejni tvorci Leksikona su Eduard Hemar, glavni urednik, nakladnik i publicist iz Zagreba, i Zlatko Žužić, izvršni urednik, glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i urednik časopisa »Zov Srijema«, koji su ujesen 2008. godine startali s projektom, a osim njih u Uredništvu su i Ivana Andrić Penava, zamjenica glavnog urednika i redaktorica, povjesničarka iz Zagreba, podrijetlom iz Petrovaradina, Mario Bara, povjesničar i sociolog iz Zagreba, koji je odrastao u Somboru, dr. sc. Vjekoslav Dorn, oftalmolog iz Zagreba, podrijetlom iz Hrtkovaca, Mila Markov-Španović, profesorica francuskoga i hrvatskog jezika iz Srijemske Mitrovice, te dr. sc. Vlatko Rukavina, prehrambeni biolog iz Zagreba, podrijetlom iz Zemuna.

Suradnici na prvom svesku Leksikona su dijelom iz Hrvatske, uglavnom iz Zagreba, te iz istočnog Srijema: Ivan Balenović, urednik u izdavaštvu, Petrovaradin, Tomislav Bogner, prof. povijesti u mirovini, Bačka Topola, mr. sc. Dominik Deman, prof. povijesti i kateheta, Subotica, dr. sc. Vladimir Dugački, oftalmolog i medicinski povjesničar, Zagreb, Zlata Grginčević Nikolova, službenica u mirovini, Petrovaradin, mr. sc. Ivan Hang, prof. matematike i svećenik isusovac, Zagreb, Tomislav Katić, strojarski tehničar, Petrovaradin, Marko Kljajić, svećenik, Surčin, Korina Kovačić Mađarić, specijalistica projektnog menadžmenta, Zagreb, Ivica Marketanović, sportski djelatnik, Srijemska Mitrovica, Davor Martinčić, umirovljenik, Petrovaradin, mr. sc. Nadežda Nikolova, studijska analitičarka tvrtke »GlobalAgRisk«, Lexington, Kentucky, SAD, dr. sc. Branko Ostajmer, povjesničar, asistent, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, Ivan Penava, prof. povijesti, Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, Petar Pifat, voditelj Biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama, Petrovaradin, Josip Pokas, predsjednik HKPD-a »Jelačić«, Petrovaradin, Đuro Rajković, prof. i pijanist u mirovini, Petrovaradin i Mario Vrselja, dipl. politolog, Srijemska Mitrovica.

Svezak je lektorirao Domagoj Grečl, korektura je djelo Željke Zelić, ilustracije i dizajn naslovnice napravila je mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, kartu Srijema na zadnjoj stranici izradio je Tomislav Kaniški, a grafička priprema i tisak djelo je Matije Benčića, vlasnika tiskare »Točka« iz Dugog Sela, podrijetlom iz Rume.

 

Faze projekta

 

Projekt je pokrenut 2008. godine, a predviđena su četiri sveska. U prvoj fazi napravljen je inicijalni abecedarij s osnovnim biografskim podacima, izvorima i literaturom (uglavnom pronađenoj u Hrvatskoj, jer na početku nije bilo suradnika iz Srijema) koji je obuhvaćao oko 400 imena, a do danas je prikupljeno preko 800. Tijekom 2010. godine krenulo se u upoznavanje javnosti s projektom u suradnji s »Hrvatskom riječi« iz Subotice i »Zovom Srijema« iz Zagreba, a dogovorena je i institucionalna podrška Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog akademskog društva. Tijekom 2011. došlo je do uključivanja novih suradnika, i to s područja istočnog Srijema, iz Petrovaradina, koji su ujedno dosad najbrojniji suradnici, iz Srijemske Mitrovice, te iz Zemuna, Surčina i Maradika. Projekt dobiva podršku i srijemskoga biskupa Đure Gašparovića, te se u suradnju uključuju i neki srijemski župnici. Sve je to rezultiralo uvrštavanjem novih imena u abecedarij zbog čega je donijeta odluka da se neće limitirati broj biografskih natuknica. 

 

Prvi svezak

 

Prvi je svezak obuhvatio oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, a sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama. U planu je nastavak rada na drugom svesku koji će obuhvatiti slova od G do K i sadržavat će otprilike isto biografija kao i prvi svezak. Broj biografija posljednja dva sveska zasad nije preciziran, s tim da će u četvrtom svesku biti zabilježene i biografije zaslužnih osoba (bez obzira na koje su slovo) koje su u prijašnjim svescima previdom preskočene, a na koje će suradnici eventualno upozoriti naknadno. S obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta, kojima to nije jedini i profesionalni poziv i bazira se na volonterskom radu suradnika, koji su i jedan dio troškova sami snosili, te zbog nesigurnosti financiranja ovakvog projekta, intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima.

 

Ukupnost odnosa

 

Naslovom leksikona naglašava se istočni Srijem ili dio geografskog Srijema koji se nalazi u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji. Iako ima jasno zacrtane teritorijalne okvire ovaj će Leksikon kroz biografije osoba koje su obuhvaćene njegovim sadržajem iste staviti u širi odnos s okolnim područjima koja ga okružuju kako bi bile objektivne te oslikavale ukupnost političkih, kulturnih i društvenih odnosa. »Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema« trebao bi ispraviti dosadašnje propuste u postojećim biografijama, donijeti nove spoznaje uvrštavajući u sadržaj biografije osoba koje dosad nisu leksikografski obrađivane, uključujući i one koje zbog političkih okolnosti nisu bile podobne da se uvrste u nacionalne enciklopedije i leksikone, primjerice iz tzv. NDH.

Naravno, kod biografija osoba koje su djelovale na istaknutim društvenim položajima u različitim političkim sustavima ostavljeno je da činjenični podaci govore za sebe, bez donošenja vrijednosnih sudova. 

Nadalje, namjera je da se u leksikon uvrste i osobe koje nisu rođenjem iz Srijema, a ne pripadaju ni hrvatskoj nacionalnoj zajednici, ali su imale veliki značaj za Hrvate u istočnom Srijemu. Najveća je njegova osobitost otvaranje novih poglavlja mjesnog hrvatstva, o ljudima o kojima se malo zna i to na način da se popišu podaci ne samo o velikanima poput Josipa Jelačića, Ilije Okrugića, Stanislava Prepreka i sl., nego i uvjetno rečeno o »malim« ljudima koji su svojim radom  i trudom pridonijeli hrvatskoj zajednici u kojoj su živjeli, tim više jer se o njima pisalo malo ili najčešće nikako. Ovim se projektom zapravo želi na takav način umanjiti dosadašnju prazninu dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, ali i proširiti interes hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini.

Osim povijesnih osoba, u Leksikonu se podjednako obrađuju i suvremenici kod kojih se, u pravilu, tražila suglasnost da njihovi životopisi budu uvršteni u njegov sadržaj. U pojedinim slučajevima uredništvo nije bilo u mogućnosti doći do njih ili članova njihove rodbine, napose u slučajevima osoba koje su nakon 1990-ih bile raseljene diljem Hrvatske i Europe. Takvi životopisi su uglavnom kraći i temelje se na dostupnim izvorima i literaturi. Nastojalo se uz životopise navoditi i imena roditelja, posebice u osoba rođenih u Srijemu. 

Uredništvo »Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema« sa zadovoljstvom je dočekalo izlazak prvog sveska s nadom da će naići na dobar prijam kod čitatelja te da će njegov sadržaj umanjiti dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširiti interes hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, osnažiti autorecepciju vlastitoga kulturnog naslijeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini i otvoriti nova poglavlja o mjesnom hrvatstvu o kojima se malo zna.