Arhiv tekstova

Manjinski dioničari Agrokombinata ponovno su ovih dana podsjetili kako su, unatoč optužbama da je iz ovog poduzeća izvučeno najmanje 20 milijuna eura, državne institucije već godinama nezainteresirane preispitati što se događalo i kako se poslovalo tijekom sedmogodišnjeg stečaja. I predsjednik subotičkog Samostalnog sindikata Milan Popović ističe kako postoji opravdana sumnja da je iz Agrokombinata nestao golem novac, te da je riječ o najvećoj pljački u Subotici. »Ako imate predstavnike države koji vode stečajeve, onda to znači da se pod okriljem države uništava i pljačka. Budući da je u pitanju veliki novac, ukoliko su sumnje točne, onda je ovo najveća pljačka u Subotici u kojoj su oštećeni država i manjinski dioničari. Ako je tužiteljstvu podnesna prijava prije skoro tri godine da ovaj slučaj i sumnje ispitaju, te poslije brojnih nastupa u medijima i vršenja pritisaka do današnjeg dana ništa nije urađeno i sve se prešućuje, onda se postavlja pitanje kakav je ovo pravni sustav i kakva je ovo pravna država«, kaže Popović.

 

Odlučni istrajati u svojim zahtjevima 

 

Povod da se manjinski dioničari ponovno oglase u javnosti jest najava kako će za koji dan početi isplata dionica malim dioničarima poduzeća. Njih je u privatizacijskom registru zavedeno  1.366, a bit će im isplaćeno 250 milijuna dinara, odnosno nešto manje od dva eura po dionici. Predstavnik manjinskih dioničara Josip Ivanković ističe kako je to nedopustivo mali iznos te podsjeća na zahtjeve dioničara da im se isplati deset eura po godini. On dodaje i da, prema obećanjima stečajnog upravitelja Sándora Somogyija, dioničari dodatno mogu očekivati dio novca u rujnu budući da predstoji prodaja oko 79 hektara Agrokombinatove zemlje, skidanje roda s 400 hektara zasijanih sjemenskom pšenicom, te okončanje nekih sudskih sporova. Ivanković ističe da će dioničari nastaviti tražiti odgovornost onih koji su opljačkali poduzeće. U pokušaju da se riješe problemi nedavno je održan i drugi sastanak predstavnika dioničara s gradonačelnikom, ali se pozivu, osim stečajnog upravitelja Somogyija, nije odazvao nitko od vjerovnika, pa ni predsjednica Privrednog suda. Na tom je sastanku bilo riječi o sudskom sporu koji je prema Agrokombinatu pokrenula Porezna uprava Subotica, zbog čije blokade je 2004. i uveden stečaj u ovo poduzeće, a koja nije prijavila svoje potraživanje u stečaju kako je to predviđeno zakonskim rokom, te sada naknadno sudski traži da ono bude priznato. Dioničari pak ističu da Porezna uprava ne smije biti izvan zakona, te traže da rezerviranih 1,2 milijuna eura uđe u masu novca za podjelu dioničarima. »Razgovarali smo i o kamatama, jer nas iritira namjera da se priznaju kamate vjerovnicima. Moram podsjetiti da ‘Viktoria grupa’ uopće nije bila vjerovnik Agrokombinata u trenutku otvaranja stečaja. Oni su otkupljivali potraživanja drugih, po tko zna kakvim uvjetima i diskontima, i sad im se retroaktivno planira priznati kamata. Na pet milijuna eura i rok od osam godina to bi bilo blizu milijun eura«, kaže Ivanković. On ističe da su dioničari odlučni istrajati u svojim zahtjevima da se utvrdi što se događalo proteklih godina u Agrokombinatu i gdje je završilo više od 20 milijuna eura iz ovog poduzeća. »Događalo se da je ‘Viktoria grupa’ u sve poslove ulazila, a kao većinski vjerovnik odlučivala kako će se trošiti novac Agrokombinata. Tako je odlučeno da se renovira silos za cijenu od dva, tri milijuna, a onda ga je kupila za milijun i pol eura. Na taj način Agrokombinat je oštećen za oko osam milijuna eura, što nije teško utvrditi. Isto se dogodilo i s farmom, čiji je zakupac također bila ‘Viktoria grupa’, a onda je prodana samo zgrada farme i plac na kojemu je sagrađena, dok su krmače, oko 2.000 nerasta, 8.000 tovljenika i 5.000 prasadi, skupa i suvremena oprema, nekome poklonjeni«, kaže Ivanković.

 

Propast giganta

 

Podsjetimo, A.D. Agrokom-binat Subotica osnovan je 1964. godine. Nekada je bio najveće poljoprivredno poduzeće na sjeveru Vojvodine koje je prema rezultatima ostvarenim u proizvodnji bilo u rangu sličnih kombinata u Zapadnoj Europi. U svoja najbolja vremena obrađivao je 15.000 ha zemlje i zapošljavao oko tisuću radnika, te vlastitim sredstvima izgradio dva silosa kapaciteta preko 30.000 tona, više farmi svinja, krava, dehidrator za proizvodnju lucerkinog brašna, selektor, vlastitu mehanizaciju potrebnu za obradu zemlje. Stečaj je u poduzeću zbog lošeg poslovanja pokrenut 2004. godine, kada je Agrokombinat dugovao 5,1 milijuna eura. Plan je tada bio da se taj novac osigura kroz reorganizaciju koja je trebala trajati do kraja 2013. godine, međutim to se nije dogodilo pa je stečaj ostao na snazi do ožujka prošle godine kada je proglašen bankrot. U međuvremenu prodani su silosi, a ožujka ove godine Industrija mesa »Matijević« je na javnoj dražbi za 7,6 milijuna eura kupila veći dio poduzeća te postala vlasnik oko 1.300 hektara zemlje, više objekata, mehanizacije i opreme. Manjinski dioničari, koji su dotada bili većinski vlasnici s 55 posto dionica, tvrdili su da je dražba namještena s ciljem da se Agrokombinat proda što jeftinije. Godinama prije oni su upozoravali da se iz poduzeća izvlači novac.

Da su loše namjere postojale od početka može se vidjeti i iz izvješća stečajnog upravitelja Somogyija od 31. prosinca 2005. godine, ističe bivši radnik Agrokombinata Jovo Jarić. »Prema tom izvješću, koje je poslano i stečajnom sudiji, Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika i još na neke adrese, vidi se da stanje zalihe gotove robe i gotovine na ručunu, preračunate u eure, skoro poklapa s iznosom zbog kojega je Agrokombinat uveden u stečaj. Umjesto da tada završi stečaj, stečajni upravitelj Somogyi je napravio plan reorganizacije«, tvrdi Jarić, te dodaje kako namjerava o svemu ovome obavijestiti Agenciju za licenciranje stečajnih upravitelja, PIO fond koji još uvijek ima 10 posto dionica, Agenciju za borbu protiv korupcije, sajt Pištaljka, kao i pojedine političke stranke.