Arhiv tekstova

Prema preliminarnim rezultatima izbora, održanim 6. svibnja, predsjednički kandidat koalicije okupljene oko vladajuće Demokratske stranke Boris Tadić osvojio je 25,33 posto glasova, a slijedi predsjednički kandidat oporbene Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić s osvojenih 24,99 posto glasova. Predsjednički kandidati Tadić i Nikolić će u drugom izbornom krugu odmjeriti snage 20. svibnja.

Republička izborna komisija je u utorak objavila preliminarne rezultate republičkih izbora, prema kojima je SNS osvojio 24,01 posto glasova, dok je koalicija »Izbor za bolji život – Boris Tadić« osvojila 22,07 posto glasova. 

Izborni prag prešli su i koalicija SPS-JS-PUPS s osvojenih 14,54 posto glasova, DSS s osvojenih 7 posto, pokret »Preokret« koji predvodi LDP s osvojenih 6,53 posto glasova, Ujedinjeni regioni Srbije s osvojenih 5,51 posto glasova, te Savez vojvođanskih Mađara s osvojenih 1,77 posto glasova, a prag prelaze i manjinske liste vlaške koalicije »Nijedan od ponuđenih odgovora«, zatim »Sve zajedno« i »SDA Sulejman Ugljanin«, koje su osvojile po jedan mandat. Prema ovim rezultatima Srpska radikalna stranka nije prešla cenzus.

Prema neslužbenim rezultatima Pokrajinske izborne komisije na ovim izborima za Skupštinu Vojvodine najviše glasova je osvojila lista »Izbor za bolju Vojvodinu – Bojan Pajtić« – 21,32 posto ispred liste »Pokrenimo Vojvodinu – Tomislav Nikolić«, koja je osvojila 18,35 posto glasova.

Prema podacima CESID-a u nedjelju je na izbore u Srbiji izašlo 58,7 posto birača. Republička izborna komisija treba objaviti konačne rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora do četvrtka, 10. svibnja, u 20 sati, dan nakon zaključenja broja našeg tjednika. Od četvrtka u 20 sati počinje teći rok od 30 dana za konstituiranje novog saziva Narodne skupštine Srbije.

 

Iznenađenje izbora

 

Stranački rezultati dvije najveće stranke, SNS-a i DS-a, skoro su izjednačeni, a iznenađenje ovih izbora je rezultat SPS-a, jer su osvojili dvostruko više glasova nego prije četiri godine. Sudeći po rezultatima parlamentarnih izbora broj kombinacija za buduću Vladu Srbije jest velik, a izgleda izvjesno da će prevagu jednoj velikoj stranki donijeti male stranke, na čelu sa SPS-om, čiji je lider Ivica Dačić u prvoj izjavi nakon završetka izbora poručio: »Možda se u Srbiji ne zna tko će biti predsjednik, ali se dobro zna tko će biti premijer. Naravno da ću razgovarati sa svojim koalicijskim partnerima u DS-u, ali ne bježim ni od razgovora s SNS-om«. 

Jedno je sigurno – ako se izuzme kombinacija formiranja velike koalicije između naprednjaka i demokrata – bez koalicije koju predvodi Dačić nema buduće Vlade.

Nakon što je Boris Tadić u nedjelju naveče najavio nastavak izborne kampanje za drugi krug predsjedničkih izbora, rekao je glede formiranja nove Vlade da ga nitko neće ucjenjivati, pa će Vladu formirati nakon drugog kruga, a poručio je da je izbor između njega i predsjedničkog kandidata Nikolića izbor između različitih vrijednosnih opcija. 

»O novoj Vladi razgovarat ćemo poslije drugog kruga izbora, koji odlučuje kojim putem suštinski ide Srbija sljedećih pet godina. Nećemo pristati na bilo kakve uvjete ili ucjene. Moja i Nikolićeva politika su suštinski različite, vrijednosno i karakterno su različite i ne mogu biti komplementarne. Uvjeren sam da je to važno građanima i da ću dobiti podršku građana u drugom krugu, jer je ova politika najbolja za Srbiju«, rekao je Boris Tadić i naglasio da bi Srbija s njim kao predsjednikom išla brže prema europskim integracijama, uspješnije rješavala ekonomske probleme, privlačila investicije i uspješnije surađivala sa susjedima u regiji.

Tomislav Nikolić je u nedjelju nakon prvih neslužbenih rezultata izbora rekao na konferenciji za novinare da je SNS za tri i pol godine postojanja stigao do najviše glasova.

»Situacija je sasvim drugačija u odnosu na prošle izbore. Ako građani pokažu ovoliko savjesti u drugom krugu, kao u prvom, Srbija će dobiti novog predsjednika, s novim idejama«.

Nikolić se tom prilikom nije izjašnjavao o uvjetima za razgovor o budućoj Vladi. 

 

Razne kombinacije za formiranje Vlade

 

Dan nakon izbora, zamjenik predsjednika DS-a Dragan Đilas, gostujući u emisiji »Odluka« TV B92, rekao je da njegova stranka želi u vladu sa strankama koje dijele europske vrijednosti. 

»DS želi biti u vladi u kojoj će se postići dogovor o tome kakva će biti Srbija, sa strankama koje dijele naše vrijednosti i koje žele da se nastavi europski put i borba protiv organiziranog kriminala. To vidim u strankama SPS-PUSP-JS, tu vidim LDP i tu vidim URS«, rekao je Đilas, koji je odbacio mogućnost da DS formira Vladu sa SNS-om.

Gostujući u istoj emisiji, zamjenik predsjednika SNS-a Aleksandar Vučić je rekao da njegova stranka ne može praviti vladu s DS-om, dok je lider »Preokreta« Čedomir Jovanović indirektno poručio da će u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati Borisa Tadića.

Na pitanje kada će otpočeti pregovori o budućoj Vladi Srbije, Ivica Dačić je za izdanje »Blica« od utorka odgovorio kako je politički korektno da prvo razgovara sa svojim partnerima Draganom Markovićem i Jovanom Krkobabićem, ali i da se o svemu trebaju izjasniti i stranački tijela.

»Već tijekom tjedna pristupamo našim unutrašnjim dogovorima kako bismo donijeli odluku o  daljnjim koracima«, rekao je Dačić i dodao da će SPS prvo razgovarati s DS-om i Borisom Tadićem, ali da »nije prihvatljivo da mi pružimo podršku, a da se o Vladi Srbije razgovara poslije izbora«. 

Na pitanje od čega zavisi njegova podrška u drugom krugu predsjedničkih izbora, lider SPS-a je rekao da treba svemu prići bez nervoze.   

»Politički odnosi su se promijenili. DS i SNS su dosta izgubili, a mi smo udvostručili, za nas je glasovalo više od pola milijuna građana i ovo jest politička realnost. Mi pitanju podrške i buduće Vlade ne pristupamo nekorektno. Naprotiv, ucjena bi bila da ove dvije stranke traže od nas da imaju i jednu i drugu funkciju. Znači da ih podržimo, a da dobiju i predsjedničku i premijersku poziciju. Podrškom predsjedničkom kandidatu mi ulazimo u veliki rizik, jer moguće je da taj kandidat i izgubi«. 

Dačić je naglasio kako smatra da je postizanje dogovora o Vladi značajno, »ne samo zato jer  budući predsjednik treba predložiti mandatara, već i jer bi to pomoglo zajedničkom kandidatu na izborima«, a na pitanje što će biti presudno za SPS i njegovu podršku, Dačić kaže da je za njega presudno da ta Vlada »ima dva cilja koja smo postavili kao ključne – očuvanje nacionalnog i državnog interesa, i tu mislim na KiM i EU integracije«. Postoji više scenarija za formiranje nove srpske Vlade, a ostaje pitanje hoće li veći, mogući koalicijski partneri biti spremni prepustiti premijersko mjesto Ivici Dačiću? U brojnim televizijskim emisijama o proteklim izborima, politički analitičari ističu da od SPS-a ovisi tko će s kim praviti novu Vladu, koja će zasigurno biti vlada kompromisa.

 

Pokrajinska tijela poslije 20. svibnja

 

Osim vodećih lista DS-a i SNS-a na pokrajinskim izborima, prema neslužbenim rezultatima, izborni prag su prešli Liga socijaldemokrata Vojvodine, SPS-JS-PUPS, zatim SDP Srbije, SRS, DSS, »Vojvođanski preokret, Dveri za srpsku Vojvodinu i SVM.

Predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić poslije zatvaranja birališta rekao je da su Vojvođani još jednom potvrdili svoje pro-europsko opredjeljenje.

»Ali da bismo osigurali europsku budućnost za nas i za našu djecu, važno je da izađemo i na izbore u drugom krugu. Ovaj dan je bio samo prvo poluvrijeme, dok 20. svibnja trebamo konačno odlučiti da li zemlja nastavlja ići europskim putem, da li ćemo uspjeti privući strane investitore, da li ćemo biti u prilici da dalje mijenjamo i reformiramo naše društvo«. 

Novi saziv Skupštine Vojvodine, kao i pokrajinska Vlada, bit će konstituirani poslije drugog kruga pokrajinskih izbora po većinskom sustavu, koji će biti održani 20. svibnja, kada je i drugi krug izbora za predsjednika Srbije.

Polovica od ukupno 120 zastupnika izabrana je 6. svibnja po proporcionalnom izbornom sustavu, dok će ukupni sastav pokrajinskog parlamenta biti poznat poslije završenih dvokružnih većinskih izbora, koji se održavaju u roku od 15 dana u izbornim jedinicama u kojima nitko nije dobio većinu glasova u prvom izbornom krugu. Na te izbore plasirat će se po dvojica kandidata stranaka, koalicija ili grupa građana koji su u prvom krugu dobili najviše glasova, a pobijedit će onaj za koga se tada izjasni većina birača.