Arhiv tekstova

4. svibnja 1790.

Nakon što su gradu vraćena sva prava koja je imao prije reforme iz 1780. godine, Magistrat Subotice je najprije 17. travnja, a potom i 4. svibnja uputio predstavku kralju kojom je zatražio da mu se vrati stari oblik Gradskog vijeća u punom sastavu. Ova molba je bila bezuspješna.

 

4. svibnja 1929.

U Stantićevu šoru u Đurđinu rođen je Alojzije Stantić, ekonomist, kulturni djelatnik i spisatelj. Desetljećima proučava i opisuje materijalnu i duhovnu kulturu – život, običaje i vjerovanja Hrvata u Bačkoj. Svoje radove tiskao je u listovima i časopisima, te knjigama: »Kruv naš svagdanji«, »Dužijanca« (s J. Kopilovićem i L. Vojnićem Hajdukom), »Ris i obiteljska dužijanca u subotičkom ataru« i dr.

 

4. svibnja 1938.

U uglednoj obitelji arhitekta Baltazara Dulića rođena je Nevenka Dulić-Fabijan. Poslije mature završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je kasnije magistrirala. Dulje vrijeme je bila savjetnica u subotičkom Ekonomskom institutu. Napustivši Suboticu, do mirovine, bila je savjetnica u upravi Grada Zagreba. Sada je angažirana u radu udruga bačkih Hrvata u Zagrebu.

 

5. svibnja 1766.

Gradskom vijeću varoši Sveta Marija, proslijeđena je naredba županijskih vlasti kojoj se zabranjuje sušenje duhana po ulicama, dvorišnim zgradama i stajama, kao i gomilanje trske u avlijama i baščama, kako bi se spriječila opasnost od izbijanja požara.

 

5. svibnja 1946.

U kruhu namijenjenom javnoj potrošnji smanjen je udio kukuruznog brašna s 35 na 20 posto. Kruh od pšeničnog brašna, u Subotici i okolici, peče se tek od početka svibnja 1949. godine.

 

5. svibnja 1949.  

U Subotici je započeo I. festival vojvođanskih profesionalnih kazališta. Tijekom 16 festivalskih dana (do 21. svibnja), svakodnevno su prikazivane predstave tri teatra od pokrajinskog značaja, te pet kazališnih kuća iz Bačke, Banata i Srijema.

 

6. svibnja 1928.

Obilježena je 50 obljetnica osnutka Pučke kasine. U povodu toga, tiskana je knjiga Mije Mandića o njezinu nastanku i radu, dok je Ivan Malagurski Tanar napisao igrokaz o Kasini. Slavlje je uveličalo gostovanje Zagrebačke opere.

 

6. svibnja 1988.   

Prihod subotičke privrede u prethodnoj godini iznosio je 1.160 milijardi, a dohodak 212 milijardi dinara. U privredi je bilo zaposleno 47.210, u društvenim djelatnostima 6.368, a u radnim zajednicama 8.260 Subotičana.

 

6. svibnja 2001.

Misnim slavljem i otkrivanjem spomen-ploče u Kaloči, obilježena je 125. obljetnica imenovanja Ivana Antunovića za naslovnog biskupa Bosonskog (Bosona je u provinciji Arabiji, pod metropolijom Bostra). Kao biskup, Antunović je postao velikašem i članom Gornjeg doma Parlamenta.

 

7. svibnja 1890.

U subotičkoj Nacionalnoj kasini, na poticaj prof. Istvána Iványija (obiteljsko prezime Ivanovski), održan je dogovor o utemeljenju javne Gradske knjižnice, isprve smještene u nekadašnju zgradu Gradske kuće koja je srušena 1980. godine.

 

7. svibnja 1920.

Pojavio se prvi broj tjednika »Novine«, s podnaslovom: »Za kršćansko i narodno udruženje«. U proljeće 1921. list mijenja ime u »Subotičke novine«. Pokretač i izdavač ovoga glasila bio je Blaško Rajić, a glavni urednik Miško Prćić. Od 1929. godine Rajić je i glavni urednik »Subotičkih novina«, a kada ih režimska cenzura zabrani, izdaje »Hrvatske novine« preuzimajući obrojčavanje i godinu izlaska »Subotičkih novina«.

 

7. svibnja1991.

U povodu 600. obljetnice prvog pisanog dokumenta o postojanju Subotice, otvoren je novi postav Gradskog muzeja na prvom katu Gradske kuće, a u večernjim satima u katedrali svete Terezije Avilske održana je ekumenska misa.

 

8. svibnja 1887.

Rođen je Antun Bačić, po ocjeni likovnih kritičara tipičan predstavnik tzv. »izgubljene generacije« subotičkih umjetnika. Nakon studija na Višoj likovnoj školi u Zagrebu, usavršava se na  glasovitoj Münchenskoj akademiji, a izdržava se kopiranjem dijela velikih majstora za potrebe Bavarske pinakoteke. Umro je 3. srpnja 1977. godine.  

 

8. svibnja 2002.

Glasovima dvije trećine poslanika Skupštine Vojvodine usvojena je odluka kojom hrvatski jezik postaje jedan od šest službenih jezika u Pokrajini. Uvjerljivu potporu zastupnika (84) dobila je i odluka o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« koja će izdavati istoimeni tjednik.

 

9. svibnja 1861.

Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća, kojoj prisustvuju i mnogi gradski uglednici, najoštrije je osuđeno neljudsko i bezobzirno ponašanje financijske policije. Donesena je, također, odluka da se oštećenim Subotičanima nadoknadi šteta koju su im pričinili vojska i financijska policija.  

 

9. svibnja 1906.

Na Međuolimpijskim igrama u Ateni Subotičanin Đuro Stantić (1878.–1918.) osvojio je zlatnu medalju u brzom hodanju na 3.000 metara.

 

9. svibnja 1935.

Rođen je Matija Molcer, istaknuti glazbeni pedagog, koncertni izvođač, spisatelj, likovni stvaralac, književni prevoditelj i publicist. Muzičku akademiju završio je u Zagrebu, specijalizira glazbu u Italiji i Švicarskoj, a magistrira u Skoplju. Višestruko darovit, Molcer je stvaralac osebujnog, intelektualnog senzibiliteta. Objavio je stotinjak ciklusa poezije, desetine knjiga lirike na mađarskom, hrvatskom, njemačkom, romskom i esperanto jeziku. Među ostalim, preveo je mnoge zbirke hrvatskih književnika (Kopilović, Bačić, Merković, Pančić, Sekelj, Miković, Žigmanov, Sarić, Kopunović i dr.). 

 

10. svibnja 1897. 

U Subotici je otvorena Opća bolnica »Marija Valeria«, podignuta na površini od 7,5 jutara. Sačinjava je kompleks zgrada od 12 paviljona s pratećim objektima. Početkom sedamdesetih godina XX. stoljeća pokraj nje podignuta je suvremena višekatna zgrada sadašnje bolnice sredstvima samodoprinosa Subotičana.

 

10. svibnja 1991. 

Prema službenim podacima, tijekom prethodne godine za 13 posto je smanjena potrošnja brašna, za 12 posto šećera, za 7 posto jestivog ulja, a za 16 posto svinjskog mesa. Zvaničnici nemaju komentara ovoj iznenadnoj pojavi – je li do ovoga došlo zbog pada životnog standarda ili je rezultat izmijenjenih navika u ishrani stanovništva.

 

10. svibnja 1999.

U kasnim večernjim satima (23.15) zračne snage NATO-a raketirale su repetitor u Crvenom selu. Antenski stup je odolio udarima, nije srušen, ali je neupotrebljiv, budući da su zgrade s opremom pretvorene u ruševinu.