Arhiv tekstova
Predizborno stranačko čišćenje
Hrvatskoj za nešto više od dva tjedna predstoje redoviti lokalni izbori na kojima će građani izabrati više od 8.000 novih članova predstavničkih tijela. Analitičari na ove izbore gledaju kao na opće ocjenjivanje HDZ-ove politike i njenih rezultata, te već najavljuju kako će najjača stranka u Hrvatskoj ostati bez vodećeg mjesta u Zagrebu. HDZ je protekloga tjedna bio u središtu pozornosti i zbog isključivanja dugogodišnjeg člana Branimira Glavaša i njegovih suradnika koji su u vrijeme predizborne kampanje predstavili svoj koncept regionalizacije Hrvatske, s akcentom na osječko-baranjsko područje, koji središnjica HDZ-a odbacuje kao suprotan stranačkom programu. Uz sve te aktualne dnevno-političke probleme kao breme i dalje stoji pitanje bjegunca, generala Ante Gotovine. Uz višemjesečno razotkrivanje po medijima generalove skrivene prošlosti, mediji otkrivaju i da je general Hrvatsku napustio 2001. godine i to lažnom putovnicom. I dok se traže konkretne činjenice o odbjeglom generalu, još se, ni poslije 60 godina, nisu precizno prebrojali davno ubijeni u Jasenovcu.
LOKALNI IZBORI: Hrvatska je Vlada raspisala lokalne izbore za 15. svibnja na kojima će građani odlučiti o svojim predstavnicima u 426 općinskih i 123 gradska vijeća, te u 20 županijskih i Skupštini Grada Zagreba.
Bira se ukupno 8.377 članova predstavničkih tijela, i to 5.392 člana općinskih i 2.062 člana gradskih vijeća, te 872 člana županijskih i 51 člana Skupštine Grada Zagreba.
Članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, proporcionalnim sustavom tako da cijelo područje lokalne jedinice čini izbornu jedinicu. Izborni je prag pet posto, neovisno izlazi li stranka samostalno ili u koaliciji.
Članovi predstavničkih tijela biraju se na četiri godine, imaju neobvezujući mandat, nisu opozivi, a prava i dužnosti počinju im na dan konstituiranja predstavničkog tijela.
Posljednji lokalni izbori na području cijele Hrvatske održani su 20. svibnja 2001. Kao i tada, i sadašnja je Vlada odlučila o visini naknade troškova izborne promidžbe. Političke stranke, odnosno nositelji nezavisnih lista za svakog će izabranog člana u općinsko vijeće dobiti po tri tisuće kuna, za člana gradskog vijeća po četiri tisuće, a za svakog člana u županijskoj, odnosno skupštini Grada Zagreba po pet tisuća kuna. Ta se sredstva neće isplaćivati iz državnog, već iz proračuna lokalnih jedinica. Prošli lokalni izbori stajali su oko 50 milijuna kuna.
Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa je na sjednici 19. travnja zaključilo da se saborski zastupnici kao i ministri, mogu kandidirati na lokalnim izborima.
Budu li izabrani, morat će se odlučiti za jednu od funkcija, ali samo u slučajevima u kojima to Zakon nalaže.
Kao što se to i očekivalo, najveću je pozornost izazvala kampanja za mjesto prvog čovjeka Zagreba. Prema procjenama hrvatskih analitičara, HDZ od ponovnog dolaska na vlast na nije istaknuo niti jednog kandidata koji bi se bar ravnopravno morao suprotstaviti Milanu Bandiću, kojega će ovoga puta u kandidaturi podržati njegov SDP, te HSS i HSU. HDZ je kao svoju kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba jednoglasno podržao Marinu Matulović Dropulić. Svi ostali kandidati, prema aktualnim prognozama, ne mogu poljuljati gotovo već riješenu utrku. Puno će neizvjesnije biti u manjim sredinama, gdje će predstojeći lokalni izbori prije svega biti ocjena vladajućem HDZ-a.
OD VIZIONARA DO OPORBENJAKA: Predsjedništvo HDZ-a je na sjednici 20. travnja osudilo i odbacilo političku inicijativu Branimira Glavaša o osnivanju Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje jer je takvo djelovanje, kažu, u suprotnosti s proklamiranom politikom i programom HDZ-a. Samo dan kasnije, Nacionalno vijeće HDZ-a jednoglasnom je odlukom isključilo iz stranke Branimira Glavaša, Vladmira Šišljagića i Ivana Drmića zbog djelovanja suprotnog programu stranke i imenovalo Tomislava Ivića stranačkim povjerenikom za Osječko-baranjsku županiju, izvijestio je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
Povod ovog raskola je Glavaševa inicijativa o osnivanju udruge građana Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje. Razlog osnivanja HDSSB-a je, prema riječima Branimira Glavaša, težak život građana i obveza onih koji su biračima obećali bolji život da se krene s oživljavanjem slavonsko-baranjske regije.
Povjerenik Tomislav Ivić donio je i odluku o raspuštanju osječkog Gradskog odbora HDZ-a, te najavio da je moguće raspuštanje i još nekih stranačkih odbora ne budu li surađivali.
»Ovo nije raskol u HDZ-u«, naglasio je Sanader, podsjetivši da je i ranije bilo sličnih slučajeva, ustvrdivši da je nakon njih HDZ bio još jači. Aktualna događanja u HDZ-u Sanader kvalificira kao stranačku odlučnost, uz tvrdnje da aktualna događanja ne mogu omesti saborsku većinu HDZ-a, a niti utjecati na izborne rezultate ove stranke u najistočnijoj Hrvatskoj, napominjući kako HDZ nikada nije pobjeđivao samo zbog članstva, nego nadasve zbog birača.
Na upit kako komentira činjenicu da je Glavaša prije godinu dana proglasio vizionarom, a sada ga isključuje iz stranke, Sanader je odgovorio da je Glavaš to pogrešno shvatio i da mu je vizija o regionalizaciji bila pogrešna i suprotna politici HDZ-a ali i Ustavu Republike Hrvatske.
Upitan je li bilo teško donijeti odluku o Glavaševom isključenju s obzirom da su bili prijatelji, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks je odgovorio citirajući Platona – »Dragi su mi prijatelji, ali draža mi je istina«.
Saborski zastupnik i dosadašnji predsjednik HDZ-a Osječko-baranjske županije Branimir Glavaš je nakon što je objavljeno da ga je Nacionalno vijeće HDZ-a isključilo iz stranke izjavio: »Osjećam se slobodno kao ptica«.
U izjavi za Hinu rekao je kako je »časno bilo biti članom Hrvatske demokratske zajednice dok ju je vodio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman« ocjenjujući kako je »pod Sanaderovim vodstvom to bila noćna mora«. Kako je izjavio, u 48 godina života nije vidio »toliko taštine i samoljublja bez pokrića kao kod predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera«.
Odmah nakon isključenja iz stranke, iste večeri, Glavaš je izbornim povjerenstvima za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju predao nezavisne liste za lokalne izbore na kojima je on nositelj lista i kandidat za gradonačelnika i za župana.
U HDZ-u ne vjeruju da će veći broj njihovih članova na području Osječko-baranjske županije prići novoj udruzi koju osniva Branimir Glavaša, već su dapače uvjereni da će se više ljudi koji su sada na Glavaševoj listi vratiti u HDZ.
No, najavljeno je također i da će »oni koji su na tim (Glavaševim) listama i na platformi (političke) regionalizacije biti smijenjeni«.
Izbačeni HDZ-ovci su izvijestili predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa da će osnovati Klub nezavisnih zastupnika. No, u HDZ-u tvrde kako im je i dalje saborska većina potpuno neupitna.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić nije želio komentirati isključenje Glavaša iz HDZ-a, no dodao je kako smat-ra da pitanje razvoja hrvatskih regija treba sustavno riješiti.
»Teško je principijelne stvari rješavati preko noći, prije izbora da se dobiju poeni«, rekao je Mesić.
JASENOVAČKO PREBROJAVANJE:
Na Spomen-području Jasenovac kod spomenika Cvijet prošle je nedjelje, 24. travnja, komemoracijom i polaganjem vijenaca obilježena 60. obljetnica proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac – 22. travnja 1945. – u počast svim stradalim i preživjelim zatočenicima.
U ime preživjelih logoraša okupljenima se obratila Pave Perišić Molnar, u ime Savjeta javne ustanove Spomen područja Jasenovca Slavko Goldstein, a u ime hrvatske Vlade predsjednik Ivo Sanader.
Premijer Sanader je odavajući počast istaknuo kako je to prigoda da se ukaže na neprihvatljivost antisemitizma, isključivosti, političkog nasilja i ekstremizma, ma s koje strane dolazili.
»Jasenovacki logor bio je jedno od najstrašnijih stratišta u hrvatskoj povijesti i ne smijemo dopustiti da se ikada ponovi pa treba neprestano utvrđivati i njegovati istinu o tim dogadajima«, rekao je Sanader.
Osvrnuvši se na pokušaje uvećavanja i umanjivanja žrtava jasenovačkog logora, rekao je da su oni bili u službi političke manipulacije.
U tom kontekstu je rekao da se višestruko preuveličavanje broja žrtava s huškačkim i šovinističkim implikacijama nedavno dogodilo u nekim govorima na komemoraciji u Donjoj Gradini. U ime Vlade Sanader je najenergičnije odbacio tvrdnje da se u Hrvatskoj sustavno skriva istina o ustaškom logoru Jasenovac. Najavio da će Vlada oštro prosvjedovati protiv takvih i sličnih pokušaja. Podsjetio je da je opredijeljenost za antifašističke vrijednosti nedavno iskazana i u Hrvatskom saboru donošenjem Deklaracije o antifašizmu.
Osvrnuvši se na komemoraciju u Donjoj Gradini u BiH, Slavko Goldstein kritizirao je govore i materijale uz taj skup zbog optužbi da hrvatska vlast politički manipulira
pojmom Jasenovac i zbog oživljavanja brojke od 700.000 ubijenih u Jasenovcu.
»Ta je brojka bila upotrijebljena kao argument za napad na Hrvatsku, nova ubijanja i optužbe na cjelokupan hrvatski narod. Zbog toga smo je dužni ispitati. Na Spomen-području Jasenovcu to će se učiniti na najprimjereniji način«, rekao je Goldstein,
koji je podsjetio da je još 1964. Statistički zavod Jugoslavije došao do brojke od 59.188 poimenično nabrojenih žrtava. No to je tada stavljeno pod embargo jer nije bilo u skladu s nekim službenim procjenama.
Prema njegovim riječima, za sada se broj žrtava procjenjuje između 80 i 100 tisuća, i to oko 52.000 Srba, oko 16 do 17 tisuća Židova, oko 12.000 Hrvata i najmanje 10.000 Roma. Bilo je tu Slovenaca, pripadnika mađarske, češke, čak i njemačke nacionalne manjine.
Predsjednik RH Stjepan Mesić je rekao da uljepšana i krivotvorena prošlost nije potrebna nikome, te da treba otvoreno i glasno reći da su u Jasenovcu počinjeni grozni zločini. Mesić je pri tom istaknuo da za te zločine nije odgovoran hrvatski narod, već pojedinci i grupe koje su zloupotrijebile hrvatsko ime i ideju hrvatske države da bi ostvarili zločinačke ciljeve.
Kod spomenika Cvijet vijence su položili i počast odali predstavnici preživjelih zatočenika jasenovačkog logora iz Hrvatske, Federacije BiH, Slovenije te Srbije i Crne Gore.
GENERAL S LAŽNOM PUTOVNICOM: Jutarnji list objavio je 15. travnja pozivajući se Feral Tribune, da je general Ante Gotovina pobjegao 2001. godine iz Hrvatske s lažnom putovnicom izdanom u zagrebačkoj policiji.
Prema tvrdnjama splitskog tjednika Feral Tribune, riječ je o putovnici iz paketa od tri tisuće komada nestalih 1999. iz generalnog konzulata u Mostaru.
Jutarnji list, pozivajući se na Feral, navodi uz ostalo i da je skupina agenata POA-e, radeći na slučaju odbjegloga generala Gotovine, uspjela utvrditi pojedinosti na koji mu je način izdan lažni dokument i tko je to u zagrebačkoj Policijskoj upravi učinio. Ta najnovija otkrića, navodi se, trebala bi uskoro biti predočena Radnoj skupini EU-a kao dokaz ozbiljnosti napora službi RH u potrazi za Gotovinom.
»Svaki falsifikat teško je kazneno djelo koje će biti oštro sankcionirano«, izjavio je premijer Ivo Sanader komentirajući ove novinske napise o krivotvorenoj putovnici.
Sanader je 25. travnja za hrvatsku redakciju britanskoga radija BBC na pitanje novinara, što bi učinio da ugleda generala Gotovinu na ulici, odgovorio: »Logično je, on bi odmah bio izručen u Haag«.
Sanader je također kazao da zasad nema informacija o tome štite li Gotovinu hrvatske sigurnosne ili obavještajne službe i podsjetio da je zbog manjka suradnje smijenio dva šefa obavještajnih službi. Hrvatski premijer je ponovio i da se prema dosadašnjim podacima ne može potvrditi da je Gotovina u Hrvatskoj.
Novina je da je Mesić potvrdio boravak Hrvoja Petrača u Izraelu. Prema pisanju medija, Hrvoje Petrač, koji je nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora zbog otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca, te je već nekoliko mjeseci u bijegu, skrivao se u Izraelu gdje je navodno pokušao tražiti politički azil. Njegovo se ime spominje i u ulozi financijera i suradnika u bijegu generala Gotovine.
»Utvrđeno je njegovo (Petračevo) boravište u Izraelu i sad su poduzete mjere da ga se dobije u Hrvatsku« rekao je o tom slučaju Mesić.
g
