Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 14. 4.

Pušte­ni
Vijeće Haškog suda odlučilo je na slobodu, do početka suđenja, pustiti Vladimira Lazarevića, Milana Milutinovića, Nikolu Šainovića i Dragoljuba Ojdanića.

Eu­ro­pa
Središnji događaj drugoga dana Crans Montana Foruma plenarna je sjednica na temu Proširenje Europe: Prema procesu pridruživanja 2007. na kojoj je sudjelovao i hrvatski premijer Ivo Sanader. On je tom prigodom izrazio uvjerenje da će Hrvatska započeti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji do kraja luksemburškog predsjedanja u lipnju, a da će 2009. sudjelovati na izborima za Europski parlament.

 

PETAK, 15. 4.

Šid
Izvršno vijeće Vojvodine kritiziralo je odluku lokalnih vlasti u Šidu da ukinu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina. Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine zabrinuto je zbog odluke Skupštine Općine Šid kojom se ukida službena uporaba slovačkog i rusinskog jezika i latiničnog pisma na teritoriju te općine. U priopćenju Tajništva se ocjenjuje kako je odluka SO Šid u suprotnosti s Ustavom Srbije, Ustavnom poveljom i Zakonom o zaštiti prava nacionalnih manjina. Dodaje se da je Tajništvo, koje vrši upravni nadzor nad primjenom propisa u oblasti službene uporabe jezika, prikupilo potrebne podatke i poduzelo zakonom predviđene mjere kako bi zaštitilo prava manjina na teritoriju Općine Šid.

Ne­sreća
Teška prometna nesreća dogodila se oko 19 sati na putu od Zrenjanina prema Novom Sadu. Autobus »Autobanata« sletio je s mosta u Tisu. Poginulo je troje putnika, 15 je nestalo, a sedmero je spašeno. Nakon toga danima je bezuspješno pokušavano vađenje autobusa iz hladne Tise.

Iz­vješće
Hrvatska je tijekom 2004. postigla umjeren napredak na području ljudskih prava, ali neki problemi i dalje ostaju, stoji u izvješću o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj helskinške Međunarodne federacije za ljudska prava (IHF). Veliku zabrinutost, stoji u izvješću, izaziva nezadovoljavajuća situacija u vezi s povratkom izbjeglica i čestih kršenja prava Roma, iako postoji sve veća spremnost javnosti da reagira na takva kršenja ljudskih prava.
    Radikalne političke stranke marginalizirane su iz javnog života nakon izbora 2003., iako su desničarske radikalne skupine i dalje aktivne.
Nova HDZ-ova Vlada poduzela je napore za uspostavom respektabilne reputacije što se tiče prava manjina, navodi se, te dodaje da je situacija u vezi sa srpskom i romskom manjinom još uvijek vrijedna žaljenja. Iako Vlada ima dobre namjere, nije poduzela dovoljno konkretnih mjera da spriječi diskriminaciju Srba i Roma.

Ma­nji­ne
Članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske iznijeli su niz prigovora na praćenje nacionalnih manjina u emisijama Hrvatskog radija i televizije, i na količinu priloga i na način na koji se manjine prikazuju pred javnošću. Članovi Savjeta prozvali su HRT da u televizijskim i radijskim programima tek sporadično spominje manjine, nerijetko i u negativnu kontekstu. Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer iznio je podatke iz HTV-ove analize prema kojima je od siječnja do kraja listopada prošle godine od ukupno emitirana 7.104 sata programa tek pedesetak sati posvećeno manjinama. Ne možemo biti zadovoljni ovom razinom, nema ni 0,5 posto programa namijenjenog manjinama koje čine gotovo osam posto stanovništva u Hrvatskoj, istaknuo je Tolnauer.
    Da se na manjine često gleda kao na opterećenje smatra i Milorad Pupovac, koji je pozvao HRT da ‘prati’ politiku koju progovaraju premijer i predsjednik države, da su manjine bogatstvo Hrvatske.
Glavni urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Rončević odlučno je odbacio bilo kakvu povezanost uređivačke politike s govorom mržnje.

subota, 16. 4.

Tu­ri­zam
Zašto bi neki građanin Hrvatske na hrvatsku obalu putovao preko agencije iz Srbije? Razlog zašto se Hrvati odlučuju da do morske obale u svojoj zemlji putuju preko neke druge zemlje može se naći u cijenama. Tko se odluči za aranžman neke od agencija iz Srbije platit će ljetovanje u istom hotelu za trećinu manje nego da tamo ode u aranžmanu nekog od tamošnjih turističkih operatera.
    Na sajmu turizma koji se ovih dana održava u Beogradu i građani Srbije se više nego ranije interesiraju za ljetovanje u Hrvatskoj. U agencijama očekuju da će 15 prodanih putovanja činiti aranžmani za Kvarner, Istru i Dalmaciju.

Ne­po­vje­re­nje
Demokratska stranka će u Skupštini Srbije glasovati za nepovjerenje Vladi Vojislava Koštunice, najavio je potpredsjednik te stranke Dušan Petrović

NEDJELJA, 17. 4.

Stu­di­ja
 »Danas možemo reći kako poslije 12. travnja, poslije pozitivne ocjene Studije o izvodljivosti Vlada uživa i širu podršku Europske unije i međunarodne zajednice«, rekao je premijer Vojislav Koštunica na sjednici Glavnog odbora DSS-a. »Vlada je dakle položila ispit, da napravim takvu usporedbu, ne samo pred našim parlamentom veći pred europskim institucijama«, kazao je Koštunica.
    »Biti izvan Europe se ne može«, kaže Koštunica: »Naravno, ima onih koji sumnjajući u sve ili dovodeći u pitanje ovaj važan, za zemlju, za državu, za građane, moment, postavljaju pitanje, zašto smo posljednji. Znate, sve ove zemlje koje su ušle u EU ili koje ulaze u EU ulaze postupno. Za jednu zemlju koja je prošla kroz ratne nesreće, kroz sankcije, kroz izolaciju, prirodno je da ne može ući među prvim zemljama.«

Ja­se­no­vac
U spomen području Donja Gradina kod Kozarske Dubice u obilježeno je 60 godina od proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac. Na komemoraciji su bili nazočni preživjeli logoraši, najviši dužnosnici Republike Srpske i BiH, predsjednik Srbije Boris Tadić i izaslanstvo Vlade Srbije. Iako su bili pozvani, skupu nisu prisustvovali bošnjački i hrvatski dužnosnici BiH, kao ni Visoki predstavnik u BiH Paddy Esdown.
   Osim domaćih dužnosnika, bili su nazočni i predstavnici Memorijalnog centra »Iad Vashem« iz Jeruzalema, predstavnici Svjetskog parlamenta Roma, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio Slavko Goldštajn, kao i više tisuća vjernika, potomaka jasenovačkih logoraša iz Potkozarja i ostalih dijelova Republike Srpske.
    Na komemoraciji u Donjoj Gradini govorio je predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić, koji je prvi, i jedini od govornika, kao žrtve Jasenovca (osim Srba, Židova, Roma i antifašista) spomenuo i Hrvate: »Ustaški zločinci poglavnika Ante Pavelića su se s istom surovošću obračunavali s Hrvatima, koji su riskirajući svoj život spašavali i pomagali progonjene«, kazao je predsednik RS.

PONEDJELJAK, 18. 4.

Po­zi­tiv­no
Olli Rehn je nakon razgovora u Beogradu kazao da će njegovo izvješće, koje će podnijeti u Bruxellesu nakon posjeta SiCG, biti pozitivno. »Izvijestit ću da Srbija i Crna Gora pozdravlja Studiju i želi uskoro početi pregovore o stabilizaciji i asocijaciji. Također, izvijestit ću da u civilnom društvu postoji širok konsenzus podrške pridruženju Srbije i Crne Gore Europskoj uniji«, kazao je komesar EU za proširenje.
    Rehn je čestitao vlastima na konkretnim koracima napravljenim u suradnji s Haškim sudom, uz naglasak da se ta suradnja mora nastaviti do izručivanja svih optuženika.

Pećina
U regiji Kline otkrivena je pećina u koju su, sumnja se, tajno donošeni ostaci nealbanaca ubijenih na Kosovu tijekom 1998. godine. UNMIK je priopćio kako se na osnovi početnih rezultata istrage može zaključiti da je pećina kod Kline, na oko 50 kilometara od Prištine, »korištena za skrivanje ljudskih ostataka i može se dovesti u vezu s nestancima nealbanaca na Kosovu 1998. godine«.

utorak, 19. 4.

Voj­ska
Bivši potpredsjednik Demokratske stranke Čedomir Jovanović za »Insajder« tvrdi da je Vojska Jugoslavije pokušala spriječiti Miloševićevo izručenje Den Haagu, u čemu nije uspjela, zbog čega je Vojislav Koštunica smijenio čelnog čovjeka Vojne službe sigurnosti.

Ogorčenje
Imam Islamske vjerske zajednice Mustafa Jusufspahić kaže da je ogorčen zbog tijeka suđenja za paljenje džamije u Nišu. Jusufspahić je izjavio da bi islamska zajednica pravdu mogla zatražiti na višim instancama jer je suđenje grupi od 11 muškaraca optuženih za paljenje niške džamije 17. ožujka prošle godine odloženo četvrti put. Tri optužena i jedan svjedok nisu se pojavili na ročištu, a Jusufspahić je izjavio kako je očekivao veću ažurnost sudskih tijela.

Pa­pa
Novi, 265. papa je njemački kardinal Joseph Ratzinger, a njegovo novo, duhovno, ime koje je izabrao je Benedikt XVI. Konklava za izbor novog pape, nasljednika Ivana Pavla Drugog, trajala je manje od 24 sata.
    Na Trgu svetog Petra okupilo se oko 100 tisuća vjernika, a svakog trenutka taj je broj postajao veći.

srijeda, 20. 4.

Žalost
Povodom tragedije izazvane teškom prometnom nesrećom na mostu preko Tise kod mjesta Žabalj, Vlada Srbije proglasila je dan žalosti.