Arhiv tekstova

Sto godina od rođenja književnika Ante Jakšića (1912. – 1987.) obilježeno je u nedjelju 22. travnja u Bačkom Bregu. Ovaj rođeni Berežanin bio je književnik, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, a značajna inspiracija bio mu je zavičaj. Prigodom ovog jubileja priređena je zbirka njegove zavičajne poezije »Duše zemlje«, koja je predstavljena na svečanosti u Bačkom Bregu. Svečanoj akademiji prethodila je  sveta misa u crkvi sv. Mihovila i polaganje vijenaca na Jakšićev grob na mjesnom groblju, te otvorena izložba njegovih knjiga. Obilježavanje obljetnice rođenja ovog znamenitog Berežanina  priredili su HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, udruga »Ante Jakšić« u suradnji s vlč. Davorom Kovačevićem.

        

Potpora Matice hrvatske

 

Dobrodošlicu gostima poželjela je Tamara Lerić, predsjednica HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević«. »Dobro došli u mjesto koje se danas ponosi svojim sinom, koje se ponosno sjeća Ante Jakšića. Ante je volio knjigu i riječ i zato smo, zahvaljujući Matici hrvatskoj iz Zagreba i njezinu dopredsjedniku Stjepanu Sučiću, priredili  izložbu knjiga Ante Jakšića«, rekla je Lerićeva. 

»Matica hrvatska je u svojoj povijesti objavila mnoge knjige i uvijek je bila sa svojim narodom u njegovim radostima i njegovim nevoljama. Matica hrvatska danas je s vama u rodnom mjestu Ante Jakšića, hrvatskoga pisca i pjesnika. Obilježavamo njegovu obljetnicu, slavimo njegovo književno djelo. Veliko djelo Ante Jakšića sve nas je potaknulo da nešto učinimo za ovaj trenutak. Predsjednica društva Tamara Lerić zamolila me je da priredim izložbu prigodom obilježavanja stote obljetnice od rođenja Ante Jakšića. Posrećilo nam se jer smo u arhivima i bibliotekama onih koji knjige poštuju pronašli ponajbolje ulomke, ponajljepše knjige i izdanja vašeg Ante. Ova izložba pokušava slijediti ono što je najupečatljivije, ono po čemu svi Hrvati prepoznaju Bačku, prepoznaju Šokce, prepoznaju  Suboticu, Sombor i Bački Breg. Slikom i riječju starih časopisa pokazali smo kako je to bilo u cijeloj našoj kulturnoj javnosti, prisjetili smo se znamenitog romana ‘Šana se udaje’ koji je u nekoliko izdanja došao u brojne hrvatske domove. Sudbina Bačkog Brega, sudbina vaših predaka, onih koji su natopili ovu zemlju znojem i radom i osunčali ju vedrinom, preko dijela Ante Jakšića prenijela se u sav hrvatski kulturni prostor. Gotovi svi koji su bili prije 70 godina u doticaju s knjigama, došli su u doticaj i s djelima Ante Jakšića«, kazao je Sučić koji je sudjelovao u priređivanju izložbe knjiga i fotografija Ante Jakšića. Sučić je istaknuo da je Matica hrvatska u svojoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti objavila izabrane pjesme Ante Jakšića. U toj ediciji Jakšić se druži sa stotinama pisaca, a dio knjiga iz te biblioteke Matica hrvatska donijela je na dar HKPD-u »Silvije  Strahimir Kranjčević« kao i još stotinu drugih izdanja Matice hrvatske.

 

Sjećanje na zavičaj

 

O knjizi pjesama zavičajne poezije Ante Jakšića »Duše zemlje« govorila je profesorica Marina Balažev, priređivačica zbirke. »Ne znam koliko se Jakšić često vraćao u svoj zavičaj, ali mu je on zasigurno nedostajao, što se jasno vidi iz njegovih pjesama. Kao profesor službovao je u mnogim mjestima u tadašnjoj Jugoslaviji, od Bosne do Slavonije, i najmanje vremena je proveo u Beregu. Čitatelji su Jakšića ponajbolje upoznali kroz njegove romane, posebice po romanu ‘Šana se udaje’. Međutim, Jakšić je prije svega bio pjesnik. Kada je u pitanju njegovo pjesništvo, nažalost, za njegova života nije bio osobito priznat. Razlozi tome su bili različiti. Njegovo pjesništvo moglo bi se okarakterizirati kao kršćansko, što u vremenu u kom je živio nije bio najpopularniji način pjesničkog izričaja i stil pisanja. Stoga mi je još draže što sada možemo prirediti zbirku njegove poezije koja nije kršćanskog predznaka, već je tema zavičaj. Prvi dio zbirke naslovljen je ‘Brazde i sjećanje’, a u tom su dijelu pjesme koje govore o sjećanjima na poslove u polju, sjećanjima na djeda kako ore ili kosi… U drugom dijelu nazvanom ‘Zavičaj, to su ljudi’, velik je broj pjesama posvećnih majci, ocu, djedu, baki i drugim mu dragim ljudima«, istaknula je Marina Balažev. 

 

Jakšić u Vojvodini nakon 57 godina

 

»U ovoj godini obilježavamo okrugle obljetnice sedam osoba koje su dale vidne doprinose kulturi prostora država u kojima su živjeli, a koji su potekli s područja Vojvodine. To su ljudi o kojima se u prostorima  gdje su rođeni, živjeli i odrastali malo zna. Od sjećanja se ne živi, već od rada, snage htijenja i snage nade. Međutim, sjećanja moraju biti cjelovita, široka, svijest o prošlom mora se graditi na pozitivnom, a jedan dio toga jest svijest o velikanima, o velikim ljudima koji su davali značajne doprinose u pojedinim područjima ljudskoga života. Jedan od njih je Ante Jakšić, koga mi u njegovom zavičaju, u Vojvodini slabo poznajemo. Posljednji put njegova knjiga  objavljena je na ovim prostorima 1955. godine. Nakon 57 godina mi na ovom prostoru objavljujemo jedno njegovo djelo. S druge strane, od 1990. godine dostupnost knjiga koje se objavljuju u Hrvatskoj je i više no skromna. Imamo priliku dobivati knjige iz Republike Hrvatske samo u ovakvim prigodnim, rijetkim trenucima. Zato smo svjesni potrebe za izdavanjem i populariziranjem djela ljudi čiji su opusi ostavili traga ne samo u zavičaju, nego i u širim društvenim i kulturnim sredinama. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata zato je skupa s NIU Hrvatska riječ odlučio objaviti izbor iz poezije Ante Jakšića. Tiskali smo 600 primjeraka, a stotinu ćemo darovati Društvu ‘Silvije Strahimir Kranjčević’«, riječi su Tomislava Žigmanova, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. On je izrazio  zadovoljstvo što je knjigu priredila Marina Balažev, ne samo zbog toga što je Brežanka, nego i zbog toga što je mlada kompetentna osoba za jedan takav pothvat. »Često puta smo u situacijama da nekom izazovu pred kojim se nalazi hrvatska zajednica u domeni kulture nismo u mogućnosti odgovoriti jer nemamo kompetentne osobe. S druge strane, svjedoci smo da nam mladost bježi od onoga što se stvara u oblasti kulture. Ovoga puta odlučili smo pokazati da smo spremni i na drukčije obrasce djelovanja koji će mladim i kompetentnim osobama otvarati prostor da pokažu ono što jesu. 

Marina Balažev je to odlično uradila. Kritički je iščitala pjesništvo Ante Jakšića, napravila odabir njegove poezije koja je vezana uz zavičaj, Šokadiju, Bereg, ravnicu, ovdašnje ljude. Ostaje nadati se da je ovo samo prvi korak i da ćemo vrlo brzo imati knjigu u kojoj ćemo prirediti cjelokupno pjesništvo Ante Jakšića. Bili bismo sretni kada bismo to mogli uraditi s nekom od institucija u Republici Hrvatskoj«, kazao je Žigmanov. Djelo Ante Jakšića bit će predstavljeno i na drugim kulturnim skupovima. U subotu će o Jakšiću biti riječi na Danima Antuna Gustava Matoša i Josipa Andrića u Plavni, bit će predstavljen i na Danima Balinta Vujkova, a želja je da se ova knjiga predstavi i u Mađarskoj kod šokačkih Hrvata u Santovu. »Želimo učvrstiti u svijesti ono što nam često izmiče, a to je da potječemo s kulturnih prostora koji su imali velikane čiji su doprinosi bili od značaja za cijele kulture pojedinih naroda i država«, zaključio je Žigmanov. U programu koji je sljedio sudjelovao je orkestar HGU Festival Bunjevački pisama pod ravnanjem Mire Temunović, a mladi su recitatori govorili pjesme Ante Jakšića.