Arhiv tekstova

Kako, molim?

OKO ZA OKO

Prevaljivanje odgovornosti za incidente, koji su pratili dvoboj rukometaša Zagreba i Partizana, na beogradski susret praćen protuhrvatskom ikonografijom, pokličima, uvredama i provokacijama, sugerira da su čelnici RK Zagreb zagovornici nimalo sportske filozofije »oko za oko, zub za zub na kvadrat«. Svjedoči da su Zagreb i Beograd u tome svojevrsni blizanci. A upravo sve ove godine najveći domoljubni pravovjernici u Hrvatskoj, koji redovito hodočaste na stadione i u sportske dvorane, ne bi li održavali rat i u miru kao svoj conditio sine qua non, takve paralele drže najvećim uvredama. Červar je zagrebački uzvrat nazvao »juhicom« prema onome što se prethodno događalo u Beogradu. Iako tamo nitko nije ozlijeđen, ničiji život nije bio doista ugrožen, nasilje se nije izlijevalo ulicama, a u Zagrebu je samo proviđenjem izbjegnuta tragedija (»Molotovljev ćorak«, neprecizne bejzbol-palice itd.). Dubravka Blažević, komentatorica, Slobodna Dalmacija, 17. ožujka

PO­RU­KA U BO­CI

Pa naravno, ako se mi mlatimo sa Srbima zbog jedne rukometne utakmice i ne možemo spriječiti dvjestotinjak huligana, a istovremeno uvjeravamo EU da kontroliramo čitav svijet i da Gotovine nema nigdje na kugli zemaljskoj, on je na Marsu, ne znamo gdje je, naravno, da je to apsolutno neuvjerljivo. Policija, koja ne može kontrolirati jednu malu utakmicu, ne može naći Gotovinu. To je poruka koja se šalje. Drago Pilsel, Danas, 19. ožujka

GO­TO­VI­NA SVU­GDJE,
HR­VAT­SKA NI­GDJE

Gotovina na Jadranskoj magistrali, Gotovina s Papom, Gotovina na groblju Lovrinac, Gotovina na autobusnom stajalištu… Gotovina svugdje, a Hrvatska do daljnjega – na Balkanu. Željko Krželj, komentator, Novi list, 18. ožujka

NE ZA­GRE­BU I NE BE­O­GRA­DU

Bruxelles kao pokvarena ploča ponavlja nekoliko mjeseci unazad da pristupa Uniji neće biti bez potpune suradnje sa Sudom u Haagu. Hrvatska, usprkos velikom broju isporučenih optuženika, nije poslala onog najtraženijeg – generala Antu Gotovinu koji je uz Janka Bobetka i Rahima Ademija bio jedan od vojnih ideologa Bljeska i Oluje, dvije vojne akcije zbog kojih se u egzodusu našlo na stotine tisuća Srba. Ispostavilo se da politika »malo isporučujemo, malo se preganjamo, a malo ignoriramo« nije mogla proći. Tako da ni desetine dobrovoljnih predaja Markača, Čermaka i ostale vojničke bratije nije pomoglo službenom Zagrebu, da konačno prijeđe balkanski Rubikon. Europska unija je još jedanput potvrdila kako je ulazak u njen blok prije svega političko, a ponajmanje ekonomsko pitanje. To je, valjda, suština koju nisu uspjeli dokučiti političari u Zagrebu, a koju svesrdno ignoriraju njihove kolege u Beogradu ili Banjaluci. I neka se ne ljuti vicepremijer srpske vlade Miroljub Labus, ali njegove ekonomske reforme ne vrijede ni pišljiva boba bez političkih reformi nad kojima šapu ima premijer Vojislav Koštunica. Stoga je bruxellesko »ne« Zagrebu ujedno i »ne« Beogradu, pa koliko to loša vijest bila za Sanadera, toliko je ona loša i za Koštunicu. Aleksandar Stošić, Danas, 19. ožujka

PO­TI­CA­NJE KON­FLIK­TA

Dok bude štitilo Srbiju od stvarnosti i poricalo napredak Hrvatskoj koja je predana Europi, izjednačavanje će još odgoditi regionalnu demokratizaciju, modernizaciju i integraciju. Srbija će imati još manje razloga za reformu i odbacivanje teritorijalnih ambicija na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni, jer se pozornost svijeta uvijek može svrnuti drugamo. Predsjedništvo EU vjerojatno će podnijeti novi prijedlog i vremenski raspored za početak pregovora o priključenju sa Zagrebom. Ali bilo kakvo dulje ili neodređeno odgađanje poslat će negativan signal cijeloj jadranskoj regiji. Suprotno argumentima kratkovidnih tvoraca politike, takav će scenarij sigurno potaknuti konflikte između Zagreba i Beograda, jer će Hrvatska sebe umnogome vidjeti kao međunarodnog taoca Srbije. Janusz Bugayski, s Instituta za strateška istraživanja iz Washingtona, Nacional, 15. ožujka

NE­ZDRAV AM­BI­JENT

Vlada Srbije nudi rješenja za manjinska pitanja na Kosovu, ali ne želi na sličan način razmišljati i o rješavanju manjinskih pitanja u Srbiji. To stvara jedan nezdrav ambijent kod pripadnika nacionalnih manjina i to je loša stvar. Esad Džudžević, predsjednik Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Srbije, Beta, 19. ožujka