Arhiv tekstova
Budimo jedinstveni, za dobro zajednice
S Josipom Z. Pekanovićem razgovarali smo prvoga dana njegovog stupanja na dužnost predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ovo nije prvi puta da Pekanović u jednoj konfliktnoj i kriznoj situaciji preuzima »kormilo«. Na skupštini ujedinjenja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvatskog narodnog saveza prije više od godinu dana, iznimno važnoj za integriranje Hrvata na političkom polju, Pekanović je ostao upamćen kao predsjedavajući koji je svojim odmjerenim vođenjem odigrao značajnu ulogu da se cijela sjednica uspješno provede i završi. Svojim bogatim profesionalnim, životnim i političkim iskustvom, očekuje se, pridonijet će da HNV bez ozbiljnijih zastoja nastavi s radom, nakon što su donedavni predsjednik HNV-a, dva potpredsjednika i tajnik Vijeća podnijeli ostavke.
HR: Upravo ste izabrani za predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća. Što će biti Vaši prvi zadaci, prve obveze?
Prvi zadaci će biti da Hrvatsko nacionalno vijeće obavijesti sve institucije o promjenama koje su nastale u Hrvatskom nacionalnom vijeću, a istodobno sam već krenuo upoznavati se sa započetim i neobavljenim poslovima. Jedan od zadataka će biti da inoviramo program rada s obzirom da pred Vijećem ove godine stoji puno obveza i puno zadaća koje se trebaju realizirati. To su svakako pitanja vezana uz dostupnost medija budući da, iako zakonske mogućnosti to garantiraju, mi trenutačno imamo samo »Hrvatsku riječ« kao tjednik preko kojeg izlazimo u javnost s našim aktivnostima, kao i Program na hrvatskom jeziku na Radio Subotici i emisiju na YU ECO televiziji, dok su nam ostala prava na informiranje uskraćena. Ovdje prvenstveno mislim na program na hrvatskom jeziku na TV Novi Sad, koji nemamo, kao što već pola godine nemamo niti našu emisiju, s obzirom na odluke HNV-a da postojeću emisiju, koju je pokrenula RTV Novi Sad bez dogovora s HNV-om mi ne priznajemo kao ostvarenje našeg prava.
Druga, pak, tema koja je sada aktualna je školstvo, budući se sad vrši upis prvaka u osnovne škole i tu bismo se trebali aktivirati još više, kako bi se dala mogućnost svim zainteresiranima, u svim sredinama gdje Hrvati žive, da svoju djecu upišu na nastavu na hrvatskom jeziku.
HR: Planirate li kakve novine u radu HNV-a? Hoće li se sjednice češće održavati i hoće li komunikacija između vijećnika, odnosno članova radnih tijela Vijeća biti bolja? Ukratko hoće li aktivnosti predsjednika HNV-a ubuduće biti otvorenije za javnost?
Svakako da će sastanci biti češći, ne samo Vijeća koje se prema mom mišljenju dosta rijetko sastajalo, pa su se onda gomilale silne točke dnevnoga reda, nego će biti češći i sastanci s dopredsjednicima HNV-a, s predsjednikom i članovima Izvršnog odbora i isto tako i s predsjednicima odbora i odjela, tako da se na taj način aktivira u cijelosti rad Vijeća.
U svakom slučaju nastojat ću da otvorenost rada bude maksimalna, da sredstva informiranja izvještavamo o svim našim aktivnostima i da osluškujemo reagiranja javnosti na ono što radimo, jer to nam može samo biti pomoć u budućem radu.
HR: Što su, prema Vašem mišljenju, trenutačno najveći problemi s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji i Crnoj Gori?
Najveći problem je da se, i pokraj pravne osnove kojom su nam zajamčena ne tako mala prava, naša nacionalna manjinska prava ne realiziraju. To se prvenstveno odnosi na to što nemamo pristupa državnim medijima odnosno televiziji i nastojat ćemo to pitanje što prije riješiti.
HR: Ovo je prvi puta da jedan Hrvat iz Sombora dođe na najodgovorniju dužnost u zajednici. Što će to značiti za Hrvate u Somboru, hoće li to biti novi poticaj za veći angažman Hrvata i iz drugih regija?
U svakom slučaju, značit će da će me Hrvati u Somboru moći koristiti za bolju realizaciju svojih programa, posebno hrvatske institucije u Somboru i somborskoj općini, kojih ima priličan broj. Mislim da je suradnja s HNV-om i do sada bila relativno dobra, ali ću nastojati da se ta suradnja još više proširi ne samo s hrvatskim institucijama u somborskoj općini nego u svim sredinama gdje Hrvati žive, jer imam dojam da se na samom terenu nije dovoljno radilo, ne onoliko koliko bi trebalo i da tu imamo jako puno neiskorištenih potencijala koji bi se trebali aktivirati i iskoristiti i među institucijama Hrvata. A imamo dosta pojedinaca kvalificiranih za rad, koji bi mogli dati svoj osobni doprinos u realiziranju prava koja je hrvatska nacionalna manjina formalno stekla u Srbiji i Crnoj Gori i koja se još ne ostvaruju, tako da ćemo nastojati da se to na terenu što više aktivira. Osobno ću raditi na tome da što više obilazim teren i posjećujem hrvatske institucije i udruge, da čujem koji su problemi prisutni i kako može HNV pomoći, kako bi se ti problemi rješavali.
HR: Osim što ste sada predsjednik HNV-a, Vi ste i potpredsjednik DSHV-a. Znači li to da je u procesu integracije Hrvata u Vojvodini, odnosno nakon ujedinjenja dviju hrvatskih stranaka, ovim Vašim izborom učinjen još jedan korak u smjeru približavanja i suradnje Hrvata u SiCG?.
Sada možemo reći da više nemamo nikakvih struja unutar hrvatske zajednice i da smo praktički ujedinili sve naše potencijale, jer ne mogu biti različiti zadaci u DSHV-u, HNV-u i drugim hrvatskim institucijama. Sve te institucije trebaju raditi u interesu hrvatskog puka i mogu samo još bolje surađivati između sebe, kako bi se ciljevi što bolje realizirali.
Znamo da HNV nije politička organizacija nego je organizacija koja se bavi kulturom, jezikom, obrazovanjem i informiranjem, a DSHV je politička stranka koja na političkom planu zastupa interese Hrvata. Prema tome, tu niti može biti konkurencije, niti će je biti. Osobno ću učiniti sve da se takve težnje, ako bi se i pojavile kod pojedinaca, eliminiraju. Tu samo može biti suradnje, odnosno jedna institucija da pomaže drugoj, tako da mislim kako su ovom posljednjom sjednicom stvoreni uvjeti da se ta suradnja još više unaprijedi.
HR: Kažete da HNV nije politička institucija, ali pitanja za koja je Vijeće nadležno jesu politička pitanja?
Praktički svaki javni nastup i djelovanje je i neka vrsta političkog djelovanja i tu se ne može striktno povući linija između političkog ili recimo kulturnog djelovanja i upravo zbog toga suradnja mora postojati i između naših kulturnih institucija i između političke stranke, koja treba kroz putove političkog djelovanja provesti ono što nam pripada u kulturi, informiranju i ostalim oblastima.
HR: Kako komentirate kuloarske i nejavne pozive pojedinih vijećnika HNV-a na bojkot ove sjednice HNV-a? Neki vijećnici kažu neslužbeno da su uoči sjednice dobivali mailove i telefonske pozive nekih drugih vijećnika, te da je od njih traženo da bojkotiraju sjednicu.
Očevidno je da je takvih pokušaja bilo, međutim, mislim da je to bio pokušaj jednog ili dva vijećnika i na žalost jedan manji broj vijećnika je podlegao takvim zahtjevima i nisu došli na sjednicu, ali je ipak većina vijećnika bila svjesna svoje odgovornosti i značaja ove sjednice, došli su na sjednicu i ta je sjednica održana prema Statutu. Dobro je što se tako odvijalo, jer da je bojkot uspio, da se nije mogao formirati kvorum, upitan bi bio daljnji rad Vijeća i pitanje je kada bi se ponovno Vijeće moglo sastati i bi li uopće mogao normalno nastaviti s radom. Koristim ovu prigodu da pozovem i one vijećnike koji nisu došli na ovu sjednicu, odnosno one koji su podlegli nekim pritiscima, da se uključe u rad Vijeća i računam da ću moći i na njihovu suradnju računati jer samo zajedničkim snagama možemo napraviti iskorak naprijed. Vijećnik ne smije svoj angažman gledati kroz osobni interes, a mi vijećnici smo svi ovdje zastupnici hrvatskog naroda koji nas je birao i s tog aspekta moramo odgovorno prići obvezama koje su nam dane.
HR: Što mislite da se željelo postići bojkotom sjednice i bojkotom kadrovske popune HNV-a i što se uopće, prema Vašem mišljenju, željelo postići na prethodnoj sjednici HNV-a neopozivim ostavkama nekoliko dužnosnika?
Tim bojkotom su neki ljudi pokušali praktički blokirati rad HNV-a i vjerojatno poturiti neke svoje osobne interese. Ali, srećom, to nije uspjelo. Što se ostavki tiče, mislim da su ostavke normalna stvar i u drugim institucijama i da se ostavke javljaju u prilikama kada dođe do razilaženja u koncepcijama rada dužnosnika i ne smat-ram to niti nenormalnim niti neobičnim. Želim samo naglasiti da u HNV-u nikakvih smjenjivanja nije bilo niti nekog posebnog raskola niti nesporazuma. Nekoliko dužnosnika je podnijelo ostavke, na posljednjoj sjednici na ta su mjesta izabrani novi ljudi i koristim priliku da i ove dužnosnike koji su do jučer obavljali odgovorne funkcije daju svoj doprinos u daljnjem radu HNV-a.
HR: Od kada ste član DSHV-a?
Član DSHV-a sam od 1991. godine.
HR: Jeste li od tada bili sve vrijeme aktivni u stranci?
Koliko su okolnosti dozvoljavale bio sam aktivan, jer znate, u Somboru je, za razliku od Subotice, bilo sasvim drugačije ozračje spram Hrvata tijekom ratnih godina. Tako da se može se reći kako je DSHV jedno vrijeme čak radio na neki način »u ilegali« jer su takvi uvjeti bili. Naime, somborska podružnica nije imala mogućnosti javnog nastupa, članovi su se plašili javnog nastupa, bilo je prijetnji dužnosnicima DSHV-a, čak je bilo i bacanja bombi u dvorišta čelnika DSHV-a i drugih vrsta prijetnji. Zbog svega toga je bio jako otežan rad DSHV-a, no stranka je u Somboru postojala sve to vrijeme, samo su aktivnosti zavisile od uvjeta na samom terenu. Situacija se počela normalizirati 1995. godine, praktički kada su ratna događanja prestala. Čak je 1998. godine pokrenut list na hrvatskom jeziku pod nazivom »Miroljub«, čiji sam urednik, koji periodično i dan danas izlazi. U drugoj polovici devedesetih godina stanje se počelo poboljšavati i sad imamo situaciju da u somborskoj općini vrlo aktivno djeluje nekoliko hrvatskih kulturnih društava, da u mjestima gdje žive Hrvati djeluju mjesne organizacije DSHV-a, da od prošle godine, kada se DSHV javno uključio u politički život i izašao na lokalne izbore u Skupštini Općine Sombor sada ima dva vijećnika i u Skupštini Općine Apatin jednog vijećnika.
HR: Što očekujete od vijećnika?
Očekujem od vijećnika više inicijative, s obzirom da dolaze iz različitih sredina u kojima žive Hrvati. Očekujem da se vijećnici javljaju i dolaze s prijedlozima karakterističnim za područje na kojem žive i da iniciraju rješenja kako da se unaprijedi korištenje prava koja nacionalnim manjinama osiguravaju zakoni i Sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u SiCG i srpske manjine u Hrvatskoj.
HR: Kako i kada planirate primopredaju dužnosti predsjednika HNV-a?
Planiram da se ta primopredaja uradi što prije pa ću takav prijedlog uputiti i dosadašnjem predsjedniku, jer bih htio da me što prije upozna s aktualnim problemima i stanjem, pogotovo s aktivnostima u svezi programa koji su u tijeku a koji nisu realizirani, ili s programima koji bi se u skoroj mogućnosti trebali započeti, kako bih se mogao uključiti i kako bi Vijeće nastavilo s radom.
HR: Hoćete li izvršiti odluku HNV-a i potpisati tužbu protiv RTV Novi Sad?
To sam upravo uradio prije pola sata, odnosno potpisao sam ovlaštenje novosadskim odvjetnicima da poduzimaju radnje u skladu s odlukama HNV-a. Kad se radi o tužbi protiv naših novinara ne treba biti pravnik da se zaključi kako ta tužba nije pravno utemeljena i da vjerojatno ovdje nešto drugo stoji iza toga i to će se vrlo brzo pokazati. Osobno sam uvjeren da će ta tužba biti odbačena od suda i smatram da bi za obje strane bilo korisnije kad bi onaj tko ju je podigao, tužbu i povukao, i da se sjedne skupa za stol i razgovorom riješi to pitanje. g
